Logo
Print this page

Tohi Palēmia ke Fakamalōlō’i ‘a Dr. Feleti Vaka’uta Sevele Featured

Dr. Feleti Vaka'uta Sevele (Former PM) and Prime Minister 'Akilsi Pohiva Dr. Feleti Vaka'uta Sevele (Former PM) and Prime Minister 'Akilsi Pohiva

Nuku'alofa, 22 Tisema 2015. Kuo ma’u ‘a e fakamatala fala’anga na’e fakahoko ‘e he Palemia ‘Akilisi Pohiva ‘i he uike si’i kuo maliu atu ha tohi kia Dr. Feleti Vaka’uta Sevele ko e Sea ‘o e Komiti Fokotu’utu’u ‘a Tonga ki he Sipoti ‘a e Pasifiki Tonga ‘oku ‘amanaki fakahoko mai ki Tonga ni ‘i he 2019 ‘o fakahā kiate ia ke malōlō mei he lakanga ni.

Fakatatau ki he fakamatala falala’anga ‘oku ma’u ‘e he ongoongo ni na’e toe fetu’utaki holo ‘a e Palēmia koe kumi ha ni’ihi kenau fetongi ‘a Dr. Sevele. ‘Oku malie ‘eni he koe ni’ihi ‘o kinautolu na’e fakahoko kiai ‘a e fetu’utaki ‘oku mahino kiate kinautolu ‘a e Lao pehe ki he ngaue lelei ‘oku lolotonga fakahoko ‘e Sevele mo e Komiti ‘oku ne tataki.

‘Oku ‘ikai foki ha mafai ‘e taha ‘o e Palēmia fakatatau ki he Lao ‘o e fonua kene fakamalōlō’i ha taha mei he lakanga ni he na’e fokotu’u ‘a Sevele ki he lakanga ko’eni ‘i he malumalu ‘o e Lao na’e fa’u ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘a e Komiti Fokotu’utu’u (Organizing Committee) na’a nau fakahoko holo fili ‘o Sevele ‘o fakatatau ki he Lao.

‘I he fakamatala ‘oku ma’u ‘e he ongoongo ni na’e tohi foki ‘a Sevele ‘o fakahā ki he Palēmia ‘oku ‘ikai hano mafai ke fakahifo ia mei he lakanga ni pea ‘ikai ngata ai ka ‘oku totonu ke tokanga taha ‘a e Palēmia mo e Pule’anga ke kumi ‘a e pa’anga ki hono teuaki fakahoko ‘o e Sipoti ni ‘a ia ko honau fatongia ia ‘o fakatatau ki he ngaahi tu’utu’uni mo e lao na’e fatu ‘aki ‘a e ngāue mafatukituki ko’eni ki hono teuaki ‘o e Sipoti ‘a e Pasifiki Tonga ‘a ia ‘oku hanganaki ke fakahoko mai ki Tonga ni ‘i he 2019.

Kuo ma’u foki mo e fakamatala falala’anga kuo a’utaki mai ‘a e tokoni mei he Pule’anga Nu’usila ki he ngāue ko’eni kuo fakahoko pea koe ola ia ‘o e ngāue ‘a e Komiti ‘oku taki ai ‘a Sevele. Na’e toe fakahā foki ‘i he fakamatala ko’eni ‘a e tapou ‘a Sevele ‘i he’ene tohi ‘o tali ‘a e Tohi mei he Palēmia ke tuku ‘ene kaunoa ka e nofo taha ke fakakato ‘a e fatongia ‘o e Pule’anga ke kumi ha pa’anga ke tokoni ki he teuteu ‘o e Sipoti ni ‘o fakatatau ki he ngaahi fokotu’utu’u ngāue na’e fai kiai ‘a e femahino’aki.

‘Oku ‘oatu foki ‘a e ongoongo ko’eni he ‘oku mahu’inga ‘a hono muimui’i ‘o e natula ‘o e faitu’utu’uni ‘a e taki ‘o e Pule’anga. ‘Oku mahino mai mei he pēteni ‘oku lele ai ‘ene faitu’utu’uni ‘o fakatatau ki hono taukei’i ‘e he kakai ‘o e fonua ‘i he ta’u ko’eni ‘e taha ‘oku ‘i he fohe ai ‘oku lahilahi ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘oku ta’efakalao, fakatikitato pea tumu’aki ‘aki ‘a e ‘afungi mo e ‘ohonoa.

‘Oku ‘iai leva heni ‘a e fifili ki he fatongia fale’i ‘o e Kapineti pehē ki he Sekelitali Pule mo e Sekelitali ki he Kapineti. ‘Ikai ngata ai ka ‘oku fehu’ia pe ‘oku kumi fale’i koā ‘a e Palēmia ki he ‘Ateni Seniale he ko hono fatongia ia ke fale’i ‘a e Pule’anga fekau’aki ko e tu’unga fakalao ‘o e ngaahi tu’utu’uni ‘tene fakahoko.

Kuo lahi foki ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘oku ‘ikai mahino hono ‘alunga ‘o kau ai ‘a e fehopokaki holo ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘i he ngaahi siakale kehekehe pea ‘oku ne ‘ave ‘a e ‘ata ‘oku ‘ikai polofesinale mo ngalivale (hufanga he fakatapu) ki Tonga ni, Pasifiki mo Mamani ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai hono tataki ‘o e fonua.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.