Logo
Print this page

Faka’ikai’i ‘e he Palēmia ‘a e tukuaki’i ‘oku fakafaingata’a’ia’i ‘e hono Pule’anga ‘a e ongoongo Featured

Kalafi Moala mo Hon. 'Akilisi Pohiva Kalafi Moala mo Hon. 'Akilisi Pohiva

Nuku'alofa, 4 April 2016. Kuo faka’ikai’i mamafa ‘e he Palēmia ‘Akilisi Pohiva ‘a hono tukuaki’i ‘e he ngaahi kautaha ongoongo ‘oku ne fakafaingata’a’ia’i mo hono Pule’anga ‘a hono tuku atu ki tu’a ‘a e ngaahi fakamatala fekau’aki mo hono tataki e hono Pule’anga ‘a e fonua.

Na’e fakahā foki ‘e Kalafi Moala ko e taha ‘o e kau faiongoongo mo faipulusi taukei mo fuoloa taha ‘i he fonua ki he Letiō Nu’usila ko e toki Pule’anga ‘eni ‘oku nau fakafaingata’a’ia’i lahi taha hono tukuange ‘a e ongoongo ki he kakai ‘o e fonua ‘i he hisitōlia ‘o Tonga (Democratic Party government was the most closed in the country's history).

Na’e toe tuku atu foki ‘e he ongoongo ni ‘a e fiu feinga ‘a e kau faiongoongo ke fakahoko ha konifelenisi ‘a e kau faiongoongo mo e Palēmia fekau’aki mo e palopalema ‘i he Potungāue Ako mo e ‘ikai pe. Na’e makatu’uunga ‘eni ‘i he tō lalo ‘a e sivi ‘a e foomu 5, 6, mo e 7 ‘a e ngaahi kolisi ‘i Tonga ni ‘o tupunga mei hono fakavave’i ‘a e liliu ke ngaue’aki ‘a e maaka to’ofua (raw marks). Ko e kaveinga ‘eni ‘oku kei tuku tatali kiai ‘a e fonua ke ‘omi ha tali mei he Palēmia ka koia ‘oku Minisitā Ako mo e ‘ikai pe.

Kaikehe neongo ‘eni ‘oku tu’ukāivi pe ‘a e Palēmia ‘o faka’ikai’i ‘eni pea ne fakahā ‘oku hala ‘a e ngaahi tukuaki’i ko’eni he ‘oku ‘atā pe ia he taimi kotoa pea ‘atā mo hono ‘ofisi ki ha fiema’u ‘a e kau faiongoongo. Na’a ne toe fakahā foki ‘oku fakame’apango’ia ‘i he ‘ikai ke fakahā kiate ia ‘e he’ene kau ‘ofisa ma’olunga ‘a e fiema’u mei he ngaahi kautaha ongoongo.

Kaikehe na’e fakahā foki ‘e Kalafi Moala ‘a ia koe fale’i faka-mitia malōlō ‘a e Palēmia mo e Pule’anga lolotonga na’e ‘i ai ‘a e feinga ‘a e Pule’anga ke pule’i ‘a e fetafeaki ‘a e ongoongo mo e ngaahi fakamatala ‘i he fonua.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.