Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

’Afio mo e Kaha’u ’o Tonga (Her Majesty and the Future of Tonga) Featured

Queen Salote Tupou III Queen Salote Tupou III

‘AATI & LITILESĀ/ART & LITERATURE
TA‘ANGA/MAAU & HIVA/POETRY & MUSIC

Afio  mo  e  Kaha’u  ’o  Tonga  (Her  Majesty  and  the  Future  of  Tonga)

Fa'u Ta'anga mo Fakafasi 'e Nau Saimone Liliu Lea 'a Eric B. Shumway
Composed by Nau Saimone and Translated by Eric  B.  Shumway

’Afio  mo  e  Kaha’u  ’o  Tonga

1 Pupunga lose teunga e tafengavai ’o taimi,
2 Tauhia he ta’au ’o e ’ofa fakapalovitenisi.
3 Polepole ai pe motu ’oku lau ’e he himi,
4 Kei toka e monu ki he palataisi’o e Pasifiki.
5  Tu’unga’anga  ia  ’ete  humataviki
6 He ko e laukau’anga ’o Ha’a Tongafisi.
7 Malimali loto ai  fine ’o e Halapaini,
8 Tafe sino’ivai e kalonikali e ’otu feleniti.
9 Kuo fihi e kakala  he tofi’a  siueli,
10  Taufa ’ene ngangatu fakamo’oni’i ’o e palomesi.
11 ’Oku fotu ’o hange ko e takanga (sola sisitemi),
12 Pe ngaahi huelo e maama lahi e ’univeesi;
13 ’Oku ’ikai malava hano fakatataua
14 ’A e koloa fungani ’a Tonga ma’a e kaha’u na.
15 Pea mo’oni e lau ’a e ’ipiseli ’a Paula:
16 He ’ikai  fakamavae ’a e ’ofa pea mo ki taua.
Tau:
17 Tué tué tué tué ki he la'a tupu’a,
18 Tué tué tué tué ki he huelo koula.
19 Kai ’utungaki ai pe me’avale e fonua,
20 Hakailangitau ’o ’ikai tukua.

Her  Majesty  and  the  Future  of  Tonga

1.    Cluster  of  roses  decorating  the  stream  of  time,
2.    Nurtured  in  the  wake  of  providential  love.
3.    On  this  proud  land,  praised  by  the  hymn
4.    Sweet  fortune  still  rests--the  paradise  of  the  Pacific.
5.    This  is  the  substance  of  my  worshipful  praise,
6.    The  source  of  all  beauty  for  the  Ha’a  Tongafisi.
7.    The  woman  of  Halapaini  continually  smiles  in  her  heart,
8.    In  her  flows  deep  the  history  and  culture  of  the  Friendly  Is- lands.
9.    Fragrant  abundance,  enshrining  this  jeweled  estate,
10.    Is  wafted  abroad,  an  emblem  of  the  covenant.
11.    It now  appears  as  a mighty  solar  system,
12.    Or  the  rays  of the  universe’s  largest  light.
13.    No  apt  comparison  can  capture
14.    The  crowning  treasure  of  Tonga’s  future.
15.    How  true  Paul’s  words  in his epistle:
16.    We  will  never  be  separated  from  God’s  love.
Refrain:
17.    Hail, hail, hail, hail to the eternal sun,  (i.e.  the  Queen)
18.    Hail, hail, hail, hail to the golden beam.  (i.e.  the  Royal  Family)
19.    For  even  the  lowliest  people  of  the  land  eat  freely
20.    They dance in  an  ecstasy  which  ceases  never.

11 comments

  • Talamatangi
    Talamatangi Monday, 21 March 2016 13:45 Comment Link

    'Oku ou tomu'a kole pe mu'a ha ngofua kau hu atu he paenga 'o e talatalanoa ki he taha 'o e ngaahi fatu 'iloa 'a e taha'i punake 'o e 'Otu Tonga. 'Oku 'ikai te u tui ko ha'ate ma'u ha faka'ilonga fakaako tete lava ai ke vete ha fatu ha'a punake. Ko e me'a 'oku tau fai ko e fakamahamahako pe. 'Oku ou tui ange kapau ne tukutukulaume'a 'e Nausaimote 'a e ngaahi 'uhinga totonu 'ene ngaahi fa'u kia Tipiloma. Ko e me'a ko e pehe ko e fakamahino mai 'e ha Palofesa te u lau pe ia ko e palafu mo e fakamahamahalo pe. Na'e pehe 'e Mahina he 'ene ngaahi fakamatala fakamaama ki he ngaahi lea Tonga 'oku ohi hangatonu mei he lea muli. Na'ane pehe ko e lea ko e fomesi ko e liliu ia 'o fomesi ka 'oku totonu ke tau pehe ko e fisihina. 'Oku ikai teu tui au kiai ko e fomesi pe ko e foam 'oku 'uhinga ia ki he koa he taimi 'oku pa ai e peau he 'utu pe koha pa maka. 'Oku fakapunake 'ehe kau fatu ta'anga 'iloa ia 'a e fisihina ki he lea heliaki ko e matala 'a e siale. Teu ngata he na'a fu'u to ki tu'a.

    Report
  • Tipiloma Nausaimone
    Tipiloma Nausaimone Saturday, 19 March 2016 15:18 Comment Link

    Malo lelei admin 'oku ou faka'amu pe keu kau atu mu'a 'i ho'o mou talanga 'oku fai he 'oku ou tui 'oku mou lave kihe hiva 'ae tangata'eiki. 'Oku ou mahalo na'e 'ikai ke tonu hono taipe 'ae Kaveinga 'oe hiva ka 'oku 'asi lelei pe he article 'ae lea ko'eni "Perhaps the best known modern poem among Tongans, which epitomizes the Tongan regard for royalty, is Nauaimone’s Ko ‘Ene ’Afio mo e Kaha’u ’o Tonga (Her Majesty and the Future of Tonga) (Function of the Tongan Poet) Teke fakatoknga'i hifo pe 'oku 'ikai ke mahu'inga malie pe 'oku tu'u maumau 'ae fo'i setesi kapau 'e pehe pe koe "Afio moe kaha'u 'o Tonga" Oku ou tui na'e liliu fakahangatonu.pe 'o ikai toe fakapunake'i hono fakatonulea. Tu'a 'ofa atu

    Report
  • kasualina makaa
    kasualina makaa Friday, 16 October 2015 13:38 Comment Link

    Malo e fakakoloa

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Thursday, 15 October 2015 22:56 Comment Link

    Malo mu'a Fonongaloa-Moe-Vai ('o ngali koe fa'a, toutai moe kaivai 'eni) 'ae vaevae-melenga-moe-pikipiki-katea hono vahevahe 'ae manava ('ilo moe poto) mei ho'o na'a ke tau kaunga 'inasi moe matanga kotoa ai

    Malo ia 'o tau 'ilo ai ta 'oku kupu / veesi 2 moe tau / kolesi pe 'ae ta'anga hiva viki malie ni , 'o taki kohi / laini 8 kihe kupu / veesi mo kohi / laini 4 'ae tau / kolesi. Na'e tupu 'eku he he'eku vakai kihe faka'osinga (rhyme) 'oe ngaahi kohi / laini kotoa 'e 16, 'o faka'osi "i" 'ae kohi / laini 'e 12 ('o ngali koe kupu / veesi ia 'e 3) pea faka'osi "a" 'ae kohi / laini 'e 4 ('o ngali koe kupu / veesi ia 'e 1).

    Na'e toe fihi 'ae fifili he'eku vakai kihe afo / fasi malie 'oe fo'i ta'anga hiva viki ni, 'aia 'oku kehekehe 'ae afo / fasi 'oe ngaahi kupu / veesi moe afo / fasi 'oe tau / kolesi. Kaekehe, malo mu'a 'ae tanaki kihe moe kole mei he kaveinga kuo he'aki, talaki mo talanga'i.

    Report
  • fongoloa moe vai
    fongoloa moe vai Thursday, 15 October 2015 16:16 Comment Link

    Fakamalo atu ki he Toketa pea pehe ki he kau tangata ki he totoivi mo hono 'alofi mai hotau vaka. Koe ki'i tokoni atu pe eni ia, ko e fo'i ta'anga 'oku veesi pe 'e ua, ko e laine 1 ki he 8 koe veesi 'uluaki ia pea ko e laine 9 ki he 16 koe veesi ua ia, ko ia pe malo

    Report
  • Saimone
    Saimone Wednesday, 14 October 2015 23:17 Comment Link

    Malo 'Okusi e fakamaama mo hono vetevete mai ke tokoni ki he kau lau ta'anga 'o e paenga ni pea 'oku loloto mo ifo ki he fanongo. 'Oku tau fanongo pe he ngaahi hiva ni he letio mo e kava tonga ka 'oku toe ifo ange hono vete mai pea 'oku fakatupu fifili mo tokoni ki he nofo mo 'etau me'a fakafonua.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Wednesday, 14 October 2015 19:08 Comment Link

    'Oku ou tokanga'i 'ae tu'otu'atatau 'ae ta'anga hiva viki malie koe "'Afio mo e Kaha'u 'o Tonga" ("Her Majesty and the Future of Tonga") 'ae punake tala ko Nau Saimone moe ta'anga hiva viki malie koe "'Utufomesi Siliva" ("Silver-like, Foamy-sea Cliff") ae punake 'iloa ko Faifekau Dr Huluholo Mo'ungaloa (La'akulu), 'o tautefito ki he'ena fakatou ngaue'aki takitaha 'ae ngaahi lea Tonga koe liliu mei he fo'i lea 'Ingilisi 'e 16.

    'Oku ngaue'aki 'e Nau Saimone 'ae ngaahi lea 'Ingilisi, 'o hange koe palovitenisi (providence), sistemi (system), 'univeesi (universe) moe 'ipiseli (epistle), pea ngaue'aki 'e Faifekau Dr Huluholo Mo'ungaloa (La'akulu) 'ae ngaahi lea 'Ingilisi, 'o hange koe minaleti (minaret), polotikaasi (broadcast), tunameni (tournament) moe fomesi (foams).

    Neongo hono ngaue'aki lelei 'ehe ongo punake 'ae liliu Tonga 'oe ngaahi lea 'Ingiisi ka 'oku na kei tauhi pe hono 'uhinga he lea Tonga, 'o hange koe lea 'Ingilisi koe "palovitenisi" (providence) kihe lea Tonga koe "faka'otua," lea 'Ingilisi koe "sisitemi" (system), lea 'Ingilisi koe "'univeesi" (universe) kihe lea Tonga koe "mamani," lea 'Ingilisi koe "polotikaasi" (broadcast) kihe lea Tonga koe "talaki," lea 'Ingilisi koe "tunameni" (tournament) kihe lea Tonga koe "fe'auhi" moe lea 'Ingilisi koe fomesi (foams) kihe lea Tonga koe "fisihina."

    'Oku malie fau hono ngaue'aki 'e Nau Saimone 'ae lea Tonga koe "humataviki," 'aia koe ohi mei he lea Tonga koe "humataniu," 'o 'uhinga ko 'ene nofo taafataha ke lau fakalautelau 'ae ngaahi monu 'oku fakatoka ma'a Tonga koe Palataisi 'oe Pasifiki, 'aia ko 'Ene 'Afio moe Kaha'u 'o Tonga. 'Oku 'asi heni hono fatongia koe punake, 'aia ko hono "sani mo viki" pe "fakahikihiki mo fakavikiviki" 'a Tonga, 'o hoko koe "fakame'ite moe fakahoifua" ki he kotoa 'oe fonua, 'o tuha pe moe ta'anga hiva viki malie ni.

    'Oku ngalingali 'oku taki kupu / veesi 4 moe tau / kolesi 'ae faiva ta'anga hiva viki ni, 'o taki kohi / laini 4 kihe kupu / veesi fakataha moe tau / kolesi, 'aia 'oku tala 'ehe kehekehe ;oe afo / fasi 'oe ngaahu kupu / veesi moe tau / kolesi kae 'ikai kupu / veesi 1, kohi / laini 18 kotoa fakataha moe tau / kolesi, 'o kohi / laini 4 kotoa.

    Report
  • Admin
    Admin Wednesday, 14 October 2015 14:43 Comment Link

    Malo Palofesa Hufanga e fehu'i ka koho to'o hangatnu pe 'eni mei he 'Atikolo 'a Palofesa Faiva'ilo Dr Eric B. Shumway 'oku 'iloa ko e "Fakalangilangi: The Eulogistic Function the Tongan Poet". Ko e title pe 'eni 'oku ha he 'atikolo "’Afio mo e Kaha’u ’o Tonga" (Her Majesty and the Future of Tonga)

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Wednesday, 14 October 2015 11:34 Comment Link

    Fakamolemole 'ala 'Etita kae fai ha ki'i malomalo'a moe kaimu'a tu'unga he fifili fekau'aki moe fofonga'i ta'anga 'ae punake tala mo 'iloa 'o Tonga ko Nau Saimone, 'o 'ikai fu'u mahino fau pe koe fakahuafa (fakahingoa) pe ia 'oe ta'anga 'ehe punake pe koe tupu mei hano feto'oaki hono hikitatau 'ehe liliulea ko Palofesa Faiva'ilo Dr Eric B. Shumway koe: "'Afio moe Kaha'u 'o Tonga," 'aia 'oku ne liliu kihe lea 'Ingilisi koe: "Her Majesty and the Future of Tonga," 'o 'ikai nai koe: "'Ene 'Afio mo e Kaha'u 'o Tonga" pe "Ko 'Ene 'Afio mo e Kaha'u 'o Tonga?"

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Wednesday, 14 October 2015 04:14 Comment Link

    'Oku mo'oni fau 'ae fakana'una'u kuo feia 'e Halataufa, 'o malie lahi 'ae fatu 'ae punake moe liliu 'ae liliulea fakatouloua! Neongo kuo tafia si'i Nau Saimone he ta'au 'oe tafengavai 'o taimi ka 'oku kei hoko 'ae tu'uloa mo tu'umo'unga 'ene ngaahi ngaue faiva ta'anga moe faiva hiva fisifisimu'a mo tolonga koe maamakamo ke ma'unga kiai 'ae kapo moe toki fa'u he lea 'oe ta'anga malie 'ae toe punake 'iloa ko Fakatava. 'Oku 'ikai ngata pe 'ene unu 'ene heliaki fakafetongiaki moe heliaki fakafekauaki fakatou'osi mei he Tohitapu ka 'oku ne toe ngaue'aki lelei 'ae ngaahi lea loloto mo faka'ofo'ofa mei 'Ingilisi, 'o toe mohu mo fonu fakatouloua ai 'ene fatu ta'anga mo fakaafo hiva. Oku ma'ama'a pe mo faingofua hono lea kae fihitu'u mo fepakitu'u hono 'uhinga. 'Oku 'iai 'ae manatu kihe ngaahai lotu 'oku fa'a hake homau fungavaka: "'Ae taufetuku 'a mate mei he kauvai 'oe fa'ahitaha / fa'ahitatau kihe kauvai 'oe fa'ahikehe 'oku 'ikai malolo."

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top