Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Vaka Na‘e ‘Alu (Folau Mei Maama) Ki Pulotu

Ko e Vaka Na‘e ‘Alu (Folau Mei Maama) Ki Pulotu

Kōlomu ‘Ilo & Poto, Fonua & Kalatua, & Tala & Lea / Knowledge (& Skills), Culture, & Language Column

Ko e Vaka Na‘e ‘Alu (Folau Mei Maama) Ki Pulotu

‘Oku taukave koe ako koe liliu ‘ae ‘atamai moe loto meihe “vale” kihe “‘ilo” kihe “poto”, he hokohoko fakalōsiki / faka‘iai koia, koe ‘ilo moe poto ‘ae “tā” moe “vā”, ‘aia ‘oku fa‘oaki he “fonua” / “kalatua” mo fetu‘utaki he “tala” / “lea”, koe ongo vaka fakafonua / fakasōsiale (Education is defined as the transformation of the human mind and heart from “ignorance” to “knowledge” to “skill”, in that logical order of precedence, as knowledge and skill of “time” and “space” which are, in turn, composed in “culture” and communicated in “language”, both as mere social vessels).

‘Oku ‘ave ‘ae “kuohili” kuo hoko mei “mui” ‘o tuku he “kuongamu‘a” ‘i “mu‘a” koe tūhulu kae ‘ave ‘ae “kaha‘u” ‘oku te‘eki ai ke hoko mei “mu‘a” ‘o tuku he “kuongamui” ‘i “mui” ‘o huluhulu ‘ehe taukei (koe ‘ilo moe poto) ‘oe kuohili (‘i “mui”, ‘i “mu‘a”) hono fakafenāpasi kinaua he “lotolotonga” he “kuongaloto” ‘i “loto” (The already-taken-place past is placed in the front as guidance and the yet-to-take-place future is located in the back, guided by refined past experiences and knowledges and skills, where both the illusive past and elusive future are constantly mediated / negotiated in the ever-changing, conflicting present, in the centre)

 Filosofī FakaTonga (& FakaMoana-‘Ōsēnia) ‘ae Tā-Vā ‘oe ‘Iai / Tongan (& Moanan Oceanian) Time-Space Philosophy of Reality

 Ko e Vaka Na‘e ‘Alu (Folau Mei Maama) Ki Pulotu

 Koe hikitatautohi / talatukutohi meihe hikitatauongo / talatukungutu he lea fakaTonga mo liliu kihe lea fakaFalanisē ‘e Faifekau / Pātele F. P. Leita (Reiter), S. M.

 Koe tānaki moe ‘ētiti ‘ae hikitatautohi / talatukutohi lea fakaTonga ‘e

Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Kulīha‘apai Moahehengiovava‘ulahi Potauaine

Maui-TāVā-He-Ako, Palōfesa Dr Tēvita O. Ka‘ili

Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa, Dr ‘Ōkusitino Māhina

 (Kātaki ‘alā ‘o tokanga‘i mo nouti lelei ange, ‘oku mau hanga ‘o tauhi ma‘u ‘ae fua fuo moe uho ‘oe hikitatautohi / talatukutohi ‘ae mu‘a hikitatauongo / talatukungutu ‘oe faiva fananga ni koe faiva fakaoli moe faiva fakamamahi koe faiva talanoa, mo fai ‘ae fanga ki‘i tānaki moe liliu moe ‘etiti iiki pē. ‘Oku kau ai hono fakapipiki ‘ae ngaahi lea, ‘o hangē koe lea koe “‘a e” kihe “‘ae” moe “mo e” kihe “moe” moe hā fua, ‘o ‘uhinga lahi ke toe maau he‘ene tatau, potupotutatau, moe faka‘ofo‘ofa moe ‘aonga ange kae ‘ikai lahi felekeu).

 Pea koe talanoa ‘eni kihe vaka na‘e ‘alu (folau mei Maama [Tonga])[1] ki Pulotu[2], koe vaka ‘oe kau fa‘ahikehe kihe pō[3] koe tēvolo. Koe tēvolo (fa‘ahikehe)[4] ‘e taha, ko hono hingoa ‘o ‘ona, ko Haveatoke (Fakahaveatoke)[5]; pea koe tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e taha, ko hono hignoa ‘o ‘ona, ko Fakafu‘umaka[6]; pea koe tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e taha, ko hono hingoa ‘o ‘ona, ko Ha‘alefeke (Fakaha‘elefeke)[7]; pea koe tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e taha, ko hono hingoa ‘o ‘ona, ko Lohi (Fakalohi)[8].

 Pea (na‘e) fakaheka honau vaka, ‘oku (na‘a) nau ‘a‘alo (failā) leva ‘o ‘alu (folau), ko ‘enau ‘a‘alo (failā) ki Pulotu (Fisi). Pea (na‘a) nau ‘a‘alo (failā) atu kinautolu ‘oku (na‘e) tu‘u mai ‘ae fefine (finemotu‘a) ‘ihe matātahi (muifonua), ‘ihe potu fonua (potufonua) ‘e taha.

Pea (na‘e) ui mai leva ‘ae fefine, ka koe tēvolo (fa‘ahikehe) (mo) ia, ko hono hingoa ‘o ‘ona, ko Faimālie (Fakafaifaimālie)[9]. Pea koia ‘oku (na‘e) ui mai kihe vaka: “Mou omi (ōmai) heni”, “Pē ko ho‘omou ō (‘alu, folau) ki fē”? Pea (na‘e) talamai ‘ehe kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) ‘oku (na‘e) ‘alu (folau) ‘ihe vaka: “Ko ‘emau ō (‘alu, folau) ki Pulotu (Fisi). Pea (na‘e) ui ange ‘ae fefine (finemotu‘a) ‘i ‘uta, “Mou ōmai ke tau ō (‘alu, folau) mo au”.

 Pea (na‘a nau) alea leva ‘ae kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) ‘oku (na‘e) ‘o (ki)nautolu ‘ae vaka: “Tala atu ki ai, ‘oku tau moū[10]”. Pea (na‘e) pehē ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Keu ‘alu atu pē ‘o fakatu‘akiato[11], pea teu ‘alu ‘o ohuliu”. Pea nau fealeaaki ‘ae kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokofā ‘oku (na‘e) ‘o kinautolu ‘ae vaka, ‘o nau pehē: “Koe ha‘u nai ‘ae finemotu‘a (fefine) ni, pē ‘oku ‘iai hano ‘aonga”? Pea (na‘a) nau pehē ange: “Tala atu kia Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘oku tangi ke ha‘u, pē oku ‘iai hano ‘aonga”?

 Pea (na‘a) nau pehē ange: “Tala atu kia Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘oku tangi ke ha‘u, pē ‘oku ‘iai hano ‘aonga”? Pea (na‘a) nau lea ange leva ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) ‘oku (na‘e) ‘o kinautolu ‘ae vaka: “Koe hā hao ‘aonga, ‘oku ke tangi mai ai ke tau ō (‘alu, folau)”?

 Pea (na‘e) tala ange leva ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Te tau ō (‘alu, folau) pē he ‘oku ‘iai pē hoku ‘aonga si‘i”. Pea (na‘a) nau lea ange leva ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) ‘oku ‘o (ki)nautolu ‘ae vaka: “Pe‘i ke hau (ā, pē) ke tau ō (‘alu, folau)”. Pea (na‘a) nau ‘alu (folau), kuo heka ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie), ‘o nau tokonima (5) ‘aki; ka koe ‘alu (folau) ‘ae vaka, koe luki[12] mo ‘enau pakē[13] ki Pulotu (Fisi).

Pea (na‘a) nau ‘alu, ‘alu (folau, folau) honau vaka, pea tau ki Pulotu (Fisi). Pea (na‘e) hiki honau vaka ki ‘uta. Pea (na‘a) nau ‘alu hake kihe fale lahi ‘o (Havea) Hikule‘o, ‘o (nau) nofo ‘ihe fale lahi. Pea (na‘a) nau hola ‘o toitoi. Pea (na‘e) ha‘u ‘ae kakai ‘o Pulotu (Fisi), ‘o nau ‘ilo honau vaka, pea (na‘a) nau pehē ‘e kinautolu: “Koe vaka ni nai ‘o hai”? “Koe vaka ni apē mei Maama (Tonga)”?

 Pea (na‘a) nau fili (fiu) hono fifili, ka kuo toi pē ‘a kinautolu ‘ihe fale lahi. Pea pehē ‘ehe kakai ‘o Pulotu (Fisi): “Koe vaka ni, ‘oku (na‘e) nofo pē heni hono kakai, he ‘oku (na‘e) namu tafatafa (mei Maama), koe namu tangata Maama”[14]. Pea (na‘e) pehē ‘ehe ni‘ihi (ke) tau kumi mu‘a, hei‘ilo te tau ‘ilo ‘ae kakai ‘oe vaka ni. Pea (na‘a) nau kumi, kumi, kumi, pea (na‘a) nau fiu he kumi. Pea na‘e ‘alu leva hono tala kia (Havea) Hikule‘o: “Koe vaka ‘oku tau ‘i tahi koe vaka mei Maama (Tonga), pea kuo ‘ikai ‘iloa hono kakai, pē ‘oku nau ‘ifē? Kae ‘osi kuo nau toi pē ‘a kinautolu.

‘Oku (na‘e) hū ae tokotaha ihe fu‘u pou, pea nofo ai ae tēvolo (fa‘ahikehe) ko ia, ‘o tupu fakamanu, ‘o hangē koe manu; pea (na‘e) sio mei ai pē ‘o ne vakaia ‘ae kakai ‘oku (na‘a) nau kumi ‘a kinautolu. Pea hū ‘ae ngaahi (kau) tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e ni‘ihi ‘ihe kelekele, pea hū ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokotaha ‘ihe fu‘u ‘akau. Ka koe tēvolo (fa‘ahikehe), ko Fakafu‘umaka, hono hingoa, pea na‘e teka pē ia ‘ihe matafale. Ka na‘e ikai ke toitoi, ka na‘e lau ‘ehe kakai ‘o Pulotu (Fisi), koe fo‘imaka noa pē. Ko ia pē na‘e ‘ikai te nau tokanga ai ki ai.

 Pea (na‘e) fekau mai ‘e (Havea) Hikule‘o: “Ka kuo mou fiu he kumi ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) mei Maama (Tonga), pea ‘alu taha ke ha‘u ‘a Ha‘a Matakikila[15], pea mo Ha‘a Fakanamunamu[16], hei‘ilo te nau ‘ilo” (he‘enau “sio” honau “mata” moe “nanamu” honau “ihu” koe “ongo‘anga” moe “matapā”).

 Pea (na‘e) ha‘u leva ‘a Ha‘a Matakikila, pea (na‘a) nau kikila ai pē, kikila ai pē ‘a kinautolu, pea (na‘a) nau fiu ‘a kinautolu. Pea (na‘a) nau talamai ‘e kinautolu: “Ka mau ‘alu mu‘a kimautolu; he kuo mau fiu ‘ihe kumi, moe kikila ‘a homau mata, pea kuo ‘ikai te mau ‘ilo‘i ‘e kimautolu”. Pea (na‘a) nau ‘alu ‘a kinautolu.

 Pea (na‘a nau) mānava leva ‘ae kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) ‘oku (na‘e) toi, mo nau manuki, he ikai ilo‘i ‘a kinautolu ‘e Ha‘a Matakikila. Pea (na‘e) pehē ange leva ‘ehe kakai ‘o Pulotu (Fisi): “Tā koe kau tēvolo (fa‘ahikehe) ‘oku (na‘a) nau toi pē heni, mo mānava mo manumanuki, kiate kitautolu, he ‘ikai te tau ‘ilo‘i”.

Pea (na‘a) nau kumi, kumi, ‘ehe kakai ‘o Pulotu (Fisi); pea ‘ikai te nau ‘ilo; pea (na‘a) nau pehē: “Alu (ha) taha kihe Fa‘ahinga (Ha‘a) Fakanamunamu, ke nau ha‘u ‘o fakanamunamu ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) ni, he kuo ‘ikai te tau ‘ilo‘i; pea kuo fiu ‘a Ha‘a Matakikila he kumi (fakasio).

Pea (na‘a) nau ui leva, ‘o toki pehē: “Ha‘u ‘a Ha‘a Fakanamunamu”. Pea (na‘a) nau ha‘u leva ‘a kinautolu ‘o fakanamunamu ‘ae potu kotoa pē. Pea (na‘a) nau fiu ‘a kinautolu, pea nau ‘alu ‘a kinautolu, ‘a Ha‘a Fakanamunamu, (ka) kuo ‘ikai te nau ‘ilo.

Pea (na‘e) mānava leva foki ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) na‘e toi, mo nau manumanuki. Pea kuo fiu ‘ae kakai ‘o Pulotu (ke ‘ilo), pē ‘oku (na‘a) nau mānava mei fē?

Pea (na‘a) nau ui ai leva ke ha‘u ‘ae Fa‘ahinga (Ha‘a) Mahalo (Fakamahalo)[17], ke nau ha‘u ‘a kinautolu ‘o mahalo, hei‘ilo te nau ‘ilo. Pea (na‘a) nau ha‘u ‘a kinautolu, ‘o mahalo (fakamahalo), pea (na‘e) ‘ikai ‘aupito te nau ‘ilo ‘e kinautolu. Pea (na‘a) nau ‘alu ‘a kinautolu kuo nau fiu. Pea (na‘e) toe lea ‘ae kakai ‘o Pulotu (Fisi), “Ke ha‘u ‘ae Fa‘ahinga (Ha‘a) Telingaogo[18], pea (na‘a) nau ha‘u ‘a kinautolu ‘o fakafanogo ai pē, mo fakaogo ai pē. Pea (na‘a) nau fiu ‘a kinautolu, pea (na‘a) nau ‘alu ‘a kinautolu.

Pea (na‘e) toki pehē ‘e (Havea) Hikule‘o: “Mou ha‘u ‘o fata atu (au), keu ‘alu atu, ke tau fifili kihe me‘a na, he koe toki kau tēvolo (fa‘ahikehe) ‘ena kuo mafimafi! He kuo nau fiu ai ‘ae ngaohi fa‘ahinga kehekehe ‘o Pulotu (Fisi) ni, ‘oku (na‘e) nau ‘ilo ‘ae me‘a kotoa pē. Pea ko ‘eni kuo tau fiu! He ko hai ha (toe) ‘eiki moha (toe) ‘eiki kuo tatau pea mo au hono lahi? He ko ‘eni kuo tau fiu honau kumi”?

Pea (na‘e) toki pehē ange ‘e (Havea) Hikule‘o kihe kau tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga) kuo toi: “Mou fakahā mai ā ke tau fe‘iloaki, he kuo ‘ikai te mau ‘ilo kimoutolu. Pea (na‘a) nau fakahā mai leva ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) ‘o taki taha lea mai mei hono toinga (toi‘anga), ‘o nau pehē mai: “Ko au ē, ko Haveatoke (Fakahavetoke)! Pea (na‘e) lea mai leva ‘ae tokotaha mei hono toinga (toi‘anga): “Ko au ē, ko Fakafu‘umaka! Pea (na‘e) lea mai ‘ae tokotaha mei hono toianga: “Ko au ē ko Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke)”! Pea (na‘e) lea mai ‘ae tokotaha mei hono toianga: “Ko au ē, ko Lohi (Fakalohi]! Pea (na‘e) lea mai ‘ae tokotaha: “Ko au ē, ko Faimālie (Fakafaifaimālie)!

Pea (na‘a) nau toki fe‘iloaki mo (Havea) Hikule‘o, moe kakai ‘o Pulotu (Fisi). Koe toki kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) fakamanavahē ‘eni mei Maama (Tonga), hono fitefita (fitefita‘a) mo hono mafimafi (ivi moe mālohi lahi); he ko ‘eni kuo tau fiu ai.

 Pea (na‘e) toki pehē ‘e (Havea) Hikule‘o: “Mou ‘alu ha ni‘ihi ‘o ta‘aki mai ‘ae kava lahi ‘aupito, ke ‘omai ke tau faikava moe kau tēvolo (fa‘ahikehe) mei Maama (Tonga) na.

 Pea (na‘a) nau ‘alu leva ‘ae kakai tokolahi ‘o ta‘aki mai ‘ae kava lahi ‘aupito; pea tā ‘ae fu‘u niu ‘e uofulu (20) ‘o ha‘amo ‘aki mai ‘ae fu‘u kava. Koe fu‘u kava lahi ‘aupito. ‘Oku (na‘e) lau na‘e tatau moe fu‘u fonua.

Pea (na‘e) ha‘amo mai ‘o tuku kia (Havea) Hikule‘o moe kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga), ‘o fakafeta‘i ē ma‘u kava lahi ko ‘eni, kuo ‘omai kiate kimautolu, ka ko ‘eni koe kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) me‘avale, ‘a kimautolu, pea mau (toe) tu‘a.

Pea (na‘e) pehē mai leva ‘e (Havea) Hikule‘o: “Ko ‘eku tala, ‘oku (na‘e) fai atu kiate kimoutolu, kau tēvolo (fa‘ahikehe) na‘a mou ōmai mei Maama na; koe kava ‘ena ‘oku (na‘e) ‘omai na ke tau inu, pea ka ‘ikai te mou fa‘a inu ke maha, pea ‘e fakapoongi ‘a kimoutolu; he koe kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) tu‘a ‘a kimoutolu, he ko ‘ena kuo mou nofonofo ‘i Maama (Tonga) na, pea fokifā pē kuo mou ha‘u tofu pē ki Pulotu (Fisi) ni, pē ‘oku (kuo) ngofua ho‘omou ha‘u ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) tu‘a mo me‘avale (kau tu‘a) ki Pulotu (Fisi) ni”?

 Pea (na‘e) toki huki ‘ae kava ‘o hoka, pea (na‘e) mama pea molu. Pea (na‘e) hiki ‘ae kumete (tāno‘a) ‘o ‘omai ‘o tu‘u ke palu ai ‘ae kava. Koe fu‘u kumete (tāno‘a) lahi ‘aupito, na‘e fakatatau ‘ae kumete (tāno‘a), ko hono potu ‘apē ‘eni ‘e taha, pea ‘e taha hangē ko Ha‘apai. Pea (na‘e) palu ‘ae kava, kuo hangē hono huhu‘a koe tahi, hono lahi.

Pea (na‘e) tangi ‘ae kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga), he ‘oku (na‘a) nau manavahē, ‘e ‘ikai te nau fa‘a inu ‘ae kava, he ‘oku lea ‘a (Havea) Hikule‘o, “ka ‘ikai maha ‘ae kava, pea (‘e) tāmate‘i ‘a kitautolu”. Pea kuo tangi ‘a Haveatoke (Fakahaveatoke koe tēvolo (fa‘ahikehe) ia ‘e tokotaha. Pea (na‘e) tangi ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) ko Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke), hono hingoa. Pea (na’e) tangi ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokotaha ko Fakafu‘umaka, hono hingoa. Pea (na‘e) tangi ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokotaha ko Lohi (Fakalohi), hono hingoa.

Kuo (na‘e) fetāngihi ‘ae (kau / fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokofā; kae (ka na‘e) nofo pē ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokotaha, koe finemotu‘a (fefine), ko Faimalie (Fakafaifaimālie) hono hingoa; pea ‘oku (na‘e) papaga hono ihu. Pea koe tēvolo (fa‘ahikehe) pē ko ia ‘oku (na‘e) ‘ikai (ke) tangi, ‘oku (na‘e) nofo pē ia, ka koe tokofā (4) pē kuo tangi.

Pea (na‘e) tatau, tatau ‘ae kava, pea (na‘e) maau ‘ae kava, pea (na‘e) fakatau ai leva ‘ae funga kava, ‘o ‘omai ‘o inu ‘e Haveatoke (Fakahaveatoke). Pea (na‘e) inu ia, pea (na‘e) maha, pea (na‘e) konā ia.

Pea (na‘e) fakatau mai leva ‘ae kava ‘e taha, pea (na‘e) ‘omai ia ‘o inu ‘e Fakafu‘umaka pea (na‘e) maha, pea (na‘e) konā ia. Pea (na‘e) fakatau mai ‘ae hu‘akava ‘e taha, pea (na‘e) ‘omai ai ‘o inu ‘e Ha‘alefeke (Fakaha‘elefeke), pea (na‘e) konā ia. Pea (na‘e) fakatau mai ‘ae hu‘akava ‘e taha ‘o inu ‘e Lohi (Fakalohi) pea (na‘e) konā ia. Pea kuo nau konā ‘ae tokofā (4).

Pea (na‘e) toki lea ange ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie); he kuo tuku (te‘eki) ke ‘omai ha‘ane hu‘akava ‘a ‘ana,

‘o pehē ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie) kia Haveatoke (Fakahaveatoke), mo Fakafu‘umaka, mo Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke) mo Lohi (Fakalohi), ‘o pehē ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Kuo mou fēfē? ‘E ikai te mou lavasia ha hu‘akava, ke mou tēkina ‘ae (he) hu‘akava, ke mou takiua ‘ae hu‘akava”.

Pea (na‘e) talamai ‘e kinautolu ‘ehe tokofā “Kuo ‘ikai ‘aupito te mau fa‘a inu, he kuo fonu homau kete, pea (kuo) mau konā”.

Pea (na‘a ne) pehē ange leva ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Uē! Koe me‘a ē na‘e ‘ikai te mou fiefakaheka mai ai au, ke tau ōmai ‘ihe ‘eku tuli mai kiate kimoutolu! Pea (na‘a mou) noa mo mou talaange keu nofo, he oku moū ‘ae vaka, pea ‘oku ‘ikai ha‘aku ‘aonga. Ka na‘a ku tala mai pē kiate kimoutolu, keu hau pē, he ‘oku ‘iai (pē) hoku ‘anoga si‘i, pē teu ha‘u pē ‘o ohuliu. Pea ko ‘eni kuo ‘ikai te mou fa‘a inu ‘ae kava ni, pea (‘o) kapau ‘e ‘ikai teu ha‘u, kau nofo, pea temou fa‘a inu ‘ae kava ni? Ko ‘eni kuo mou konā leva, pea mou fiu, he koe kava fakatangitangi kava kiate kitautolu ka ‘ikai te tau fa‘a inu, pea (‘e) tāmate‘i leva ‘a kitautolu”.

Pea (na‘e) lolomi mai ‘e (Havea) Hikule‘o ‘o lea mai kia Faimālie (Fakafaifaimālie): “Koe hā ae finemotu‘a na, ‘oku ke lea ai? Koe ‘ikai ‘omai hao kava ke ke inu, kae ‘iloga pē ‘e fēfē? Pea (na‘e) pehē ange ē Faimalie (Fakafaifaimālie) kia (Havea) Hikule‘o ‘o lea faka‘apa‘apa ange leva ‘a Faimalie (Fakafaifaimālie) kia (Havea) Hikule‘o ‘o pehē ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Ei! ‘Oua ke u lele pē ‘o mama pē ha‘aku hu‘akava ‘ihe kumete.

Pea (na‘e) tu‘u leva ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘o ‘alu ‘o inu ‘ihe kumete ‘o ‘ikai fakatau ha‘ane hu‘akava, kae punou pē ‘o inu ‘ihe loto kumete. Pea (na‘a ne) inu, inu, pea maha ‘ae kava, pea (na‘a ne) folo ‘ae kumete, pea (na‘a) ne kai moe fu‘u taukava, pea (na‘a) ne kai moe efe ‘oe kava, pea (na‘a) ne kai ai ‘ae ngaahi kata, pea (na‘a) ne kai moe penu ‘oe kava, pea (na‘a) ne kai moe ngaahi ha‘amo ‘oe kava, ‘ae fu‘u niu ‘e uofulu (20), ‘o folo kotoa pē moe uho[19] na‘e li‘aki ‘oe kava, pea ikai ha me‘a ‘e toe ‘oe kava, kuo ‘osi kotoa pē hono folo ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie),

Pea (na‘e) tupu ai ‘ae ‘ita lahi ‘a (Havea) Hikule‘o mo Pulotu (Fisi) kotoa pē, ‘o nau pehē ‘e kinautolu: “Ta! Koe vaka pau‘u ‘ae vaka ni na‘e ha‘u (folau mai) mei Maama. Pea (na‘e) fekau ai leva e (Havea) Hikule‘o: “Mou ‘alua hotau fonua ‘o fanogonogo ‘i Pulotu (Fisi) ni kotoa pē ‘ae fei‘umu (fie‘umu, fai‘umu). Ke takitaha pē ‘ae ‘umu ‘ae tangata; pea takitaha pē ‘ae puaka ‘ae tangata kotoa pē, ke ‘omai ke tali‘aki ‘ae vaka ni ‘oe kau tēvolo (fā‘ahikehe) mei Maama (Tonga)”. Pea (na‘a) nau ngāue ‘a Pulotu (Fisi) ‘o fei‘umu mo ta‘o puaka, mo takitaha ‘ae tangata ‘ae ‘umu moe puaka. Pea (na‘e) fetuku mai ia kihe vaka ‘oe kau (fanga) tēvolo (fā‘ahikehe), ko honau tali. Pea fekau mai ‘e (Havea) Hikule‘o: “Mou kai ‘ae ngāue na, ka ‘ikai ‘osi pea ‘e tāmate‘i ‘a kimoutolu”.

Pea (na‘e) tangi foki ‘ae tokofā, ‘a Haveatoke (Fakahaveatoke), mo Fakafu‘umaka, mo Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke), mo Lohi (Fakalohi). Kae (ka na‘e) ‘ikai tangi foki ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie). ‘Oku nofo pē ia, ka kuo tangi pē ‘ae tokofā, he‘enau mamata kuo lahi ‘ae fei‘umu moe puaka. Pea (‘e) fēfē‘i ai (nai) hono kai! He koia ‘oku (na‘a) nau tangi ai, na‘a ikai ‘osi hono kai pea fakapoongi (tamate‘i) kinautolu.

 Pea (na‘e) pehē ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘ehe finemotu‘a (ihu)papaga: “Ko hā (koe hā) ‘oku mou tangi ai”? Pea (na‘e) tala ange ‘ehe tokofā (4): “‘Oku mau tangi ni, he ‘ikai ‘osi ‘ae ngāue ni, he‘etau kai. He kuo lahi ‘ae fei‘umu moe puaka, (he) ko ‘eni kuo fokotu‘u ‘o pākilangi (taukilangi). Pea te tau fēfē‘i ai hono kai”?

 Pea (na‘e) tala ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Mou ha‘u ‘o tomu‘a kai, ‘a Haveatoke (Fakahaveatokr), mo Fakafuumaka, mo Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke) mo Lohi (Fakalohi)! Ke ‘ilonga (‘ilo ange) ha me‘a te mou lava‘i. Pe te mou takifiha ‘ae ‘umu ‘e kai moe puaka te mou kai, kae ‘ilonga (‘ilo ange) hono toe, pea tuku keu ‘alu atu ‘o ‘ahi‘ahi ha‘aku kai”.

 Pea (na‘e) pehē ange ‘ehe tokofā (4): “‘Oku lelei! Faimālie (Fakafaifaimālie). Ke ‘oua mu‘a ke mau kai kimautolu, pea ke toki kai fakamuimui koe, he kuo mau manavahē, he ‘ikai ‘osi ‘ae fei‘umu ni. Pea ko kitautolu ni kuo fakapōngia (tamatea) ‘a kitautolu ‘o tau mahaki (mate)”. Pea (na‘e) tala ange ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “Mou kai”!

 Pea (na‘e) kai leva ‘ae tokofā (4). Pea (na‘e) ‘ikai ha‘anau puaka ‘e ‘osi. Pea kuo nau takitaha ‘ae ‘ufi ‘e kai moe konga puaka si‘i te nau kai. Pea kuo nau mākona. Pea (kuo) nau lō‘ia (ngako‘ia). Pea (na‘a) nau pehē ange ‘ehe tokofā (4) kia Faimālie (Faifaimālie): “Kuo mau fiu, kuo ‘ikai te mau fa‘a kai, he kuo mau mākona, pea mau lō‘ia!

 Pea (na‘e) pehē ange foki ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie), ‘ehe finemotu‘a ‘oku (ihu)papaga: “Koe me‘a ē na‘e ‘ikai si‘i ai te mou fie ‘omai au mei Maama ‘o pehē: “‘Oku ‘ikai ha‘aku ‘aoga! Ka neu nofo au ‘i Maama (Tonga), (koe) pehē kuo loa pē ha fakapōgia (tamatea) kimoutolu ‘ihe inu ‘ae kava moe kai ae ngāue (‘ufi moe puaka) na. Kae ‘oua keu alu atu au ‘o kai”. Pea (na‘e) kai leva ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie).

 Pea kuo ne kai ‘ae ‘ufi moe puaka, pea kuo ‘osi ia. Pea (na‘a) ne kai ai leva moe kato ‘oe fei‘umu, pea ‘osi ia. Pea (na‘a) ne kai leva ‘ae toumohomoho, ‘oku (na‘e) ‘ufi‘ufi ‘aki ‘ae ‘umu. Pea (na‘a) ne kai leva ‘ae kavei ‘oe kato. Pea (na‘a) ne kai ai leva moe ‘akau ‘oku (na‘e) ha‘amo ‘aki (‘akauha‘amo / kauha‘amo) ‘ae fei‘umu. Pea (na‘e) ‘osi‘osinga mālie, (pea) kuo ‘ikai ha me‘a ‘e toe!

 Pea kuo ‘ita lahi ‘a (Havea) Hikule‘o moe hou‘eiki kotoa pē ‘o Pulotu (Fisi) ‘o nau pehē: “Ta! Koe vaka ni, koe vaka pau‘u ‘aupito ne ha‘u mei Maama (Tonga). Kae vakai ha me‘a te nau fiu ai ke fai. Pea talamai leva ‘e (Havea) Hikule‘o: “Tala ange kia Haveatoke (Fakahaveatoke), Fakafu‘umaka, Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke) mo Lohi (Fakalohi) mo Faimālie (Fakafaifaimālie) ke nau ōmai (ha‘u) ki heni. Pē ‘oku (na‘e) ‘iai ha‘anau taha ‘e poto ‘ihe fai ‘ae faiva. Te tau feauhi faiva mu‘a, kae ‘oua ke ‘alu atu hotau tangata faiva.

 “Koe faiva te tau tōmu‘a fai”, koe lea ia ‘a (Havea) Hikule‘o, “koe fānifo. Pea ka ‘ikai ha‘amou tangata fānifo, pea ‘e tāmate‘i leva kimoutolu”.

 Pea (na‘a) nau fealeaaki ‘ae kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga) ‘o nau pehē: “Ko hai nai ha taha ‘iate kitautolu ‘oku poto ‘ihe faiva ko ia, koe fānifo na‘a tau vaivai pea tamatea (fakapōngia) kitautolu; he ‘oku fifili ‘a (Havea) Hikule‘o moe hou‘eiki kotoa pē ‘o Pulotu (Fisi), ke ‘ai ha me‘a te tau vaivai ai, ke lava‘i ai kitautolu, ke tau mahahaki (mamatea). Pea kuo polepole mai ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) mei Pulotu (Fisi) ‘oku (na‘e) ne faiva ‘aki ‘ae fānifo. Pea (na‘e) alea ‘ae kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga) pē ko hai ‘oku poto ‘ihe fānifo, ‘ihe faiva ko ia.

 Pea (na‘e) tala ange leva ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘ehe finemotu‘a (fefine) fa‘akai (mo ihu papanga) ‘o pehē ange ‘e ia: “‘Oku ‘ikai keu ‘aonga ai au, he oku ikai aonga ki tahi au, koe ‘uhinga ko hoku mahaki, ko hoku ihu ‘oku kovi (papanga). Pea ko ia ‘oku ‘ikai keu ‘aonga ai kihe fānifo, he koe faiva ko ia, koe faiva ‘oku uku ‘ihe tahi (koe fakamānavaloloa).

 Pea (na‘e) pehē mai leva ‘e honau tokataha, ko Haveatoke (Fakahaveatoke) hono hingoa: “Tuku ia ma‘aku! Keu ‘alu kema fānifo, he koe faiva ia ‘oku ou ‘aonga ai au”.

 Pea (na‘a) na ō leva ki tahi ‘o kakau ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) Pulotu (Fisi) moe tēvoto (fa‘ahikehe) Maama (Tonga), kuo nofo ‘ae kakai ‘o Pulotu (Fisi) ‘o mamata mo (Havea) Hikule‘o, pe ko hai taha ‘e hake ‘iate kinaua ‘oku (na‘a) na ō (‘alu) ‘o fānifo.

Pea (na‘a) na fānifo mai ‘ihe fo‘ingalu[20], pea (na‘a nau) māvava leva ‘ae kakai ‘o Pulotu (Fisi), mo nau taukae (fakataukae, fakakaekae) mo manumanuki (manuki), he ‘oku (na‘a) nau fiefia ‘o nau pehē te nau mālohi ‘a Pulotu (Fisi) ‘ihe fānifo.

Pea (na‘a) na toe ōmai (heke, hele mai, heka, heka mai) ‘ihe fo‘ingalu. Pea (na‘a) na ō (‘alu) hake ‘o tatau pē ‘o tokoto kihe ‘one‘one (ngalutuku, toka‘one). Pea (na‘a) na toe ō ‘o fānifo mai, ka kuo lahi ‘ae manuki (moe taukae) ‘a Pulotu (Fisi) mo ‘enau fiefia ‘o pehē te nau mālohi ‘ihe faiva koia, ‘ihe fānifo. Pea (na‘a) na toe ō (‘alu) ‘o fānifo mai ‘ihe fo‘ingalu, pea na ōmai (hake, toka‘one) pē ‘o tatau pē, he ‘oku (na‘a) na hake (toka‘one) tatau pē, pea (na‘a) na ōmai (ha‘u), ōmai (ha‘u), pea (faka)fokifā[21] pē kuo ‘oho ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga) ko Haveatoke (Ha‘ahaveatoke), ‘o (ne) u‘u ‘ihe tu‘akia ‘oe tēvolo (fa‘ahikehe) fānifo mei Pulotu (Fisi), pea (na‘e) mate ai leva ia, kae (ka na‘e) ‘alu hake ki ‘uta ‘a Haveatoke (Fakahaveatoke) ia, kuo nau mālohi foki ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga) ‘ihe faiva ko ia, koe fānifo, ka kuo vaivai foki ‘a Pulotu (Fisi). Pea kuo ‘ita lahi ‘a (Havea) Hikule‘o he ‘ikai ha taha ‘e ‘aonga ‘i Pulotu (Fisi) ke nau mālohi ai ‘iha faiva ‘e taha.

Pea (na‘e) tala mai leva ‘e (Havea) Hikule‘o kihe kau tēvolo (fa‘ahikehe) mei Maama (Tonga): “‘Oku ‘iai ha‘amou tangata uku[22], ha tēvoto (fa‘ahikehe) ‘iate kimoutolu ‘oku mānava loloa, ke ha‘u, ke na fai (fe‘auhi) mo ho‘omau tangata ko ‘eni ‘oku mānava loloa”.

Pea (na‘a) nau fealeaaki ai ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga), na‘a ‘ikai taha ‘e fa‘a uku mo mānava loloa, ka na‘a nau vaivai, pea fakapogia (tamatea) kinautolu. Pea (na‘e) pehē ange foki ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie): “‘Oku ‘ikai teu ‘aonga au ki ai, he koe faiva uku, ka mou alea pē kimoutolu kihe faiva koia”.

 Pea (na‘e) tala mai leva ‘e honau tokotaha, ko Fakafu‘umaka: “Tuku ia ma‘aku, ke ha‘u ke ma uku”. Pea (na‘e) ‘alu ai leva ‘a Fakafu‘umaka ‘o na uku moe tēvolo uku i Pulotu (Fisi), ‘o na uku, ‘o na nofo ‘ihe kilisitahi.

Pea (na‘e) nofo ‘a Pulotu (Fisi) mo (Havea) Hikule‘o moe kakai kotoa pē ‘o Pulotu (Fisi), pea moe kakai oe vaka tēvolo (fa‘ahikehe) mei Maama (Tonga), ‘a Haveatoke (Fakahaveatoke) mo Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke), mo Lohi (Fakalohi), mo Faimālie (Fakafaifaimālie), ‘o mamata he‘ena uku kuo fai, pē kohai ‘e tomu‘a mānavatāmaki pea ‘alu hake leva ki ‘olunga ‘o mānava.

 Pea (na‘a) na uku, uku, ‘o nofo ‘ihe kilisitahi. Pea (na‘e) pō taha ‘ena uku, pea (na‘e) pō ua ‘ena uku, pea (na‘a) na nofo, nofo, pea pō hongofulu mo ‘ena nofo ‘ihe kilisitahi. Pea (na‘e) mate ‘ae māhina mo ‘ena nofo ‘ihe kilisitahi, ‘ikai taha ‘e mānava nounou, ke ‘alu hake ki ‘olunga.

Pea (na‘a) na nofo, nofo, tā! kuo mānavatāmaki ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) uku mei Pulotu (Fisi). Pea kuo fai ke hola hake ki ‘olunga ‘o mānava. Pea sio mai ‘a Fakafu‘umaka ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga) na‘e uku kuo mānavatāmaki ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) uku mei Pulotu (Fisi) he ‘oku (na‘e) ‘ūkuma mo hapotupotu mo fao ki ‘olunga hono ‘ulu ‘o hono kia. Ka kuo ‘ohofua ‘a Fakafu‘umaka ‘o puke, koe‘uhi (koe ‘uhinga) ke ‘oua na‘a hola ki ‘olunga ‘o mānava, pea mo‘ui: Ka kuo ne fā‘ufua (fā‘ofua) koe‘uhi (koe ‘uhinga) ke ‘oua ke mate, pea toki ‘alu hake ia (ki ‘olunga).

Pea (na‘e) toki ‘ilo ‘e Fakafu‘umaka kuo mate ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) uku mei Pulotu (Fisi), pea kuo pala hono kakano, kuo ‘elo[23] ‘ihe tahi; pea toki ‘alu hake (ki ‘olunga he fukahitahi) ‘a Fakafu‘umaka, he kuo mate ‘ae tēvolo (fa‘ahikehe) uku mei Pulotu (Fisi).

Pea kuo ‘ita lahi ‘a (Havea) Hikule‘o moe hou‘eiki ‘o Pulotu (Fisi) kotoa pē, kuo nau pehē ‘e kinautolu: “Hā (koe hā ‘ae) me‘a ko ‘eni ‘e ta‘ekovi! Koe kihi‘i vaka tokosi‘i kuo ha‘u ‘o ne lava‘i kitautolu! Ka tau fifili mu‘a, koe lea ia ‘a (Havea) Hikule‘o, pē koe hā ha‘atau faiva ‘oku (na‘e) kei toe ke tau fai moe vaka ni moe kau tēvolo (fa‘ahikehe) mei Maama (Tonga) na”!

Pea (na‘e) pehē ange ‘ehe ni‘ihi ‘i Pulotu (Fisi): “‘Oku lahi hotau faiva, ka koe faiva va‘inga noa pē, ka ko hono ngata pē ‘oe faiva ‘oku faingata‘a, ‘ae fānifo moe uku[24] ‘aia kuo mahahaki (mamatea) ai ‘a hotau ogo tangata ‘e tokoua (2); ka ‘oku (na‘e) ‘ikai ha faiva faingata‘a ‘e kei toe”.

Pea (na‘e) tala ange leva ‘e (Havea) Hikule‘o: “Ko ‘etau me‘a pē ‘eni ‘oku toe taha (1). Ko hotau fu‘u ‘akau ni, ko hono hingoa ‘oe ‘akau koia koe vī (hono hingoa). Pea koe fu‘u ‘akau ko ia ‘oku lahi ‘aupito. ‘Oku teitei taumalie pē mo Pulotu (Fisi) ‘a hono va‘a mo hono sino mo hono fua. Pea na‘e tala mai ‘e (Havea) Hikule‘o: “Ko hai ha taha ‘iate kimoutolu, kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) mei Maama (Tonga), ‘oku ne faiva ‘aki ‘ae hapo ‘oe fu‘u vī ni? Koe toli (pē) ma‘a kimoutolu ke mou kai”! Pea (na‘a) nau fealeaaki ‘a Haveatoke (Fakahaveatoke) mo Fakafuumaka mo Ha‘alefeke (Fakaha‘elefeke) mo Lohi (Fakalohi) mo Faimalie (Fakafaifaimālie) ‘o nau pehē: “Ko hai nai tene hapo ‘ae fua ‘oe fu‘u vī ni? He koe me‘a matamata faingata‘a”. Pea kuo nau manavasi‘i ai mo nau manavahē, ‘o pehē ‘e kinautolu: “Koe me‘a ‘apē ko ia te tau fiu ai. He ‘ikai te tau lava‘i ‘apē. Pea ‘e fakapogia (tamatea) ‘apē kitautolu”?

Ko ‘enau alea ia ‘oku (na‘e) fai mo ‘enau fakakaukau, he kuo pehē mai ‘e (Havea) Hikule‘o: “Koe toli ‘oe fu‘u vī ni, pea ha‘u ha tokotaha (1) ‘o hapo pē na‘a tō hano fua kihe kelekele pea ‘e tāmate‘i (fakapoongi) kimoutolu tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga). Pea (‘o) kapau te mou hapo hono fua ‘oe vī ni, pea te mou mo‘ui. He koe faka‘osi ‘eni ‘oe me‘a ‘i Pulotu (Fisi) ni, koe toli pea hapo ‘ae fua ‘oe fu‘u vī ni, pea mo ho‘omou kai hono fua ke ‘osi. Pea ka ‘ikai ‘osi ho‘omou kai, pea ‘e tāmate‘i (fakapoongi) kimoutolu”.

 Pea (na‘a) nau fealeaaki ‘ae kau tēvolo (fa‘ahikehe) Maama (Tonga), mo nau fetangihi, he kuo ‘ikai te nau lava‘i hono hapo, na‘a tō kihe kelekele hono fua. Pea (na‘a ne) toki tala age ‘ehe tēvolo (fa‘ahikehe) ‘e tokotaha, ko Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke) hono hingoa: “Tuku ia keu hapo ‘e au, na‘a ai hano fua ‘e taha ‘oe fu‘u vī na‘e tō kihe kelekele”.

Pea (na‘e) hau leva ‘a Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke) ‘o tuku hono ‘ulu ‘ihe tefito ‘oe ‘akau, pea fo‘ohake ‘a Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke), pea ‘alu hono kave ‘o taumālie pē moe va‘a ‘oe vī. Pea koe va‘a ‘oe vī ‘oku ‘iha potu, pea ‘alu ai pē ‘ae kave ‘o Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke), he kuo tufotufaki (veteveteki) ‘ae ngaahi kave o Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke) ‘ihe ngaahi va‘a ‘oe vī, ko hono hapo mo hono toli na‘a ai ha fo‘ivī ‘e tō kihe kelekele pea fakapogia (tamatea) ‘a kinautolu.

Pea (na‘e) toli leva ‘ae vī ‘o lulu hono fua ‘o mokulu ki lalo. Pea (na‘e) ikai ‘aupito ha fo‘ivī ‘e tō kihe kelekele, he kuo hapo kotoa pē ia ‘e Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke). Pea nau toe vaivai foki ‘a Pulotu. Pea kuo nau ita lahi:

Pea (na‘e) fekau ange ai leva ‘e (Havea) Hikule‘o: “Mou hau ‘o kai ‘ae fua ‘oe ‘akau koe vī; ka ikai ‘osi ho‘omou kai, pea tāmate‘i kimoutolu. He koe faka‘osi me‘a ‘eni kiate kimoutolu”.

Pea (na‘a) nau kai ‘ae fua ‘oe vī. Pea (na‘e) kai ‘a Haveatoke (Fakahaveatoke), pea (na‘e) kai mo Fakafu‘umaka, pea (na‘e) kai mo Ha‘elefehe (Fakaha‘elefeke), pea (na‘e) kai mo Lohi (Fakalohi). Pea (na‘a) nau fiu leva kinautolu, kuo ‘ikai foki te nau fa‘a kai. Pea (na‘a) nau tala ange kia Faimālie (Fakafaifaimālie):

“Faimālie (Fakafaifaimālie), ha‘u (koe) ‘o ke kai, he ‘oku (na‘a) mau kai ‘ae vī ni kimautolu, pea kuo mau fiu, pea kuo mau kona ‘o mahi‘ia. Ka ke ‘ofa mai”, koe lea ia ‘ae tokofā kia Faimālie (Fakafaifaimālie), “keke kai ‘o ‘osi ‘ae vī ni, he koe faka‘osi pē ‘eni ‘oe fakafiu moe fakatangitangi ‘a (Havea) Hikuleo kiate kitautolu. Pea ka tau ka lava‘i pē ‘eni ‘ae kai ‘oe fua ‘oe vī, pea kuo tau mo‘ui kitautolu ki Maama”.

Pea (na‘e) kai leva ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘ae fua ‘oe vī, pea (na‘e) ‘osi. Pea (na‘a) ne kai ai leva mo hono lau, pea (na‘e) ‘osi. Pea (na‘a) ne kai ai leva hono ngaohi va‘a ‘oe vī, pea (na‘e) ‘osi. Pea (na‘a) ne ha‘i moe fu‘u vī hono sino ‘oe fu‘u ‘akau ‘o (na‘a ne) kai ‘o ‘osi.

Pea (na‘e) tupu ‘o ‘ita lahi ‘a (Havea) Hikule‘o moe hou‘eiki kotoa pē ‘o Pulotu (Fisi). Pea nau kapusi leva ‘ae vaka ‘oe kau tēvolo (fakafa‘ahikehe) Maama (Tonga) ‘o fekau mai ‘e (Havea) Hikule‘o: “Mou ‘alu ki Maama! ‘Oua te mou toe ha‘u ki heni ‘o fielahi mo mou pau‘u. He koe ha‘u kimoutolu, koe kau tu‘a, pea mou ha‘u mei fē fonua tu‘a ko mamana; ka mou fei (fai) mo alu”.

Pea (na‘a) nau ha‘u leva (mei Pulotu [Fisi]). Pea koe me‘a e taha na‘e ‘omi (‘omai) ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie) koe ‘ufi na‘a ne folo. Na‘e ‘alu atu ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie), ‘oku (na‘e) tunu ‘ae ‘ufi ‘ihe afi. Pea (na‘a) ne hiko ai, kuo vela hono potu ‘e taha kae mata hono potu kili ‘e taha. Pea (na‘e) to‘o hake leva ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie), pea (na‘e) lilo (fūfū) ia ‘o ‘ikai ‘iloa (‘asi).

Pea koe fa‘ahikehe (tēvolo) ‘e tokotaha (1), ko Lohi (Fakalohi), na‘a ne kaiha‘a mai ‘e ia ‘ae talo mei Pulotu (Fisi). Na‘e fafa mai ia ‘i hono ‘ao (mui pē tu‘ungiku), koe tupu‘anga ia ‘oe talo, ‘o ‘ave ia ‘o tō ‘i hono fonua ko ‘Eua he koe tēvolo (fa‘ahikehe) mei ai ‘a (ko) Lohi (Fakalohi) hono hingoa. Pea koe (na‘e) tupu mei ‘Eua ‘ae talo, koe kaiha‘a ‘e Lohi (Fakalohi) mei Pulotu (Fisi).

Pea (na‘e) kaiha‘a mai ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘ae ‘ufi moe ika koe ō. Pea ha‘u ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘o fanau‘i ‘ae ‘ufi ‘ihe vao, ko Koloi ‘ae hingoa ‘oe koga vao, ka koe konga fonua ko Ha‘amotuku.

Pea ha‘u ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie) ‘o ‘alu kihe vao ‘o nofo ai, koe‘uhi (koe ‘uhinga) kene fā‘ele‘i (fanau‘i) ‘ae ‘ufi. Pea ne (na‘e) fā‘ele‘i (fanau‘i) hifo leva ‘ae ‘ufi, koe kahokaho, hono hingoa; koe ‘uluaki ia ‘oe ‘ufi, koe ‘ufi ‘eiki; pea moe ‘ufi koe mamage, pea moe ‘ufi koe kaumaile (kaumeile), pea moe ufi koe tua, pea moe ufi koe levei. Koe ngata ia ‘oe ‘ufi ‘eiki. Ka ‘oku lahi ‘aupito ‘ae fa‘ahinga ‘oe ‘ufi kehekehe. ‘Oku (na‘e) lahi ‘ae ‘ufi hinehina, pea (na‘e) lahi foki ‘ae ‘ufi kulokula, ka koe tupu‘anga ‘ae ‘ufi ko ia, koe kahokaho moe ngaahi ‘ufi kehekehe, koe ‘omi ‘e Faimālie (Fakafaifaimālie), pea moe ika koe ō, pea moe talo na‘e ‘omi ‘e Lohi (Fakalohi).

Ka koe ‘ufi koe tuaata, pea moe ‘ufi koe nguata, koe ‘ufi kehe ia, koe ‘ufi mu‘a ia ‘i Tonga (Maama) ni na‘e ‘ohifo mei Langi (Ha‘amoa)[25] ia ki ‘Ata (‘i Maama [Tonga]). Pea koe ‘ufi koe heketala na‘e ‘ohifo ia mei Langi (Ha‘amoa), koe ‘ufi ‘a ‘Ilaheva, ‘ae finemotu‘a (fefine) na‘e hingoa ko Va‘epopua[26]. Ko ‘ene ‘ufi ‘a ‘ana ia mo ‘Aho‘eitu[27]: Koe ‘ufi ‘e tolu, koe nguata moe tuaata moe heketala, koe ‘ufi mu‘a ia ‘i Tonga (Maama) ni. Ka na‘e toki ha‘u ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie) moe ngaahi ‘ufi kehekehe mei Pulotu (Fisi) ‘o fanau‘i (fā‘ele‘i)[28] mo falala hono tu‘a kihe fu‘u ‘akau, koe masikoka, hono higoa. Pea (na‘e) higoa ai leva ia koe malōlō[29].

Ko hono ngata ‘eni ‘oe talanoa kihe vaka koia ‘oe kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe), ko Haveatoke (Fakahaveatoke), mo Fakafu‘umaka, mo Ha‘elefeke (Fakaha‘elefeke), pea mo Lohi (Fakalohi). He koe vaka na‘e ha‘u (folau mai) mei ‘Eua (‘i Maama), koe ‘alu (folau atu) ki Pulotu (Fisi). Pea (na‘a) nau ōmai (folau mai) kinautolu ‘oku (na‘a) nau tokofā (4), ‘oku (na‘e) tu‘u ‘ae finemotu‘a (fefine ko Faimālie [Fakafaifaimalie]) ‘ihe matātahi[30]: ko Muifonua hono hingoa. Pea ko ia na‘a ne ui kihe vaka ‘o nau tokonima(5) ‘aki (he‘enau folau mei Maama [Tonga]) ki Pulotu (Fisi).

Ko hono ngata ‘eni ‘oe talanoa kihe kau (fanga) tēvolo (fa‘ahikehe) ko ia na‘e ‘alu (folau) (mei Maama [Tonga]) ki Pulotu (Fisi) ko ‘enau luki (tu‘utau, fakatu‘utau) mo ‘enau pakē (fakatu‘upakē, fakafokifā, pē faka‘ohovale). Pea na‘e fo‘i (liua) ai ‘a (Havea) Hikule‘o pea mo Pulotu (Fisi) kotoa pē (kae mālohi [ikuna] faka‘aufuli ‘a Haveatoke [Fakahaveatoke], Fakafu‘umaka, Ha‘elefeke [Fakaha‘elefeke], Lohi [Fakalohi], mo Faimālie [Fakafaifaimālie] mo Maama [Tonga] kotoa).

Ko e Fakava‘e / Koe Futinouti

 [1] ‘Oku ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Maama koe heliaki tupu‘a ‘o Tonga, moe ‘Otua Tangata ‘o Maama (pē Lalofonua / Lolofonua) (Tonga) koe kau Maui (Maui Motu‘a, Maui Loa, Maui Puku, Maui ‘Atalanga, mo hono foha ko Maui Kisikisi koe mokopuna ‘o Maui Motu‘a); (vakai ki Langi koe hingoa fakatenetene pē heliaki ‘o Ha‘amoa, moe ‘Otua Tangata ‘o Langi (Ha‘amoa) koe kau Tangaloa (Tangaloa ‘Eiki, Tangaloa Tamapo‘ulialamafoa, Tangaloa ‘Eitumātupu‘a (ko hono tomu‘a ‘ohoana moe ‘unoho ‘o ‘Ilaheva na‘e tomui Va‘epopua koe tamai ‘Otua Langi (Ha‘amoa) moe fa ‘e Maama [Tonga] ‘a ‘Aho‘eitu koe Tu ‘I Tonga ‘Uluaki [1]), Tangaloa ‘Atulongolongo, mo Tangaloa Tufunga); (toe vakai kia Lulu mo Lātū koe ongo ‘Otua Tangata tupu‘a ‘oe Matangi moe Tahi).

 [2] ‘Oku ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Pulotu koe heliaki tupu‘a ki Fisi, koe motu‘a fonua moe fonua (pē fonualoto, fa‘itoka, mala‘e, pē tānekinganga [koe tānaki‘anga] ‘ae “laumālie”)  ‘oe “kakai mate” / “kau mate” hili ‘enau “mo‘ui” ‘o Maama (pē Lalofonua / Lolofonua) (Tonga) mo Langi (Ha‘amoa); moe ‘Otua Fefine ‘o Pulotu (Fisi) ko (Havea) Hikule‘o; moe ‘Otua Fefine ‘oe Māhina ko Hina. ‘Oku ‘iloa ‘a (Havea) Hikule‘o ‘i Ha‘amoa koe “Savea Siuleo”.

 ‘Oku matamata koe lea “hikule‘o” pē “hikuhikule‘o” koe heliaki (koe “lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha”) kihe tukutala fakaholoholo moe fakahokohoko mai ‘ae “‘ilo moe poto loloto mo kinokinoifia mo manumanumelie‘ia” ‘etau fanga Kui-‘Otua he “kuohili” he “kuongamu‘a”, ‘i “mu‘a”, koe tūhulu he “lotolotonga” he “kuongaloto,” ‘i “loto”, ‘o huluhulu ‘ae “kaha‘u” he “kuongamui”, ‘i “mui”. ‘Oku hoko ‘ae “ongo, afo, pē fasi fakafa‘ahikehe” (‘ae “ongo, afo, pē fasi fakafangufangu” koe “ongo, afo, pē fasi fakaPulotu”) koe “hikuhikule‘o ‘oe ngaahi kuonga pē “hikuhikule‘o” ‘oe “kuohili he kuongamu‘a” he “lotolotonga he kuongaloto” he “kaha‘u he kuongamui”.

 [3] ‘Oku “fa‘ahikehe” mo “mate” mo Pulotu (Fisi) ‘ae “pō” kae “fa‘ahitatau” / “fa‘ahitaha” mo “mo‘ui” mo Maama (Tonga) ‘ae “‘aho”, ‘o hangē pē koe “mata‘u” (koe tā, fuo, tangata, kula / kulokula, hahake, tokelau / ‘olunga, moe hā fua) ‘a Motu‘apuaka (Molofaha) moe kau Mafi he “‘kātoanga” koe “mo‘ui” moe “fiefia” he “‘aho” – moe “hema” (koe vā, uho, fefine, ‘uli / ‘uli‘uli, hihifo, tonga / lalo, moe hā fua) ‘a Lauaki (Māliepō) moe kau Ma‘u, he Taumafa Kava (vakai kihe “lakupoto” ‘a “mata‘u” [he koe “‘aho” ‘oe “mo‘ui” koe “fiefia” moe “mavava”] – kae “lakuvale” ‘a “hema” [he koe “pō” ‘oe “mate” koe “mamahi” moe “tangi”]).

 [4] ‘Oku ‘iloa ‘ae “fa‘ahikehe,” ‘o ‘uhinga kihe “kakai mate” / “kau mate,” koe “tēvolo” (meihe “devil”) hono liliu ‘ehe kau misinale muli na‘a nau ‘omai ‘ae lotu fo‘ou fakaKalisitiane ki Tonga (Maama) koe taha ‘oe ngaahi me‘angāue fakapolitikale (mo faka‘ikonōmika) ‘ae pule fakakolonia. ‘Oku toe ‘uhinga kihe “fa‘ahi” ‘ae “mate” moe “kakai mate” / “kau mate” ‘oku “kehe” ia mo ‘ikai “tatau” / “taha” moe “fa‘ahi” ‘ae “mo‘ui” moe “kakai mo‘ui” / “kau mo‘ui”. ‘O kapau ‘oku “fa‘ahikehe” ‘a “mate”, ‘o ‘uhinga ki “Pulotu” (pē Fisi), tā ‘oku “fa‘ahitatau” pē “fa‘ahitaha” ‘a “mo‘ui”, ‘o ‘uhinga ki Maama (Tonga) (mo Langi [Ha‘amoa]).

 [5] ‘Oku matamata na‘e ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Haveatoke (Fakahaveatoke) koe heliaki kihe “toke” (pē “tuna” moe “ngata” koe heliaki kihe “olo” (pē “heke” moe “hele” he faiva fānifo) koe heliaki kihe “fakaoloolo” (pē “fakatolotolo”) koe heliaki kihe  “olo‘ilo” moe “olopoto”, ‘o ‘uhinga kihe “‘ilo faka‘ilo‘ilo” he “kumi ‘oe ‘ilo” moe “poto fakapotopoto” hono “ngāue‘aki ‘ae poto” (vakai kihe filosofī tā-vā fakaTonga ‘ae ako, koe “liliu ‘ae ‘atamai moe loto meihe “vale” kihe “‘ilo” kihe “poto”, he‘ene hokohoko fakalōsikale”.

 [6] ‘Oku matamata na‘e ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Fakafu‘umaka koe heliaki kihe “maka” (pē “makatu‘u” koe toe heliaki kia Sisū Kalaisi) koe “me‘a” ‘oku “fefeka”, “mālohi”, mo “malu” (‘o hangē koe ngāue‘aki ‘ae “maka” moe “vai” ki hono “sino” moe “toto” / “ta‘ata‘a” he Fuakava Motu‘a [‘oku humaki he “fakatau‘atāina fakamafai / fakapolitikale” moe “sāuni”] koe heliaki kihe Mīsaia, ko Sisū Kalaisi, koe ‘Otua koe ‘Alo [koe “feilaulau” moe “fakamolemole”] ‘oe ‘Otua koe Tamai [koe “‘ofa” moe “foaki”] [moe ‘Otua koe Laumālie (koe “angalelei” moe “angama‘a”]) (kae ngāue‘aki he Fuakava Fo‘ou [‘oku hunuki he “fakatau‘atāina fakalaumālie” moe “fakamolemole”) ‘ae “mā” moe “uaine” ki hono “sino” moe “toto” / “ta‘atā‘a”. ‘Oku ngāue‘aki ‘ae “fefeka,” “mālohi,” moe “malu” koe heliaki kihe “‘ilo” moe “poto” koia ‘oku ne huluhulu ‘ae “pō” (koe heliaki kihe “vale” koe “fakapo‘uli”) koe “‘aho” (koe heliaki kihe “maama”).

 [7] ‘Oku matamata na‘e ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Fakaha‘elefeke koe heliaki kihe “feke” koe heliaki kihe “lahi”, ‘o hangē ko ‘ene “‘ulu fuōlahi” moe “kave lahi”, ‘o kave ‘e valu (kave fitu koe ‘atalava), koe heliaki kihe “mohu” moe “fonu”, “faka‘ofo‘ofa” moe “‘aonga,” he “‘ilo” moe “poto”.

 [8] ‘Oku matamata na‘e ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Lohi (Fakalohi) koe heliaki kihe “lohi” he vaha‘a ‘oe “loi” moe “mo‘oni” koe heliaki kihe ako koe kumi moe fekumi kihe “‘ilo” moe “poto” ‘oku “mo‘oni” kae ‘ikai koe “‘ilo” moe “poto” ‘oku “loi”.

[9] ‘Oku matamata na‘e ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Faimālie (Fakafaifaimālie) koe heliaki kihe “māmālie” koe heliaki kihe “tuai-pē-kae-pau” koe heliaki kihe kumi moe fekumi kihe “‘ilo” moe “poto” ‘oku faifakamāmālie (kae ‘ikai faifakatovave koe faifakatanunu koe faifakatamulu), ‘o tuai kae pau (kae ‘ikai ke vave kae ta‘epau), ke ma‘u ‘ae “‘ilo” moe “poto” ‘ae “tā” moe “vā” ‘oku “mo‘oni” (kae ‘ikai “loi”) (vakai kihe “‘Oku sai / lelei ange ‘ae tuai kae tōmu‘a kae kovi ‘ae vave kae tōmui”).

 [10] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea koe “moū” koe lea tafe / heke mei lea koe “mohu” koe lea tafe / heke meihe lea koe “mahu” ‘oku ‘uhinga kotoa koe “lahi”.

 [11] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea koe “fakatu‘akiato” kihe “kiato meihe katea ki hama / ama,” ‘o hangē koe ngaahi  lea heliaki kuo fakatokotokonaki mai, koe “Ki ama ta‘e‘alo mu‘a”; “Pikipiki hama / ama kae vaevae mānava”; moe “Pikipiki katea kae vaevae melenga”.

 [13] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “luki” (koe motu‘a lea kuo mole) koe “tu‘utau” (pē “fakatu‘utau”) ‘aha taha “vaivai” kiha taha “mālohi”, ‘o hangē koe lea heliaki kuo fakatokotokonaki mai he ngaahi kuonga koe, “Luki ‘a tenifa ‘i hono tahi,” ‘aia koe “tu‘utau” ‘aha taha noa kihe ika moana (moe ika lahi) koe tēnifa (koe ‘anga fekai moe mālohi) ‘i hono tahi ko tahi. 

 [13] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “pakē” (koe motu‘a lea kuo mole) koe “tu‘upakē” (pē “fakatu‘upakē”) kiha me‘a ‘oku “hoko fakafokifā mo faka‘ohovale” ‘oku ‘aonga pē ha taha ‘oku “ ‘atamai ma‘u” moe “loto ma‘u, ‘aia koe taha ‘oku mohu mo fonu taukei ‘ihe “‘ilo” moe “poto” (‘o hangē koe ta‘anga hiva haka lakalaka fetau moe sani-mo-viki mālie ‘oe Hakautapu ‘ae Fola‘osi ‘o Kanokupolu, ‘i Muifonua, ‘oku lea ‘o pehē, “Hakau ni ‘oku taumulivale, ‘Aonga pē he toutau faivave,” ‘o ‘uhinga kihe toutaiika moe toutaivaka ‘oku lahi ‘ene “taukei”, kihe me‘a ‘oku “‘ilo” moe “poto” lahi taha ai ha taha ( vakai kihe lea koe “kaimu‘a” kihe me‘a ‘oku “‘ilo” mo “poto” lahi taha ai ha taha, ‘o toe ui ko ‘ene “kai,” ‘aia ko hono “mālohinga” ia; na‘e ta‘ofi ‘ae “kaimu‘a” ‘aha taha he “kaimu‘a” ‘aha taha kehe).

 [14] ‘Oku ngāue‘aki lahi ‘ae lea heliaki kuo fakatokotokonaki koe, “Namu tafatafa mei Maama (Tonga)” pē “Namu tangata mei Maama (Tonga)” kihe kau Maama (Tonga) (kakai “mo‘ui” / kau “mo‘ui”) ‘i Pulotu (Fisi) (kakai “mate” / kau “mate”). ‘Oku lahi ui ‘ae fa‘a namu ‘elo (pē namu ‘eho, namu kū) ‘ae sino (pē ‘anga‘anga) ‘oe kakai “mate” / kau “mate” koe “namu ha‘aha‘a”, ‘o ‘uhinga koe “namu a‘aa‘a” (koe “namu ‘anga‘anga” pē namu “mālohi”).

[15] Na‘e vahevahe ‘a Pulotu (Fisi) kihe ngaahi ha‘a (matakali / fa‘ahinga) lalahi ‘e tokofā (4), koe ngaahi “ongo‘anga” (koe ngaahi “matapā tu‘a”) lalahi ‘e tokofā (4), koe (1) koe “Ha‘a Sio” (he matapā tu‘a koe “mata”); (2) koe “Ha‘a Nanamu” (he matapā tu‘a koe “ihu”); (3) koe “Ha‘a Fangongo” (he matapā tu‘a koe “telinga”); moe (4) koe “Ha‘a ‘Ahi‘ahi” (he matapā tu‘a koe “‘aleleo” / “‘elelo”). ‘Oku hū ‘ae ‘ilo moe poto ‘oe tā moe vā mei “tu‘a-ki-loto” kihe “ongo‘anga” (koe ongo matapā  loto ‘e 2), koe (1) koe “‘atamai” moe “fakakaukau” (he ongo‘anga koe “ ‘ilo” / “ ‘ilo‘i” he matapā loto koe “‘uto”) moe (2) koe “ongo” moe “loto” (he ongo‘anga koe “ongo” / “ongo‘i” he matapā loto koe “fatu” / “mafu”) he‘ena hū mei “loto-ki-tu‘a”. Na‘e toe ui ‘ae “Ha‘a Sio” koe “Ha‘a Matakikila” (he ongo‘anga koe “sio” he matapā tu‘a koe “mata”).

 [16] Na‘e toe ‘iai ‘ae ha‘a (pē fa‘ahinga, matakali) ‘e taha ‘i Pulotu (Fisi) koe “Ha‘a Fakanamunamu” (koe ongo‘anga koe “nanamu” he matapā tu‘a koe “ihu”).

 [17] Na‘e toe ‘iai ‘ae ha‘a (pē fa‘ahinga, matakali) ‘e taha ‘i Pulotu (Fisi) koe “Ha‘a (Mahalo) Fakamahalo” (koe ongo‘anga koe “ ‘atamai” moe “fakakaukau” he matapā loto koe “‘uto” moe “ongo” moe “loto” he matapā loto koe “fatu” / “mafu”).

 [18] Na‘e toe ‘iai ‘ae ha‘a (pē fa‘ahinga, matakali) ‘e taha ‘i Pulotu (Fisi) koe “Ha‘a Telingaongo” (koe ongo‘anga koe “fanongo” he matapā tu‘a koe “telinga”).

 [19] ‘Oku ngaohi ‘ae konga lalahi ‘e tolu ‘oe kava ‘oku inu, koe “aka”, “uho”, moe “kata”, ka koe konga ifo mo mālohi taha koe “uho” (koe konga ia ‘oku ngaohi ke holo taumafa he taumafa kava, pea na‘e fakahuafa ki ai ‘ae taha ‘oe ngaahi kalia tupu‘a mo ‘iloa koe ‘Ākiheuho ‘ae Tu‘i Tonga.

 [20] ‘Oku kau ‘ae “uku” he “faiva” koe “faiva uku” (moe “fānifo” koe “faiva fānifo”, ‘oku fuo mo uho ‘ae papa fānifo ‘o hangē ha “nifo” ‘ene fuololoa-uhololoa, ‘o fakamata-fakaava he ongo mui‘imata ‘oe papa), koe mālohinga moe matolutu‘unga ‘oe ivi. 

 [21] ‘Oku ‘uhinga tatau ‘ae “fakafokifā” moe “fakatu‘upakē” (koe ma‘u meihe lea koe “pakē), ‘o ‘uhinga kiha me‘a ‘oku “ta‘e‘amanaki” (pē “ta‘e‘amanekina”) ‘ene hoko mai (‘aia koe “kai” ia [moe taukei ‘oku “‘ilo” mo “poto” lahi taha ai] ‘ae “Ha‘a Fakamahalo” hono hono “mahalo” mo “tala” kei mama‘o ‘ae ngaahi me‘a ‘e hoko mai he kaha‘u (pē kuongamui).

 [22] ‘Oku hanga ‘ehe matangi (pē avangi) ‘o fakatupu ‘ae “peau” moe “ngalu”, ‘o hangē koe “peau kula” moe “ngalu ta‘ane”, ‘aia ‘oku ngāue‘aki lahi ‘ae “ngalu” he faiva fānifo, ‘o hangē koe “ngalu fasi” ‘ene kamata, “pā‘āngangalu” ‘ene ta‘engata, moe “ngalu tuku” ‘ene ngata pē toka‘one. ‘Oku fai ‘ae faiva fānifo he “fakamata-fakaava” ‘ae matangi (havili) moe tahi (ngalu / peau).

 [23] ‘Oku ui ‘ae “namu ‘elo (pē “namu ‘eho”, “namu kū”)” ‘ae ‘anga‘anga (sino ‘oe mate) koe “namu a‘aa‘a” koe lea tafe / heke meihe “namu ha‘aha‘a” koe tafe / heke meihe “namu ‘anga‘anga”.

 [24] ‘Oku lau ‘i Pulotu (Fisi) koe ongo faiva faingata‘a ‘ae faiva fānifo moe faiva uku, hono faiva he fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae ‘oe matangi / avangi moe peau / ngalu he‘ena fakamata-fakaava koe feitu‘u ia ‘oku fepakitu‘u mo fihitu‘u, mālohitu‘u matolutu‘u ai ‘ae fetekeaki-fefusiaki ai ‘ae ivi (energy, koe me‘a [matter] koe tā-vā [time-space]).

 [25] Na‘e ngāue‘aki ‘ae hingoa fakatenetene koe Langi koe heliaki ki Ha‘amoa (pea moe hingoa fakatenetene koe Pulotu koe heliaki ki Fisi kae hingoa fakatenetene koe Maama (mo Lalofonua, Lolofonua) koe heliaki ki Tonga).

 [26] Na‘e tūkua mai ‘a ‘Ilaheva (koe heliaki kihe talavou lahi) koe ‘ofefine ‘oe ‘Otua-mo-Tangata ko Seketo‘a ‘o Niuatoputapu ‘o fou mai ‘i Vava‘u mo Ha‘apai ki Tonga he feitu‘u ko Popua – ‘o to‘oa ai ‘ae ‘Otua ‘i Langi (Ha‘amoa) ko Tangaloa ‘Eitumātupu‘a hono faka‘ofo‘ofa moe hoihoifua (ne liliu ai ko Va‘epopua hono fo‘i‘ate‘iva‘e moe lou‘ulu loloa koe heliaki kihe talavou lahi) – ‘ona ‘unoho, he‘ene toutou hifo mai (mo hake atu) he fu‘u ‘akau koe toa he vaha ‘a ‘o Langi (Ha‘amoa) mo Maama (Tonga) – pea fanau‘i (fa‘ele‘i) ai hona foha ko ‘Aho‘eitu koe Tu‘i Tonga ‘Uluaki (1).

 [27] Na‘e ‘uhinga ai hono ui ‘oe motu lahi ‘o Tonga ko Tonga ‘Eiki, Tonga Tapu, mo Tonga Lahi, koe lahi he ‘otua, ‘eiki, moe tapu, he ‘uhinga koe tamai ‘a ‘Aho‘eitu koe ‘Otua Langi (Ha‘amoa) ko Tangaloa ‘Eitumatupu‘a. Na‘e fua ‘unoho / fakafanau ‘a Tangaloa ‘Eitumātupu‘a mo Va‘epopua (‘Ilaheva) he motu ko Mata‘aho, ‘o tauhingoa kiai hona foha ko “‘Aho‘eitu” koe ma‘alali.

 [28] ‘Oku humaki ‘eni he fakakaukau moe fakaongo (pē filosofī) ‘oe fonua (pē honua, vanua, fanua, fenua, hanua, moe whenua) ‘oku fa‘ahinga lalahi ‘e tolu (3), koe fonua ‘uluaki (1) koe “valevale” moe “fa‘ē” (taungafanau, manava), koe fonua ua (2) koe kakai moe ‘ātakai, moe fonua tolu (3) koe “mate” moe “fonualoto (pē fa‘itoka, mala‘e, tānekinganga / tānaki‘anga), ‘o kamata he ‘uluaki (1) koe “fā‘ele” / “fanau‘i” (birth) kihe ua (2) koe “mo‘ui” (life, living) kihe tolu (3) koe “mate” (death).

 [29] ‘Oku toe ui ‘ae ‘akau koe “masikoka” moe “malōlō” koe heliaki ‘ae “masikoka” kihe fa‘ahinga ‘akau moe “malōlō” koe heliaki kihe falala mo situ‘a kiai ‘a Faimālie (Fakafaifaimālie” koe “malōlō‘anga”.

 [30] ‘Oku ui ‘ae fetaulakinga ‘ae “tahi” moe “‘uta” koe “matātahi” moe “matā‘uto‘uta,” ‘o fa‘a ‘iloa koe “fanga” koe “matāfanga,” ‘o hunuki he “mata-ava” (pē “poini”) koe “fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae ‘ae “kohi” (pē “laini”) ‘e ua pē lahi ange; moe “kohi” (pē “laini”) koe tānaki fakataha ‘ae ngaahi “mata-ava”, moe vā koe tānaki fakataha ‘ae ngaahi kohi (pē “laini”) koe ngaahi tā moe vā ‘oku fakafuo ‘e tā ‘ae vā kae fakauho ‘ehe vā ‘ae tā.

 Koe kinikini, huluhulu, moe fakamatala nounou

‘Oku ngāue‘aki lahi ‘ae me‘angāue faka‘aati mo fakalitilesā koe “heliaki” (koe “fakafehiliaki” ko hono “fakafelavai” pē “fakahoko” mo “fakamāvae” ‘ae taa‘i‘uhinga, vaa‘i‘uhinga koe ongo “hoa” ta‘emavahevahe ‘e ua), ‘o ‘uhinga koe “lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha” hono tānaki mo fokotu‘utu‘u, tauhi mo malu‘i, ‘ae ‘ ‘ilo” moe “poto” he ako (koe liliu ‘ae ‘atamai moe loto meihe vale kihe ‘ilo kihe poto)[1], ‘o “fa‘oaki” he fonua / kalatua mo fetu‘utaki he tala / lea, koe ongo vaka fakafonua koe “hoa”.

‘Oku ‘asi lahi ‘ae “heliaki” he “faiva”, ‘o tefito he faiva ta‘anga, faiva fananga (moe faiva talatupu‘a), faiva lea (moe tufunga lea)[2]. ‘Oku toe lahi hono ngāue‘aki ‘ae faiva fakaoli ‘oku tefito hono fakatatau ‘ae “ngalipoto” (normality) moe “ngalivale” (absurdity), ‘o fakaola he “kata” (laughter), moe faiva fakamamahi, ‘o tu‘unga hono fakatatau ‘ae “anga‘itangata” (sociality) moe “anga‘imanu” (animality) ‘oku fakaola he fakamā (shame) he faiva fananga (moe faiva talatupu‘a), fakatoulōua he funga ‘oe tatau moe potupotutatau he faka‘ofo‘ofa[3].

 Neongo ‘oku tuifio ‘ae “Koe Vaka Na‘e ‘Alu (Folau Mei Maama) Ki Pulotu” he faiva fakaoli moe faiva fakamamahi, ka ‘oku lahilahi ‘ae faiva fakaoli he faiva fakamamahi. ‘Oku talanoa ‘ae faiva fananga ni kihe motu‘a fonua ko Pulotu (Fisi) na‘e fua nofo‘i mei ai ‘ae ua fonua (fo‘ou) ko Maama (pē Lalofonua)[4] (Tonga). ‘Oku he talanoa ‘ae faiva fananga ni he hokohoko ‘ae “fetu‘utaki”, “fefolauaki,” “fetongiaki,” he vaha‘a ‘oe motu ko Pulotu (Fisi) moe motu[5] ko Maama (Tonga), hili hono nofo‘i ‘a Maama (Tonga) mei Pulotu (Fisi).

 ‘Oku tefito ‘ae faiva fananga ni he hokohoko atu ‘ae “fakafetu‘utaki”, “fakafefolauaki”, moe “fakafetongiaki” ‘ae “‘ilo” moe “poto” faka‘ofa‘ofa mo loloto fau he ako moe “koloa” moe “tekinolosia” mā‘uhinga mo ‘aonga atu he ngāue[6], he vaha‘a ‘oe ongo motu ko Pulotu (Fisi) mo Maama (Tonga), hili hono nofo‘i mei Pulotu (Fisi) ‘a Maama (Tonga). Na‘e kau ‘ae faiva toutaivaka, faiva toutaiika, faiva fānifo moe faiva uku, moe tufunga fo‘uvaka, tufunga langafale, moe tufunga fa‘a[7], ‘o vaka mai ‘ae alea he tufunga lea moe faiva lea mālie[8].

 Koe fakava‘e / koe futinouti

 [1] ‘O kapau ‘oku “vale” ha taha he tufunga tātatau ‘oku pau kene “ako” ke “‘ilo” ‘ae tufunga tātatau, pea he‘ene “‘ilo” kihe tufunga tātatau ‘oku pau kene toe “ako” ke “poto” he tufunga tātatau (‘o hangē pē ko ‘ene “vale” he fika, ‘oku pau kene “ako” ke “‘ilo” ki ai mo toe “ako” ke “poto” ai). 

 [2] ‘Oku ‘uhinga ‘ae “tufunga lea” hono “tufunga ‘ae lea” (pē “fa‘u ‘ae lea”) (speech-designing) kae ‘uhinga ‘ae “faiva lea” hono “faiva ‘ae lea”  (pē “fai ‘ae lea”) (speech-giving).

 [3] ‘Oku ta‘emavahevahe ‘ae “hoa” koe “tatau” moe “potupotutatau” he “faka‘ofo‘ofa” (pē “mālie”) (moe ta‘emavahevahe ‘ae “hoa” koe “māfana” moe “vela” he “tauelangi”).

 [4] Na‘e toe ‘iloa ‘a “Maama” (“Tonga”) ko “Lalofonua” pē “Lolofonua” he sio mei Pulotu (Fisi) he ‘uhinga lahi na‘e tu‘u ‘a Maama ‘i “lalo”, ‘i “tonga”, ‘o matamata na‘e ‘uhinga ai hono fakahingoa ko “Tonga”. ‘Oku vahe lalahi ‘e Tonga ‘a Maama koe “hahake” (east), “hihifo” (west), “tokelau” (north), mo “tonga” (south). ‘Oku toe ‘iloa ‘ae “tokelau” (north) koe “‘olunga” (“up-above”) moe “tonga” (south) koe “lalo” (“down-under”), ‘o toe ui ai ‘a Maama (Tonga” koe “Lalofonua” pē “Lolofonua,” koe “fonua-‘oku-tu ‘u-‘i-lalo,” ko “Maama”, ko “Tonga”.

 [5] ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea koe “motu” kihe “fonua ‘oku fakafelavai pē fakahoko mo fakamāvae ‘ehe moana, tahi, pē vai” (vakai kihe “Hotau Tahi ‘Otumotu” ‘a Palōfesa Dr Epeli Hau‘ofa, ‘o ‘uhinga ‘ae “motu” koe “koe fonua ‘oku fakafelavai pē fakahoko mo fakamāvae ‘ehe moana, tahi, pē vai” [see “Our Sea of Islands” by Professor Epeli Hau‘ofa, where “island” is defined as “land intersected or connected and separated by ocean, sea, or water”]; kuo tafe / heke ‘ae lea koe “motu” kihe lea koe “mutu, potu, putu, poko, moe popo, ‘o hangē koe lea koe “motu‘ihuo” kihe “mutu‘ihuo”, “potu‘ihuo”, “putu‘ihuo”; “popo‘ihoo”; moe “poko‘ihuo” ).

 [6] That is, the transfers of ‘ilo (knowledge) and poto (skills) (or technology), and koloa (goods) and ngāue (services) (or technical know-hows), between the islands of Pulotu (Fiji) and Maama (Tonga).

 [7] Na‘e fokotu‘utu‘u ‘ae ako he ‘aati, moe ‘aati he ako, ‘aia na‘e fai fakataha pē ‘ae ako moe ‘aati, ‘o vahevahe lalahi ‘e tolu koe, faiva, tufunga, moe nimamea‘a (‘o hangē koe nimamea‘a koka‘anga, nimamea‘a lālanga, moe nimamea‘a tuikakala).

 [8] ‘Oku ma‘u lelei ‘ae tu‘unga ‘atamai moe loto ‘ae tufunga ‘oe fananga ni he‘ene fuolelei, ma‘olunga / loloto, loloa, moe maokupu / fālahi he tūkunga ‘ae alea na‘e fai ‘ehe kau / fanga fa‘ahikehe moe kakai ‘o Maama (Tonga) moe ngaahi ha‘a fa‘ahikehe moe kakai ‘o Pulotu (Fisi), hono fai he funga ‘oe “‘ilo” moe “poto”, “koloa” moe “ngāue, ‘ene “faka‘ofo‘ofa” moe “ngāue”, moe “tu‘uloa” moe “tolonga”.

Tau toki hoko atu.

ANFF leva e malanga kae tau,

‘Ofa hulu moe manatu fakautuutu,

 

Tavakefai‘ana, Sēmisi Fetokai Kulīha‘apai Moahehengiovava‘ulahi Potauaine

Art and Design, Architecture, and Tongan Philosophy

Unitec Institute of Technology & Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research

 

Maui-TāVā-He-Ako, Palōfesa Dr Tēvita O. Ka‘ili

Historical Anthropology, Culture, Language and Performing Arts, and Tongan Philosophy

BYU Hawai‘i & Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research

 

Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu, Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Tongan Philosophy, Critical Anthropology, and Aesthetics

Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top