Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Laulau: Lau Tā-Vā ‘o e ‘Aho & Pō FakaTonga Featured

Laulau: Lau Tā-Vā ‘o e ‘Aho & Pō FakaTonga

Kōlomu ‘Aati & Litilesā: Ta‘anga, Hiva & Haka / Art & Literature: Poetry, Music & Dance

‘Oku heliaki ‘ae ta‘anga, tu‘akautā ‘ae hiva, mo hola (kaiha‘asi, hakafungahaka) ‘ae haka koe ngaahi me‘angāue faka‘aati mo fakalitilesā hono tāfakatatau mo tāfakapotupotutatau ‘ae ‘uhinga, ongo, moe sino ke ma‘u ‘ae mālie / faka‘ofo‘ofa mo fakaola koe māfana moe vela ke ma‘u ‘ae tauēlangi.

Laulau: Lau Tā-Vā ‘o e ‘Aho & Pō FakaTonga

Ko e ta‘anga laulau ‘oe ‘aho moe pō

Koe fakafatu / fakafa‘u ‘e Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu, ‘Ōkusitino Māhina he‘ene fekumi mo fakatotolo he Misiume Te Papa Tongarewa ‘i Pōneke / Uēlingatoni, ‘i ‘Aotearoa / Nu‘usila
he 2005 ta‘u

‘Oku ma tukupā ‘ae ta‘anga ni kia Palōfesa Epeli Ha‘ofa kuo ‘i Pulotu he maama ‘oe fakangalo mo ‘ene ngaahi sikolasipi moe ‘esifetiki tolonga mo tu‘uloa he mala‘e ‘oe ako, ‘aia ‘oku nau ‘i mu‘a he kuohili / kuongamu‘a koe tūhulu mo mui koe huluhulu ‘ae kaha‘u / kuongamui, ‘o fakatatau mo fakafenāpasi koe hoa felalavai ‘i loto he lotolotonga / kuongaloto.

Konga 1: Lau Tā-Vā meihe Pō kihe ‘Aho

1. Kuo tā ‘eni ‘ae tu‘uapō
Fai valenga ‘ae mohe ‘ae loto
Lele ‘ae kaiha‘a tangi tauloto
Mafuli ‘ae kaniva taumama‘o

2. Moe vā mokomoko ‘aho
Kiokio ‘ae manu pea ongo
‘Eko he kuo longolongo ‘aho
Siana ‘eva ke nonga ā si‘o loto

3. ‘U‘ua liunga ua ‘ae moa
Kiokio ‘ae manu ‘o tā tu‘o ua
Tō ‘ae hauhau he ngoue kakala
Ngatuvai ‘o ‘alaha hono ‘ea

4. ‘U‘ua fakaholo ‘ae moa
Kio ‘ae teiko ‘ene tala mahe‘a
Tataki‘aho ka kuo ‘iloa
Hopo ai ‘ae fakahalafononga

5. Mafoa ‘ae ata pea te fanongoa
Kiokio ‘ae laumanu ma‘a
Manu tala‘aho ho‘o talafatongia
Ngutu ‘o fuiva ‘ikai mamahi noa

6. Ma‘efu‘efu leva ‘ae ‘aho
Fakapuli atu ‘ae ‘uli ‘oe pō
Tūhulu tā koe fetu‘u ‘aho
Kauata koe fakamelomelo

7. Henihengi pea halani leva
Hopo ‘ae la‘ā he langi ‘ātea
Huhulu kae malu ‘a fonua
Huelo he funga ‘ulufonua

8. Ma‘a ‘ae ‘aho ‘o maama mai
Feitu‘u la‘ā ‘oe pongipongi
Feangiaki ‘ae matangi angiiki
Toki ‘a‘ala ‘ae kakala manongi

9. Fangailupe ‘ae la‘ā ulo
Pea kapatā ‘ae lupeolo
‘O tā mafua ‘ihe oloolo
Vao kotone ‘ene polo‘uto

10. Kuo ho‘atā pongipongi
Ho‘atāina he fatongia ke tongi
Kuo ‘ahuina pea ‘ohuafi
Le‘o ‘oe tutua ‘ene ofongi

11. Kuo ho‘atā pea kuo vela
Pikipikiuma kae vaevae ngafa
Fakala‘ā ‘a tangata ‘i tōkanga
Nimamea‘a ‘a fafine ‘i falehanga

12. Ho‘atāmālie tonu ē la‘ā
Uloulo pea kuo kakaha
Kula ‘i vao pupuha ‘i ‘uta
Kula ‘i hakau vela ‘i moana

Konga II: Lau Tā-Vā meihe ‘Aho kihe Pō

1. Kuo ho‘atā efiafi ‘eni
Hoholo he ngaahi hevani
Lau langi pea lau tikili
Kei momofi pē hono ivi

2. Pale ‘ae la‘ā hulungia
Feitu‘u la‘ā efiafi ‘ena
Vilovilohi koe ve‘eteka
Fakafelavai hono fa‘unga

3. Malu ‘ene fasi malu efiafi
Ke nga‘uta ‘ae kau toutai
Teuaki ke hifo atu ki tahi
‘Oku fonohifo ‘a ngātai

4. Malu efiafi pea ke vakai
Tahi melie pē tahi tamaki
Tau he telie pē tau he tavahi
Fakaola pē he fakakukafi

5. Hoholo ‘ae la‘ā ke tō
Taaitō ‘ae pulu uloulo
‘O mulituku kihe hihifo
Mei hahake ‘ene faaihifo

6. Tō ‘ae la‘ā ‘ihe efiafi
‘Alu ‘a kula kae ha‘u ‘a ‘uli
La‘ā ‘aho māhina po‘uli
Tangata ē kula fefine ‘a ‘uli

7. Āata pea fe‘ilongaki
‘Efiafi po‘uli ‘ene malu‘aki
‘U‘uli kelekele ‘ene ‘u‘ufi
Tangi ē kakalu pea kī ē kālihi

8. Efiafi pea tū maama
Hopo ‘ae ‘otu kaveinga
Kai vai ‘ene kai mu‘a
‘Ulifohe he pō fetu‘u‘ia

9. Kaupo‘uli pea fakapo‘uli
Hopo ē kaniva fakalotolangi
Tangi ē teiko ‘ene siu takai
Moe lulutai koe manuvakai

10. ‘Otu kaveinga ‘ene hoholo
‘Uli‘uli patuhituhi pō‘ulilolō
Tōnunga foefoeloa ‘a Fokololo
Ke fakatō ‘ae peau tupukoso

11. Kaniva ka fakatuputupulangi
Feitu‘upō fetu‘u ‘esiafi ‘ene ‘asi
Kalofiama ‘ene mofisi ‘ene ma‘ali
Ma‘alifekina koe koto masani

12. ‘Aho moe pō koe vahe
Kuo tatau pea kuo vaevae
Potupotu vaeuapō mālie
‘Uhinga koe tu‘uapō mālie

Koe ki‘i kinikini, huluhulu, moe fakamatala nounou.

‘Oku ngāue‘aki ‘ehe punake he ta‘anga laulau ‘oe ‘aho moe pō ‘ae fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki koe (1) heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki), (2) heliaki fakafekauaki (associative metaphoric heliaki), moe (3) heliaki fakafefonuaki (constitutive metonymic heliaki). ‘Oku ‘uhinga ‘ae heliaki “lea kihe me‘a ‘e taha kae ‘uhinga kihe me‘a ‘e taha” he ta‘anga hono taa‘i / tofi‘i ‘ae vaa‘i‘uhinga, ‘o hangē koe tu‘akautā he hiva koe taa‘i ‘ae vaa‘iongo, moe hola (kaiha‘asi, hakafungahaka) he haka hono tofi‘i ‘ae vaa‘ihaka.

‘Oku tefito ‘ae ‘aho moe lau ‘aho he la‘ā he ‘aho (moe pō) mooe pō moe lau pō he māhina he pō (moe ‘aho), ‘aia ‘oku vilo-mo-takai faka‘aho mo fakapō ki maama ‘ae la‘ā he māhina ‘e 13 he ta‘u ‘e 1, ‘o ‘uhinga ‘oku vilo-mo-takai fakamāhina ‘ae māhina ki maama he māhina ‘e 13 he ta‘u ‘e 1. ‘Oku hopo ‘ae la‘ā mei hahake ki tokelau ‘i ‘olunga he ‘aho pea tō ki hihifo ki tonga ‘i lalo he pō, ‘o tatau moe hopo ‘ae māhina he pō mei he ‘ene māhina fo‘ou kihe māhina katoa kihe māhina mate, mo to he ‘aho he māhina ‘e 13 he ta‘u ‘e 1.

‘Oku humaki ‘ae lau ‘aho moe pō he lau la‘ā moe lau māhina he tala e fonua ‘oku fa‘ahinga lalahi ‘e tolu koe (1) valevale moe manava / taungafanau ‘oe fa‘ē, (2) kakai moe ‘ātakai, moe (3) kau mate moe fa‘itoka / mala‘e, ‘aia koe tā moe vā, ‘o fakafuo / fakatā ‘ehe valevale, kakai, moe kau mate kae fakauho / fakavā ‘ae manava / taungafanau ‘oe fa‘ē, ‘ātakai, moe fa‘itoka / mala‘e, ‘aia koe ngaahi hoa tatau / mālie moe hoa kehekehe / tamaki ‘oku nau felalavai pe fakahoko mo fakamāvae tu‘uma‘u mo ta‘engata.

‘Oku fa‘oaki he fonua / kalatua mo fetu‘utaki he tala / lea ‘ae ngaahi ‘ilo moe poto tupu‘a mo fisifisimu‘a mo kinokinoifia ‘oku mā‘uhinga mo ‘aonga lahi hono fakatatau mo fakafenāpasi he‘etau feinga ke feau ‘ae ngaahi faingata‘a moe polopalema vivili he vā ‘oe kakai moe ‘ātakai kae tefito kihe feliliuaki ‘ae matangi mei he vaivai kihe mālohi moe mokomoko kihe vela, ‘aia ‘oku ngoto mo puli ai ‘ae ngaahi fonua lahi ‘o mamani, ‘o liliu mei he tūjunga ‘oe fepaki moe felekeu kihe tu‘unga ‘oe fenāpasi moe maau.

Tau toki hoko atu.

Tōfā soifua leva le malanga,
‘Ofa hulu moe manatu fakautuutu,
Fetongikava Dr Viliami uasikē Lātū & Hūfanga-he-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top