Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tau pe Kōlesi ‘o e Ngaahi Hiva & Himi Lotu Featured

Tau pe Kōlesi ‘o e Ngaahi Hiva & Himi Lotu

‘AATI & LITILESĀ / ART & LITEARTURE / FAIVA TA’ANGA / FAIVA MAAU & FAIVA HIVA / POETRY & MUSIC

Tau / Kōlesi ‘o e Ngaahi Hiva / Himi Lotu
Fakafatu / Fakafa‘u mo Fakaafo / Fakafasi ‘e he Kau Punake Ta‘e‘iloa

Hiva ‘Alo‘i (Hiva Fā‘ele‘i / Hiva Fanau‘i):

1. He kuo ‘alo‘i mai he ‘aho ni
‘Ihe ‘ai‘anga kai ‘oe manu
Te Ne hoko ‘ihe manava ‘oe fefine
Kene fua ‘etau hia

Hiva Pekia (Hiva Hala / Hiva Mate):

2. Toto na‘e malingi
‘Ihe funga kolosi
Koe vaisiliva
Ma‘ae angahala

3. Na‘a Ne kumi au
‘E Sisū kihe ‘akau
Pea kuo Ne hanga ‘o ‘ilo
‘Ihe mata ‘oe tao

4. Ha‘u ‘o inu ‘ihe vai
Vai mo’ui na‘e tafe
‘I Hono nima mo Hono va‘e
Tafe ‘i Hono vakavaka

Hiva Putu (Hiva Mate / Hiva Pekia / Hiva Hala):

5. Tokanga‘i ‘ae taimi
‘Oku ne ‘ave ‘etau mo‘ui
Vete ‘ehe mate ‘ae fale ni
‘O ‘ikai ha malōlō

6. Ko taimi ‘oku ‘alu teuteu vave ‘ae folau
He ‘oku ofi tau mai ‘ae vaka koe mate
Kene ‘ave kitaua kihe ‘api ko ‘auha
‘O tatali ai kihe fakamaau

Hiva Māvae Uike Lotu:

7. Faka‘ofa si‘i uike lotu ‘o Tonga
‘Alu pea ke ha‘u
Kohai na‘a ne ‘iloa
He koe nofo tutuku ‘eni

Koe ki‘i fakamatala nounou.

Na‘e fakafatu / fakafa‘u mo fakaafo / fakafasi ‘ae ngaahi tau / kōlesi (1-7) ‘ehe kau punake Tonga ta‘e‘iloa koe kau mātu‘a / tangata‘eiki faifekau. ‘Oku mālie fau mo loloto mo ma‘ama‘a mo faingofua kae mohu mo fonu ‘ihe heliaki koe ngaahi tau / kōlesi ‘oe ngaahi hiva / himi lotu. ‘Oku vāofi ‘ae ta‘anga / lea moe afo / fasi ‘oe ngaahi hiva / himi ko ‘eni moe hiva usu moe hiva fakahokohoko‘ofa ‘oku taku koe founga hiva faka-Tonga mo lahi fai ‘ehe ngaahi Siasi Tonga na‘a nau tau‘atāina mei he Siasi Fakaongo ‘oku ‘iloa he ‘aho ni koe Siasi Uēsiliana ‘oku lahi fai ‘ae ta‘anga moe hiva he founga ‘oku lau koe faka-Uēsite.

‘Oku ngāue‘aki lelei ‘ehe kau punake ‘ae kalasi lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki koe heliaki fakafetongiaki (qualitative heliaki; ‘o hangē koe, Mata ‘oe tao [tau / kōlesi 3, kohi / laini 4] ki hono hokataoa [mo tukifa‘oa] ‘o Sisū he kolosi), heliaki fakafekauaki (associative heliaki; ‘o hangē koe, Te Ne hoko ‘ihe manava ‘oe fefine [tau / kōlesi 1, kohi / laini 3] kia Mele koe fa‘e ‘a Sisū), moe heliaki fakafonuaki (constitutive heliaki; ‘o hangē koe, Kene ‘ave kitaua kihe ‘api ko ‘auha [tau / kōlesi 6, kohi / laini 3] kihe fonua hono tolu koe fonua loto, fa‘itoka / faitoka‘anga / fai‘angatoka [moe tānekinanga / tānaki‘anga] ‘oe kau mate).

‘Oku ngāue‘aki heni ‘ae ongo lea ‘Ingilisi ‘e tolu koe kolosi, vaisiliva moe taimi koe heliaki kihe ‘akaufakalava, tā-vā moe toto koe me‘akai / me‘ainu (uaine). ‘Oku mālie lahi ‘ae ngaahi tau / kōlesi ‘ene kehe honau afo / fasi mei he ngaahi kupu / veesi, ‘o tukukehe ange honua ngaahi lea / ta‘anga ‘oe kupu / veesi ‘oe ngaahi hiva / himi. ‘Oku toe mālie atu koe tefito kotoa ‘ae ngaahi hiva / himi moe tau / kōlesi he Tolu‘i ‘Otua mo ‘enau ‘ofa kihe fa‘ahinga angahala ‘oe tangata, ‘o kehe ia mei he ngaahi hiva lotu ‘oe ‘aho ni, ‘aia kuo kamata ‘ene liliu māmālie hono tefito / senitā mei he Tolu‘i ‘Otua kihe fa‘ahinga angahala ‘oe tangata.

ANFF leva e malanga kae a‘u,
‘Ofa fau moe na‘una‘u,
Ka tau toki hoko atu

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top