Logo
Print this page

Ongoongo ta'e taau 'o e kau Neesi ngāue li'aki mo'ui Featured

Ongoongo ta'e taau 'o e kau Neesi ngāue li'aki mo'ui

ONGOONGO TA’E TAAU ‘O E KAU NEESI NGĀUE LI’AKI MO’UI
Totofa ‘o Nuku’alofa…Volume 3. Fika 7. Me 13, 2016
Fa’utohi ‘a Sione A. Mokofisi

Kuo lahi ‘a hono faka-mafola ‘o e ongoongo tokua, ‘oku ma’ulalo ‘aupito ‘a e ngāue faka-polofesinale ‘a e kau neesi ‘i he Potungāue Mo’uí. ‘Oku mo’oni ‘e lava ketau kumi ha tōlalo ‘enau ngāué, pea ‘e ‘aho e pooni ‘i hono fakalau. Ka ko e kau ngāue eni ‘oku nau ‘uluaki fetaulaki mo e ngaahi mahaki ‘oku tau ‘oatu ki falemahakí, mo e ngaahi kilinikï mo’ui leleí.

Ko ‘eku sio totonu eni ki he tu’unga ‘enau ngāué. Pea na’a ku faka-‘eke’eke ‘a e kau toketā akoako ’e toko fā (4) mei Pilitānia na’a nau ō mai ‘o ngāue’ofa mo Toketā Viliami Vao, ’i he Falemahaki Vaiolá. Na’a nau toki ma’u honau mata’itohi toketā mo’ui lelei (medical doctors) mei he ngaahi ‘iunivēsiti ‘i Pilitānia, pea na’a mau fetaulaki ‘i he Friends Café ‘i loto Nuku’alofa.

“Ko e hā ho’o mou fakafuofua ki he founga ngāue kuo mou sio ki ai ‘i Vaiolá,” ko ‘eku fehu’i ia.

Tali mai ‘e he tokotaha, “‘Oku fu’u mātu’aki ngāue faka-polofesinale ‘aupito ‘a e kau toketā mo e kau neesi ‘o fakatatau mo e tu’unga ‘o e ngaahi me’angāue ‘oku ‘oange kenau ngāue ‘akí.” Pea ketau tānaki atu ki ai mo e faingmālie ke ako’i ai kinautolu ki he ngaahi founga fakalakalaká.

“Ko e hā ho’o mou vakai ki he tu’unga ‘o e ngaahi me’a ngāue ‘oku nau faka’aonga’í?” Ko ‘eku toe fehu’i atu ia.

“‘Oku mau sio kuo lahi e ngaahi me’a ngāue foaki mai mei Siapani mo ‘Aositelėlia, ka ko e ngaahi me’angāue kuo ‘osi motu’a ‘o ‘ikai ke lava ‘o faka’aonga’i ‘e he kau neesí mo e kau toketá,” talimai ia ‘a e tokotaha.

Pea tãnaki mai ‘e he tokotaha, “Ka ko e ‘avalisi taimi talatala mahaki houa ‘e fā (4) ‘oku fu’u lōloa.” Mahino kiate au, na’a nau faka-‘eke’eke pea kuo fakahāange kuo a’u ‘o houa ‘e fā ‘a e tali talatala mahaki ‘a e kakaí. Ka na’e faikehekehe ia mo ‘eku taukei talatala mahaki ‘i Vaiolá.

KO ‘EKU SIO TONU ‘I HE TALATALA MAHAKI ‘I VAIOLA

Ko e ola eni ’o e ngāue 'a e kau neesi 'i he Falemahaki Vaiolá 'i he 'eku ngaahi 'a'ahi ki ai 'i he ta'u eni 'e taha talu 'eku foki mei ‘Ameliká. ‘E ‘ikai foki teu faka’amu ‘e tatau tofu ‘i ha’aku faka-fehoanaki ‘a Tongá ni ki ‘Amelika. ‘Oku tau kei potungāue mo’uilelei “fakatahataha” (socialize healthcare) ka ‘oku tau lava ‘o fai ha ki’i fakatātā ki ‘Amelika ‘oku takitaha totongi pē ‘ene fakamolé (private healthcare).

1) Na'a ku ‘alu ‘o talatala hoku va'e na'e fufula 'i he u'u 'a e kutufisi-pulu. Mahalo na’e fetuku mai 'e he fanga pulu ‘oku nau lata ange 'o kaikai musie 'i homau 'api koló. (a) Lōloataha ‘o ‘eku talitali ‘i he neesi talatala-mahakí (receptionist nurse), ko e miniti ‘e 30; (b) na’e tatau pē ‘a e faka-polofesinale ‘a e neesi talatala mahakí mo e kau neesi ‘i he ’eku toketā ‘i ‘Ameliká; (c) na’e fua ‘e he neesi na’a ne teuteu’i au ki he toketā pe ‘oku ou toto mā’olunga; (d) na'a ne sivi'i hoku totó ki hoku mahaki suká, pea na'e 'ikai ke fu'u mā'olunga; (e) na'e tatau tofu pē mo e ngāue 'a e kau neesi 'i he 'eku toketā 'i 'Ameliká; (f) totongi talatala mahaki na’e $0.00, ka ‘i ‘Amelika, US$35.00 mo e malu’i mo’ui lelei (health insurance), pe ko e US$153.00 ta’e malu’i; (g) totongi ‘o e fo’i’akau faito’o na’e $0.00, ka ‘i ‘Amelika, US$25.00 ki he $50.00 mo e malu’i mo’ui lelei, US$100-tupu ta’e malu’i.

TALATALA MAHAKI ‘O HOKU ONGO ‘ÕFEFINE

2) Na’a ku toutou ’ave hoku ‘ōfefine ta’u 13 ’o talatala 'a e papala 'i hono ongo va’é: (a) Na'e faka-polofesinale 'aupito ‘a e neesi faka-fe’iloaki ‘i he matapā talatala mahaki (receptionist nurse); (b) lōloa ‘o e tatali ki he neesi talatala mahaki ko e miniti ‘e 30. (c) Na’a ma tau pongipongia ki ai pea te’eki lava e houa ‘e taha kuo ma ‘osi sio ki he toketā; (d) na’e tu’ukimu’a ‘aupito ‘a e sivi’i ‘e he toketā ‘a hoku ‘õfefiné. Na'e miniti nai ‘e 30 ‘e ma tali ‘i he matapā talavai ki he faito’o mo e fo’i ‘akau.
    
3) Na'a ku toutou 'ave hoku 'ōfefine fika-ua − na’e toki lava mei Tonga High School ‘i he 2015 −  ko e talatala hono nifo na’e langa pea fufula hono kou’ahé: (a) Ko e fuoloataha ‘e ma tatali ‘i he neesi talatala-nifó ko e miniti ‘e 30; (b) pea na’e a’u ki he pule toketā-nifó, Dr. ‘Amanaki Fakakovi-kaetau, pea ne ‘omi ‘a e taimi tepile ke fai hono tafa nifo; (c) ka na’e ta’etokanga ‘a e kau neesi ki he tu’utu’uni ‘a e toketā, pea toe toloi hono tafa “root canal operation” uike ‘e taha; (d) lōloataha e talitali ‘i he matapā talavai mo e fo’i’akau na’e miniti 30; (e) totongi $0.00, ka ‘i ‘Ameliká ‘oku US$250-tupu.

Ketau manatu foki ‘oku tau ma’u ta’e totongi ‘a e ngaahi fai fatongia ‘a e kau neesi mo e kau toketā (socialized healthcare). ‘Oku totongi ‘enau ngāué ‘i he tu’unga ma’ulalo ‘aupito ‘o fakatatau ki he ngaahi fonua lalahi ‘oku nau totongi leleiangé.  ‘Oku tokolahi ‘a e tukufolau atu ’a e kau toketā mo e kau neesi lelei ki muli (brain drain) ko e ‘uhi ko e leleiange ‘a e vāhenga ngāué, pea nau ngāue’aki ‘a e ngaahi me’angāue faka-onopooni.

TOKONI KE MA’AMA’A ANGE NGĀUE ‘A E KAU NEESÍ

‘I he ‘eku vakaí, ‘oku tau toki talatala mahaki pe ‘i he ‘etau puke lahi. Ka ‘i he ‘eku nofo ‘i ‘Ameliká, na’e fiema’u ‘e he ’eku toketā keu ‘a’ahi ange ’i he māhina ‘e ono (6) kotoa. ‘Oku lava leva ke ne tala pe ‘oku ou kei mo’ui lelei pe ‘ikai. Pea ‘oku faingofua ange foki ‘i hono faka’aonga’i ‘o e ngaahi komipiutá ‘o tauhi ‘a e lekooti mo’ui lelei ’o e tokotaha kotoa. ‘Oku ou tui ‘e fakalakalaka lahiange ‘o kapau tetau toutou ‘a’ahi ki he toketā ke sivi mo’uilelei (preventive consultation) tu’o-taha pe tu’o-ua ‘i he ta’u.

Kuo u faka’aonga’i foki ‘a e ngaahi kiliniki faka-fo’ituitui ‘a e kau toketā ‘i Tongá ni. Na’e fai tatau pe ‘e Dr. Lei Saafi ‘a hono sivi mo e talavai ‘i he ‘eku puke tupu mei he fetongotongi ‘a e ‘ea (allergies), tatau mo e fa’a faito’o au ‘e he ‘eku toketā ‘i ‘Ameliká. ‘Oku lava foki ‘o u ‘a’ahi ki he kau toketā kiliniki ke fakafonu ‘eku fo’i’akau suká na’e sivi’i ai au ‘i ‘Amelika foki.

‘Oku ou faka’apa’apa’i lahi foki ‘a e ngāue ‘a e kau neesi ‘a Tongá. Neongo ‘oku ‘ikai ko e kau toketā kinautolu, ka ‘oku nau fai velenga’i honau ngaahi fatongiá. ‘Ofa ‘oku nau ma’u ha ngaahi faingamālie kenau ō ki muli ‘o ngāue ai ke fakalakalaka ‘enau ‘ilo mo e poto ngāué. Na’a ku faka-tokanga’i ‘a e mataotao ‘a e ngāue ‘a e kau toketá, ka ‘oku mahino foki ‘enau lava ‘o folau atu ki muli ‘o fakalele’i ‘enau ‘ilo mo ‘enau poto ngāué. Ko e founga pe ia ‘e fakalakalaka ai ‘a e fua fatongiá ‘a e kau neesí.

(Ko e taukei fa’utohi ‘a Sione A. Mokofisi ‘i Tonga pea mo muli foki. Ko e Talēkita English, Journalism & Business Management ‘i he Tonga International Academy, Haveluloto, Tongatapu. Kuo ne ma’u MBA mei he University of Phoenix−Arizona; BS mei he Brigham Young University−Hawaii. E-mail Address: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.).

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.