Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tohi Palēmia ke Fakamalōlō’i ‘a Dr. Feleti Vaka’uta Sevele Featured

Dr. Feleti Vaka'uta Sevele (Former PM) and Prime Minister 'Akilsi Pohiva Dr. Feleti Vaka'uta Sevele (Former PM) and Prime Minister 'Akilsi Pohiva

Nuku'alofa, 22 Tisema 2015. Kuo ma’u ‘a e fakamatala fala’anga na’e fakahoko ‘e he Palemia ‘Akilisi Pohiva ‘i he uike si’i kuo maliu atu ha tohi kia Dr. Feleti Vaka’uta Sevele ko e Sea ‘o e Komiti Fokotu’utu’u ‘a Tonga ki he Sipoti ‘a e Pasifiki Tonga ‘oku ‘amanaki fakahoko mai ki Tonga ni ‘i he 2019 ‘o fakahā kiate ia ke malōlō mei he lakanga ni.

Fakatatau ki he fakamatala falala’anga ‘oku ma’u ‘e he ongoongo ni na’e toe fetu’utaki holo ‘a e Palēmia koe kumi ha ni’ihi kenau fetongi ‘a Dr. Sevele. ‘Oku malie ‘eni he koe ni’ihi ‘o kinautolu na’e fakahoko kiai ‘a e fetu’utaki ‘oku mahino kiate kinautolu ‘a e Lao pehe ki he ngaue lelei ‘oku lolotonga fakahoko ‘e Sevele mo e Komiti ‘oku ne tataki.

‘Oku ‘ikai foki ha mafai ‘e taha ‘o e Palēmia fakatatau ki he Lao ‘o e fonua kene fakamalōlō’i ha taha mei he lakanga ni he na’e fokotu’u ‘a Sevele ki he lakanga ko’eni ‘i he malumalu ‘o e Lao na’e fa’u ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘a e Komiti Fokotu’utu’u (Organizing Committee) na’a nau fakahoko holo fili ‘o Sevele ‘o fakatatau ki he Lao.

‘I he fakamatala ‘oku ma’u ‘e he ongoongo ni na’e tohi foki ‘a Sevele ‘o fakahā ki he Palēmia ‘oku ‘ikai hano mafai ke fakahifo ia mei he lakanga ni pea ‘ikai ngata ai ka ‘oku totonu ke tokanga taha ‘a e Palēmia mo e Pule’anga ke kumi ‘a e pa’anga ki hono teuaki fakahoko ‘o e Sipoti ni ‘a ia ko honau fatongia ia ‘o fakatatau ki he ngaahi tu’utu’uni mo e lao na’e fatu ‘aki ‘a e ngāue mafatukituki ko’eni ki hono teuaki ‘o e Sipoti ‘a e Pasifiki Tonga ‘a ia ‘oku hanganaki ke fakahoko mai ki Tonga ni ‘i he 2019.

Kuo ma’u foki mo e fakamatala falala’anga kuo a’utaki mai ‘a e tokoni mei he Pule’anga Nu’usila ki he ngāue ko’eni kuo fakahoko pea koe ola ia ‘o e ngāue ‘a e Komiti ‘oku taki ai ‘a Sevele. Na’e toe fakahā foki ‘i he fakamatala ko’eni ‘a e tapou ‘a Sevele ‘i he’ene tohi ‘o tali ‘a e Tohi mei he Palēmia ke tuku ‘ene kaunoa ka e nofo taha ke fakakato ‘a e fatongia ‘o e Pule’anga ke kumi ha pa’anga ke tokoni ki he teuteu ‘o e Sipoti ni ‘o fakatatau ki he ngaahi fokotu’utu’u ngāue na’e fai kiai ‘a e femahino’aki.

‘Oku ‘oatu foki ‘a e ongoongo ko’eni he ‘oku mahu’inga ‘a hono muimui’i ‘o e natula ‘o e faitu’utu’uni ‘a e taki ‘o e Pule’anga. ‘Oku mahino mai mei he pēteni ‘oku lele ai ‘ene faitu’utu’uni ‘o fakatatau ki hono taukei’i ‘e he kakai ‘o e fonua ‘i he ta’u ko’eni ‘e taha ‘oku ‘i he fohe ai ‘oku lahilahi ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘oku ta’efakalao, fakatikitato pea tumu’aki ‘aki ‘a e ‘afungi mo e ‘ohonoa.

‘Oku ‘iai leva heni ‘a e fifili ki he fatongia fale’i ‘o e Kapineti pehē ki he Sekelitali Pule mo e Sekelitali ki he Kapineti. ‘Ikai ngata ai ka ‘oku fehu’ia pe ‘oku kumi fale’i koā ‘a e Palēmia ki he ‘Ateni Seniale he ko hono fatongia ia ke fale’i ‘a e Pule’anga fekau’aki ko e tu’unga fakalao ‘o e ngaahi tu’utu’uni ‘tene fakahoko.

Kuo lahi foki ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘oku ‘ikai mahino hono ‘alunga ‘o kau ai ‘a e fehopokaki holo ‘a e ngaahi tu’utu’uni ‘i he ngaahi siakale kehekehe pea ‘oku ne ‘ave ‘a e ‘ata ‘oku ‘ikai polofesinale mo ngalivale (hufanga he fakatapu) ki Tonga ni, Pasifiki mo Mamani ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai hono tataki ‘o e fonua.

8 comments

  • Latu Fili
    Latu Fili Saturday, 16 April 2016 15:48 Comment Link

    Akilisi & Others in Cabinet 2015-2016.
    Your leadership is taking us down to hell. You love yourself very much to hold on to your position but killing us slowly. You have proved that you cannot run the country but your power starving to build yourself keeps you going. Your followers should sit back and see your performance since you start leading the country and should be sorry for their blindness.
    However, I do blame our Constitution for allowing you to become our leader. I wish that Parliamentarian today will start work on inserting qualification of a Prime Minister and Parliament Members in to our Constitution to safeguard the future of Tonga from poor leadership and power hunger for a better Tonga.

    Report
  • kite
    kite Wednesday, 30 December 2015 12:23 Comment Link

    E hoko ene feinga ke hoko koe hero ke mate ai e fonua Ai.kuo taimi ke Malolo Ki api he koe fuoloa ange ene ngaue koe ngalivale ange ia e Fai fatongia

    Report
  • Fihaki
    Fihaki Thursday, 24 December 2015 10:49 Comment Link

    Me'a malie pe 'Akilisi ho'o toki Palemia he taimi ni, kuo ke toulekeleka, he 'oku ke fulihi maamaalie 'a e Fonua pea lava ke fakafepaki'i kei taimi. Ka ne ke Palemia hoo kei malohi, teke fulihi vave e fonua pea kuo fuoloa ha'atau ngoto kotoa ki heli. Pea me'a maalie ho'o 'ikai ko e Tu'i, he te ke 'ofa pe koe ho'o fanau mo e Famili mo ho ngaahi maheni kae tuku e toenga ia e kakai. 'Omai pe 'e he 'Eiki hotau tuha.

    Report
  • Nepote T
    Nepote T Wednesday, 23 December 2015 11:51 Comment Link

    Hange koee kou sio au ka 'Akilisi oku ikai loto ia ke sai ha taha, pea 'ikai loto ia ke melino mo maau ha me'a. Ko 'ene meimei sai pe ha taha, kuo 'ai 'ene fo'i me'a. Ko 'ene maau ha me'a 'oku veuki pea ko e melino ha me'a ku fakalanga longoa'a ia. 'Oku ou tui pe na'e 'ikai fanau'i mai ke si'i pehee, ka kuo fefeka 'a Setane ia hono loto 'oku pehe'ifau ai. Na'a pehee ko hano tufakanga ke fakatonutonu e faihala, HALA'ATAA ... ko Sione Papitaiso pe 'e taha na'e 'omai ke kalanga ke fakatonutonu mo teuteu'i kitautolu. Ka koeni, kalanga mai eni he ta'u e 30, pea a'u eni ki he fo'i taimi te tau pehee kuo a'u ki he tumutumu 'ene kalanga, kuo kalanga ia he me'akehe ia 'o maumau'i pe LAO na'e fa'a hikinima ai 'i Fale Alea. Pea mahino leva ai ta ko'ene 'u hikinima ko e koto show pe, 'ikai fai 'aki hono loto totonu.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Wednesday, 23 December 2015 05:49 Comment Link

    MO'ONI IA 'INOKE..,'Oku 'ikai loto 'a e PM ke ngāue fakataha mo e kakai potó. Fiema'u pē 'a e kakai vale hangē ko Lavulavú he 'oku nau kalasi taha. Ko e fu'u kau poto ena 'e toko fiha na'a nau kau he PTOA mo 'enau fakafisi pe ko hono fk-mavahe kinautolu.

    Ko e tānaki mai 'o e kalasi 'o kasha'a mo e ko Lavulavu mo Pīveni Piukala ko e faingofua 'enau poupou'i e kākā 'ikai to e faka-fepaki'i. Pea ko e poupou 'a e kau minisitā Kapineti ki he kākā mo e faihalá (corruption), 'oku nau kaungā faikovi ai mo kinautolu: "Birds of the same feathers flock together."

    Report
  • Virginia Rose
    Virginia Rose Tuesday, 22 December 2015 20:02 Comment Link

    Masi'i te'eki ke u mamata ha PM pehee he mämani 'o hangê ha fu'u LIMU TU'U 'I 'AU..! ko ete tuu hee kuo maleei holo ia hee moe avaifao..Tuku a e fie hero he kuo mate homau mä he fkmotu si'i mo e vale kai tukuhau lalahi... Kuo e'ee'a mai pê 'a e heke hono sikinolo he'ene fie faifaitohi takai holo mo e 'ohonoa..!

    Report
  • Saimone
    Saimone Tuesday, 22 December 2015 15:22 Comment Link

    Tokanga'i atu na'a a'u kihe fanga kulii moe fanga puaka hono tuli ehe PM. Tangata hange oku kanoua mo kanisaa ene fa'ahinga sipinga, ihe ene fehi'a ihe taha kotoa pe oku ikai kene fai hono loto. Fk'au ke tau pango'ia ihe ene fanau moe fanga pone ihe conflict of interest moe maumau'i matakikila'i e lao oe fonua, o kehe ia meihe me'a na'ane kailaila mai aki ihe kuo hili.

    Report
  • Inoke
    Inoke Tuesday, 22 December 2015 13:53 Comment Link

    Kuo faka'au ketau piko'ia he faahinga sipinga a e Palemia oku fuu kaivao. E osi a Tonga ni hono tuli ka koia oku tonu ke alu ki api. Oku mole paaga a e fonua heene faahinga faituutuu ni mahamahaki oku fai. Oku ne pehee oku tika pea ai koaa ke pehee oku lea hangatonu tuku e fakalanga lea moe fakapiko. Me'aa ki api o sio sky pe ki hoo penisoni he fuu fale koena ne to'o e laukilu mei he tukuhau a e kakai o ngaahi aki. Tuli e koe koe mo Piveni mo hoo fanau moe fanga mokopuna oku ngaue he Puleanga he ko moutolu faka kasakona'i e kakai. Mea fakalanga ta'aki mo'oni. Malo kuo te 'aa o sio.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top