Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Puko mo Puko Featured

Puko mo Puko

‘AATI & LITILESᾹ / ART & LITERATURE / TA‘ANGA / MAAU & HIVA / POETRY & MUSIC

Puko mo Puko

Fakafatu/fakafa‘u & fakaafo & fakafasi ‘e Lo‘au

Ta‘anga hiva ‘eva/Ta‘anga hiva fakatangi

[Fakatangi ‘a Hina] [1]

'E Puko mo Puko

Koe fononga 'oku ‘i lalo

Ko Sinilau mo ‘ene tango

Pea teu ‘alu au kema ō

[Tali ‘a Puko mo Puko]

Fekau ke nofo, fekau ke 'alu

Fekau ke nofo, fekau ke 'alu

Fekau ke nofo, fekau ke 'alu

[Fakatangi ‘a Hina] [2]

‘Ē Puko mo Puko

Koe fononga ‘oku ‘i lalo

Ko Sinilau mo 'ene tango

Pea teu 'alu au kema ō

[Tali ‘a Puko mo Puko]

Fekau ke ‘alu, fekau ke nofo

Fekau ke ‘alu, fekau ke nofo

Fekau ke ‘alu, fekau ke nofo

Fakamatala Nounou

Na‘e fakafatu/fakafa‘u ‘e Lo‘au ‘ae ta‘anga ni koe faiva fakaoli mo fakaafo/fakafasi koe ongo fakafa‘ahikehe, ‘aia ‘oku toe ‘iloa koe afo moe fasi moe ongo maina/mīnoa. ‘Oku kāinga ‘ae fo ‘I ta‘anga hiva ‘eva/ta‘anga hiva fakatangi koe “Puko mo Puko” he sipinga faka‘Iulope koe hiva ‘opelā, ‘aia ‘oku hiva‘i ‘ae fo‘i talanoa, ‘o hangē ko hono hivehiva ‘e Hina ‘ene fakatangi [kupu 1, kohi/laini 1-4; kupu 2, kohi/laini 1-4] mo ‘ene ongo mātu‘a, ‘a Puko mo Puko, ‘ena tali [kupu 1, kohi/laini 5-7; kupu 2, kohi/laini 5-7].

Na‘e tefito ‘ae faiva ta‘anga hiva koe “Puko mo Puko” he faiva fananga ‘oku pehē na‘e ongona atu he fonua ‘ae hoihoifua ‘oe ta‘ahine ko Hina, pea na‘e fanongo ai ‘ae mana‘ia ko Sinilau. Na‘e fononga mai ‘a Sinilau koe fai ‘ene tango kia Hina, pea ‘ihe ‘ene a‘u atu ki hono ‘api na‘e lotolotonga ‘i vao ‘a Puko mo Puko ko ‘ena hahalu moe okooko ha‘anau me‘akai. Na‘e talaange ‘e Hina kia Sinilau ke nofo pē ‘i lalo kae hake ki ‘uta ‘o fakahā hono fononga mo tala hono loto ki he‘ene ongo mātu‘a.

Na‘e fakatangi ‘a Hina kia Puko mo Puko koe mana‘ia ē ko Sinilau ‘oku ‘i lalo koe fai ‘ene tango pea ‘e ‘alu ia kena ō he ‘oku manako mo ‘ofa ia ai kae tali atu ‘e Puko mo Puko kia Hina ke fekau ‘a Sinilau ke ‘alu kae ‘oua leva ke fai ha‘ana fakakaukau. Na‘e toe fakatangi atu ‘a Hina kia Puko mo Puko ko Sinilau ē ‘oku ‘i lalo pea ‘e ‘alu ia kena ō he ‘oku manako mo ‘ofa ia ai kae toe tali atu ‘e Puko mo Puko kia Hina hili ‘ena fonofono ke fekau ‘a Sinilau ke nofo ā he kuo papau ‘ena fakakaukau.

‘Oku hohoatatau ‘ae Tala ‘o Hina mo Sinilau [mo Puko mo Puko] ‘oku humaki he fetuukuaki ‘ae matelie [‘ae ‘ofa moe manako ‘a Hina ‘ia Sinilau] moe laumālie/sōsiale [‘ae fonofono ‘a Puko mo Puko hono fekau ‘a Sinilau ke ‘alu mo nofo] moe Tala ‘oe Kava [moe Laulau ‘oe Kava] ‘oku hunuki he fetuukuaki ‘ae kona [‘oku tomu‘a inu ‘ae kava he funga ‘oe faingata‘a] moe melie [‘oku tomui kai ‘ae tō he funga ‘oe faingamālie], ‘o hangē koe fetuukuaki ‘ae ‘ofa moe mate he Tala ‘o Lomiō mo Sulieti ‘a Sekisipea.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top