Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Ha'a Featured

Palōfesa Hufanga Dr. ‘Okusitino Māhina Palōfesa Hufanga Dr. ‘Okusitino Māhina

FONUA MO E TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 22: KO E HA‘A

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava’u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Na‘a ku talanoa, he ‘atikolo 21, ki he “holo” mo e “hala,” ‘a ia ‘oku na fekau‘aki mo ha ngāue ‘oku fai ‘e he kakai hono fetauhi‘aki honau ngaahi vā mo e fefua‘aki honau ngaahi fatongia he nofo ‘a e fonua, ‘o hangē ko e hoko ‘a ha fā‘ele, fai‘aho, mali mo e mate, ‘a ia ‘oku taumu‘a ke ma‘u ‘a e nofo vālelei, vāmelino, fekoekoe‘i, fiefia mo e tau‘atāina ka e ‘ikai ko e nofo vākovi, vātau, feke‘ike‘i, mamahi mo e pōpula. ‘O ka hoko ha mate ‘oku “holo” leva ‘a e kāinga mei honau takitaha ‘api mo e “ngāue” [ ‘a tangata”] mo e “koloa” [‘a fafine], ‘o tānaki fakataha ki he ‘api ‘o e ‘ulumotu‘a. ‘Oku ‘alu ha kakai ‘o ‘ave ‘enau “holo” he‘enau ‘alu he “hala” ka e ‘ikai ko e ‘ave honau “hala” he‘enau ‘alu he “holo,” ‘a ia ko e “hala” ko e feitu‘u ia ‘oku ‘alu ai ‘a e kakai ‘o ‘ave ‘enau “holo” ko e ngāue mo e koloa ki ha me‘a ‘oku hoko, ‘o hangē ko e mate.

Te u lave heni, he ‘atikolo 22, ki he “ha‘a,” ‘o ‘uhinga ki he fa‘ahinga lalahi ‘e ua, ‘a ia ko e ‘uluaki, ‘oku ‘uhinga ki he “fatongia,” ‘o hangē ko e ha‘a tufunga, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a e ha‘a tufunga langafale mo e ha‘a tufunga lalava,  pea ua, ‘oku ‘uhinga ki he “hingoa,” ‘o hangē ko e Ha‘a Ngata, ‘a ia ‘oku va‘a ua ko e Ha‘a Ngatamotu’a mo Ha‘a Ngatatupu. ‘E lava ke fokotu‘u ko e ‘uhinga ‘uluaki ‘o e ha‘a, ‘o makatu‘unga he “fatongia,” ko e ‘uhinga fakaTu‘i-Tonga, fakaKauhala‘uta mo fakaTonga ka e ‘uhinga ua ‘o e ha‘a, ‘o tefito he “hingoa,” ko e ‘uhinga fakaTu‘i-Kanokupolu, fakaMuifonua mo fakaHa‘amoa. Na‘e kau lahi ‘a e holo ‘o e mafai ‘a e Tu‘i Tonga mo e tupu ‘a e mafai ‘o e Tu’i Kanokupolu he mafuli ‘a e ‘uhinga ‘o e ha‘a mei he “fatongia” ki he “hingoa.” Na‘e kaunga lahi ki ai ‘a e kau Ha‘amoa na‘a nau fakafe‘ao mai ‘a Tohu‘ia ko e fehuhu ‘a Ngata ko e Tu‘i Kanokupolu I.

 ‘Oku tefito ‘a e “fatongia” he “ngāue” ka e peisi ‘a e “hingoa” he “sino,” ‘a ia ‘oku lahilahi fakasōsiale mo faka‘ikonōmika [socio-economic] ‘a e “fatongia” mo e “ngāue” ka e lahilahi fakasōsiale mo fakapolitikale [socio-political] ‘a e “hingoa” mo e “sino.” ‘Oku ta‘emavahevahe foki ‘a e ‘ikonōmika [economics] mo e politika [politics], ‘o hangē pē ko e fonua [culture] mo e tala [language] pē ko e tā [time] mo e vā [space], ‘a ia ‘oku mahino mai na‘e hiki ‘a e ‘ikonōmika [economics] ka e lomi ‘a e politika [politics] he pule ‘a e Tu‘i Tonga he fonua mo hiki ‘a e politika ka e lomi ‘a e ‘ikonōmika he pule ‘a e Tu‘i Kanokupolu he fonua, ‘o lotolotonga ko ia ‘oku na fepikipiki‘i mo ta‘emavahevahe. ‘Oku ‘uhinga ia na‘e puke ‘e he Tu‘i Tonga ‘a e politika ka e fakangaloku ‘a e ‘ikonōmika mo fālute ‘e he Tu‘i Kanokupolu ‘a e ‘ikonōmika ka e fakangahomohomo ‘a e politika.

Na‘e fokotu‘utu‘u fakaha‘a foki he kuohili ‘a e ako ‘i Tonga, ‘a ia na‘e makatu‘unga he “fatongia” mo e “ngāue,” ‘o hangē pē ko hono fokotu‘utu‘u fakaha‘a ‘a e ‘aati, ‘a ia na‘e tefito he fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ko e ha‘a faiva, ha‘a tufunga mo e ha‘a nimamea‘a. Na‘e to e vahevahe fakaikiiki foki kinautolu, ‘o hangē ko e ha‘a faiva hiva, ha‘a faiva fānifo, ha‘a faiva toutai, ‘a ia na‘e fa‘ahinga ‘e ua ko e ha‘a faiva toutaivaka mo e ha‘a faiva toutaiika, ha‘a tufunga fo‘uvaka, ha‘a tufunga tāmaka, ha‘a tufunga nimatapu mo e ha‘a nimamea‘a koka‘anga, ha‘a nimamea‘a lālanga mo e ha‘a nimamea‘a tuikakala. Na‘e tefito ‘a e ako fakaTonga he ‘uhinga ko e liliu fakatā-vā, fakafuo-uho mo fakangāue ‘a e ‘atamai / fakakaukau mei he vale [ignorance] ki he ‘ilo [knowledge] ki he poto [skill], ‘o fa‘oaki ‘a e ‘ilo mo e poto he fonua [culture] mo fakafetu‘utaki he tala / lea [language].

Na‘e hoko ‘a e fetu‘utaki mo ‘Iulope ka e tefito ki he kau misinale hono liliu ‘a e ako mei hono fokotu‘utu‘u “fakaha‘a,” ‘a ia na‘e makatu‘unga ai hono fokotu‘utu‘u fakaha‘a ‘a e ‘aati,  ki he “faka‘apiako” ke to e fakalalahi hono fulihi ‘e he kau Ha‘amoa ‘a e “fatongia” mo e “ngāue” ki he “hingoa” mo e “sino.” Na‘e hū mai leva ‘a e ngaahi lēsoni fo‘ou, ‘o hangē ko e siomita, siokālafi mo e sioloki na‘e ako‘i “faka‘apiako” ‘o fetongi māmālie ‘a e ngaahi faiva, tufunga mo e nimamea‘a tupu‘a na‘e ako‘i “fakaha‘a.” Na‘e kaunga lahi ‘a e fetu‘utaki ‘a Tonga fakatoulōua mo ‘Iulope hono liliu ‘a e ako mei he “fakaha‘a” ki he “faka‘apiako” mo Ha‘amoa hono fulihi ‘a e nofo “fakaha‘a” mei he “fakafatongia” mo e “fakangāue” ki he “fakahingoa” mo e “fakasino.” ‘Oku ngalingali na‘e makatu‘unga hono fua fakanofonofo fakafonua ‘o e kakai, hou‘eiki mo e tu‘i he “‘api” mo e “kāinga” ka e toki fakahū mai ‘e he kau Ha‘amoa ‘a e “ha‘a,” ‘o fakatatau ki he “matakali” fakaFisi mo e “fa‘ahinga” fakaTohitapu.

Ta u toki hoko atu,
‘Ofa ma‘u mo e ‘ānau.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top