Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tu'utu'uni 'a e Palemia fekau'aki mo e fokotu'u faka-Falealea ke fakahifo 'a 'Etuate Sungalu Lavulavu Featured

Hon. Samuela 'Akilisi Pohiva Hon. Samuela 'Akilisi Pohiva

Nuku'alofa, 3 2015. Ko e tu'utu'uni 'a e Palemia fekau'aki mo e fokotu'u faka-falealea ke fakahifo 'a 'Etuate Sungalu Lavulavu mei hono lakanga 'i he falealea ko e fakafofonga 'o e vahenga fili 16 'o e vahefonua Vava'u.

Puipuitu'a

Ko e tukuaki’i ‘o e Minisitā ‘oku hā ‘i he tohi Fokotu’u Faka’ilo ‘oku makatu’unga ai ‘a e lipooti ‘a e ‘Ātita’ na’e fakahū ki he Fale Aleaʹ, ‘oku anga pehe ni:

‘I he ‘aho 16 Sanuali 2015, na’e tali ai ‘ehe Kapineti’:-

i) ‘A e sino’i pa’anga ko e $200,000 mei he sino’i pa’anga ki he ngaahi me’a fakafokifā (Emergency Fund) ki he ngaahi ngāue fakalelei ‘o e fōsoa ‘o Talihau’ mo e hala fehokotaki’anga ‘o Koloa mo Tu’anekivaleʹ. (That the Ministry of Infrastructure be approved to access the $200,000 Emergency Fund for Restoration and Relief Works to Talihau Foreshore, Koloa and Tu’anekivale Causeways.)

ii) Ko e fatongia e Potungāue Pa’anga’ ke ne tokanga’i e fehū’aki e pa’anga kuo vahe’i ke fakahoko ‘aki e ngāue kuo tali ‘ehe Kapinetiʹ. (That the Ministry of Finance and National Planning be approved to facilitate appropriate transactions subject to approval of No.1)

iii) Ke fakahoko ‘ehe Potungāue ki he Ngaahi Ngāue Lalahi’ ‘a e ngaahi ngāue fakaakeake’ ‘o tokoni ki ai e ngaahi Potungāue felāve’iʹ pea mo e ngaahi koloʹ. (That the Ministry of Infrastructure shall implement the relief works assisted by relevant Ministries and local communities.)

Ko e fakakātoa ‘o e fakamole ki he fōsoa ‘o Talihau’, na’e tali ‘ehe Kapinetiʹ, ko e $150,831.95 pea ko e $11,000 leva ai ‘oku toe ke totongi ki he Veisiale’. Fakakātoa’ kuo ‘osi totongi ‘a e $139,831.95. Totongi e $132,968.99 mei he Emergency Fund pea ko e $6,862.99 mei he (MOI) ‘a Vava’u’. Fakakātoa e fakamole ki he ki’i fosoa ‘o Koloa’ ko e $5,300.00. ‘Osi totongi mei he Potungāue MOI ‘a Vava’u’. Fakakātoa ‘o e ngaahi ngāue kehe ange mei he Tu’utu’uni ‘a e Kapineti’: monomono hala, $60,460.00: monomono ki he ‘ōfisi’, $1,000.00

Fakakātoa kuo ‘osi totongi mei he Emergency Fund ki he ngāue na’e tu’utu’uni ‘e he Kapineti’ ko e $132,968.99 mo e $7,500.00 mo e $5,300.00 = $145,768.99. Pea na’e totongi mo e $6,862.99 mei he vouti ‘a MOI, Vava’u’ ‘aia ‘oku ‘i loto pē ia ‘i he Patiseti na’e faka’atā ‘ehe Kapinetiʹ.

Pea ko e fakakātoa leva ‘o e fakamole ki he ngaahi ngāue kehe na’e lave ki ai ‘a e ‘Ātita’ na’e totongi mei he vouti ‘a e MOI na’e fe’unga mo e $61,460.00.

Mafai ‘oku foaki ‘ehe Kupu 75 ‘o e Konisitutone’ ‘Oku taha pē ‘a e tautea ‘o ha Faka’iloa (memipa Fale Alea pe Kapineti) ‘i ha faka’ilo faka-Fale Alea, ‘oku tuhu’i mai ‘ehe Kupu 75 ‘o e Konisitutoneʹ, ‘aia koe fakahifo mei hono tu’unga ko e Fakafofonga ki he Fale Aleaʹ, ‘o kapau ‘e pāloti e Fale Alea’ ‘o tali e Fokotu’u Faka’ilo’. ‘Oku ‘ikai ha toe tautea ka ko e malōlō ‘osi pē ki ‘api. Ko e tu’utu’uni tautea ‘oku fokotu’u ‘i he Kupu 75, ‘e ‘iai pē e taimi ‘e faingata’a ke ma’u ai e Fakamaau totonu’ (Justice/fairness) he ko e fakamaau moe tautea ‘e hilifakiʹ, ‘e pau ke fakatatau ki he lahi mo e mamafa ‘o e maumau lao kuo fakahokoʹ, ‘aia ‘oku ‘ikai ha faingamālie pehē ‘oku tu’utu’uni ‘ehe Kupu 75.

Mafai ‘oku foaki ki he Kupu 51 ‘o e Konisitutone’ ‘Oku foaki ‘ehe Kupu 51 ‘a e mafai ki he Palēmia’ ke ne fokotu’u ha taha mei he kau Fakafofonga ‘e toko 26 kuo fili ki he Fale Aleaʹ, ki he Tu’i’, ke ne hoko ko e Minisitā ‘i he Kapineti’. Pea ‘oku ne toe ma’u mo e mafai ke ne fokotu’u ki he Tu’i’ ke fakahifo ‘a e Minisitā mei hono tu’unga Minisitā ‘i he Kapineti’. Na’e makatu’unga heni ‘a e kole ‘a e ‘Eiki Palemia’ ke tukuange ke ne fakahoko e tu’utu’uni tautea’ ‘o fakatatau ki hono mafai ‘oku hā ‘i he Kupu 51 ‘o e Konisitutoneʹ, he ‘oku ‘atā kiate ia ke ne fakahoko ha toe tautea ‘o ‘ikai ko e fakamālōloo’i ‘oku fokotu’u ‘ehe Kupu 75.

Ko hono ola ‘o e taha pē tautea ‘oku fokotu’u he Kupu 75, ko e mole faka’aufuli ‘a e faingamālie ki ha toe tautea ‘e ala hilifaki ‘o fakatatau ki he natula pe mamafa ‘o e hia pe maumau lao kuo hoko’. Neongo e fou e Fale Alea’ he halanga pe founga (due process) ke ngāue ‘aki’ ‘oku hā ‘i he tu’utu’uni ‘oku fakamānava’i he Kupu 75 ‘o e Konisitutoneʹ, kā ‘oku ‘ikai malava ‘e he founga (due process) ko ia’ ke ne ‘omai ‘a e fakamaau totonu’ (fairness/justice). He ‘e malava ke fakamālōloo’i ha mēmipa Fale Alea ‘i ha’ane fakahoko ha maumau lao ‘oku ‘ikai mamafa fe’unga ke fakahifo ai ia mei he Fale Alea’.

Fakatātā Kapau ko e tukuaki’i e Minisitaa’ ko ha’ane ngāue ‘aki ha koloa ‘a e Pule’angaʹ pea fakamo’oni’i ‘oku ‘ikai ha’ane totonu ki ai, ‘a ia ‘oku ‘ikai ha lave ki ai e tukuaki’i’, pe ko ha’ane tohotoho, (hūfanga he fakatapu’) pe fa’ufa’u ke liua e Pule’anga’, pe ko hano totongi fakafufū (bribe) ia ke ne fakahoko ha ngāue ta’etotonu ‘o ngāue’aki hono mafai’, pe ko hono fakahū e pa’anga ‘a e Pule’anga’ ‘i he ‘akauni fakafo’ituitui ‘o hangē ko ia na’e hoko ki he taha ‘o e kau Minisitā mālōlō ‘i he kuohiliʹ, ‘e pau ke hikinima ‘a e Fale Alea’, ke fakamālōloo’i.

‘Oku fokotu’u atu ‘oku ‘ikai lava ‘e he founga’ ( due process) ‘o hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Kupu 75 ke ne ‘omai ha toe tautea ‘e taha ‘o fakatatau ki he mamafa ‘o e hia pe maumau lao kuo fakahokoʹ. Ka ‘oku malava ‘e he Palēmia’ ‘i he mafai ‘oku foaki kiate ia ‘ehe Kupu 51 ke ne fakahoko ‘a e tautea ‘oku tuha mo taau mo e mamafa ‘o e maumau kuo fakahokoʹ. Ko e ofi taha ia ki he fakamaau totonu’ (justice / fairness).

Ngaahi Fehū’aki ‘oku fekau’aki hangatonu fakafo’ituitui mo / pe Fakafamili: Palakalafi 70 peesi 19

Koe’uhi ko e ngaahi vaivai’anga kuo u toutou lave ki ai ‘i ‘olunga’, ‘oku fakapapau’i ‘e he ‘Ātita’ na’e toho ‘o lahi hake ’aki ‘a e ngaahi loli maka ‘a e Kautaha Shining Turtle Construction:

Loli maka ‘e 2 ‘i he $80.00 ki he loli = $ 160.00
Loli maka lahi hake ‘e 100 ‘i he $40.00 ki he loli = $ 4,000.00
Fakakātoa’ = $ 4,160.00

Fokotu’u ‘a e ‘Ātita’: Palakalafi 43 peesi 13

Fakakātoa’, ‘oku fokotu’u atu ke ta’ofi hono fai ‘o ha ngāue lahi kae ‘ikai hano palani ngāue fe’unga mo e fakafuofua/’esitimeti’, ke tonu mo fokotu’u hono ngaahi founga ngāue taau mo malu’, kimu’a pea toki fakahoko ‘a e ngāue ko ia’.

Koe fehu’i’, pe na’e ‘i ai ha pa’anga na’e ngāue hala’aki ‘e he Minisitā?

Ko e puipuitu’a’ ‘i he ‘aho 10 ‘o ‘Okatopa, 2015 na’e fakahoko ai ‘a e ‘uluaki pāloti fekau’aki mo e fokotu’u Faka’ilo faka - Fale Alea ‘o e Minisitā ki he Ngaahi Ngāue Lalahi ‘a e Pule’anga’ mo e Folau ‘Eve’eva’, ‘Etuate Sungalu Lavulavu.

Ko e ‘uluaki fokotu’u ke lau ‘a e tali ‘a e Faka’iloa’ (‘Eiki Minisitā) ki he ngaahi tukuaki’i ‘oku hā ‘i he Tohi Faka’ilo Faka-Fale Alea’. Na’e ‘osi lau foki ‘a e Fokotu’u Faka’ilo ‘o e ‘Eiki Minisitā pea pulusi ‘i he taha ‘o e ngaahi nusipepa’. Na’e ‘ikai tali ‘a e fokotu’u’ ‘aki ‘a e ta’eloto ki ai ‘a e toko 12 ki he toko 9. Ko e ta’etali ko ‘eni’ mei he tēpile ‘a e kakai’ koe’uhi kuo ‘osi fakahā ‘e he Minisitā ‘oku halaia, pea ‘oku ‘ikai ha toe ‘uhinga ke hoko atu hono lau’. Kapau na’e tali tonuhia, ‘e hoko hono lau, ‘o e tali’ pea hoko atu mo e ngāue ‘a e Fale Alea’ ki he fokotu’u’.

Kole Palēmia’ ke tukuange ke ne hilifaki e tautea’ Hili e fakahā ‘e he Minisitā ‘oku halaia’ mo ha ngaahi feme’a’aki fekau’aki mo e fokotu’u faka’ilo’, na’e kole ‘a e Palēmia’ ke tukuange mu’a ki ai ke ne ngāue’aki hono mafai ‘oku foaki ‘e he Kupu 41 ‘o e Konisitutone’ ke ne hilifaki e tautea’. Na’e ‘ikai tali e kole ‘a e Palēmia’.

Hoko atu pāloti ki he Fokotu’u’ na’e hoko atu ‘a e pāloti’ ki he fokotu’u faka’ilo faka - Fale Alea (Impeachment) ‘o e ‘Eiki Minisitā, ‘a ia na’e ‘ikai tali ‘aki ‘a e ta’eloto ki ai ‘a e toko 12 ki he toko 9. Na’e makatu’unga ‘a e ta’etali ko ‘eni’ ‘i he mahino kuo ‘osi fakahā ‘e he minisitā, kimu’a pea fakahoko e pāloti’, ‘oku halaia pea ‘ikai ha toe ‘uhinga ke hoko atu hono alea’i’.

Lao fekau’aki mo e tautea’ Ko e founga anga maheni ‘oku ngāue ‘aki ‘i he ngaahi Fakamaau’anga faka- māmani lahi’ ‘i he hilifaki tautea’, ko hono faka’atā ‘a e Fakamaau’ ke ne hilifaki e tautea’ ‘o fakatatau ki he mamafa ‘o e hia kuo fakahoko’. Pea ‘oku ‘i ai ma’u pē tautea taupotu ‘oku fokotu’u ‘e he lao’ ke ‘oua ‘e toe laka ai, pea ‘oku toe fokotu’u mo e ma’ulalo taha ke ‘oua ‘e toe si’i ange ai e tautea ‘e hilifaki’. Ko e taumu’a e founga ko ‘eni ‘oku tu’utu’uni ‘e he lao’, ke ma’u e fakamaau totonu’.

Na’e ‘osi fakahā ‘e Lavulavu ‘oku halaia, ka ‘oku ‘ikai ha faingamālie ki ha fakasi’isi’i tautea, kapau ‘oku fiema’u, ‘i he tu’u ‘a e Kupu 75.

Makatu’unga ki he hilifaki tautea makatu’unga ‘i he ngaahi tukuaki kuo fakahū atu ki he Fale Alea’ ‘o fanongo ki ai e Hou’eiki memipa’, pea fai mo hono vakai’i ‘e he Kapineti’, pea mo e ngaahi tali ‘a e Minisitā ‘i Fale Alea’, pea ‘i he mītia’ fakataha mo e ngaahi felāfoaki mei he ngaahi talk back, ‘oku ne ‘omai ai ‘a e fakakaukau ‘a e kakai‘ (public opinion) fekau’aki mo e fokotu’u faka’ilo’, kau ki ai mo e ngaahi tohi tangi mei Vava’u’, ‘e pau ke fakakaukau’i ‘a e ngaahi ‘uuni me’a ni kotoa fakataha mo e ngaahi tukuaki’i ‘oku hā ‘i he Tohi Faka’ilo’ ke makatu’unga ai ‘a e lahi e tautea’, ‘o kehe ia mei he tautea pē ‘e taha ‘oku fokotu’u mai ‘e he Kupu 75.

Fakatokanga ki he Minisitā ‘i he Kapineti’ Na’e toutou ‘ohake ‘i he Kapineti’ ‘a e pau ke tokanga ‘a e Hou’eiki Ministā ke muimui ki he tu’utu’uni ngāue’ (procurement) hili e mahino na’e ‘ikai muimui e Ministā ki he founga ke ngāue‘aki’ ‘i he ngaahi ngāue na’a ne fakahoko ‘i Vava’u’. Na’e vakai’i ‘e he Kapineti’ ‘a e ngāue kuo fakahoko ‘e he Minisitā, ‘oku makatu’unga ai e faka’ilo’, fakataha mo e ngaahi ngāue kehe na’e ‘ikai ha ‘esitimeti ki ai na’e fakahoko ‘i Vava’u’.

Kimu’a pea hilifaki e tautea’ ‘oku ou fie lave ki he me’a ‘e nima

i) ‘Oku ‘ikai tapu ke momoi ‘e he Fale Alea’ hono mafai tautea ‘oku tu’utu’uni ‘e he Kupu 75, ki he Palēmia’ ‘i hono mafai ‘oku foaki ‘e he Kupu 51, na’e makatu’unga ai ‘ a e kole ‘a e Palēmia’.

ii) Hili e pāloti’ ‘o ‘ikai tali e fokotu’u faka’ilo ‘o e Eiki Minisitā, fakataha mo e ‘ikai tali ‘a e kole ‘a e Palēmia’ ke momoi ange ki ate ia ‘a e mafai ke ne hilifaki e tautea’, ko ‘ene ‘atā fakalao ia ‘ a e minisitā mei ha toe tautea ke hilifaki kia te ia ‘e he Fale Alea’.

iii) Neongo ‘e ne ‘atā fakalao mei he mafai ‘o e Fale Alea’, kā ‘oku kei ‘i he mafai ‘o e Palēmia’ ‘oku foaki ‘e he Kupu 41, ke ne hilifaki ha tautea.

iv) ‘Oku ‘ikai mamafa tatau ha lao pe tu’utu’uni kuo maumau’i. Ko e hala loto’api’ mo e fakalavea’i ha taha’ ko e hia lōua, kā ‘e kehekehe hona tautea’.

v) Ko ha fokotu’u faka’ilo (impeachment) ‘oku makatu’unga ‘i he ‘ita (anger) taufehi’a (hatred) mo e lotokovi (malice) ‘o hangē ko ia kuo hoko’, ‘o ‘ikai taumu’a ki he lelei fakalūkufua’, kae toi mai ‘i he kumi he fakamaau totonu’, ‘oku ta’e’aonga fakalao (invalid) mo holoki fonua. (destructive).

Aofangatuku’

‘I hono fakamā’opo’opo fakalūkufua e ngaahi me’a totonu na’e hoko’ ‘oku anga pehe ni:-

1. Na’e fakatou kaunga (responsible) lōua ‘a e ongo Potungāue ‘a e Pule’anga’ (Potungāue Ngaahi Ngāue Lalahi’ mo e Potungāue Pa’anga’) ki he ola lelei pe ola tamaki ‘a e ngāue na’e tu’utu’uni ‘e he Kapineti’.

2. ‘Oku mahino mei he fakamatala ‘a e ‘Eiki Minisitā Mo’ui’, ko e fakafofonga ia ‘o e kakai ‘o Talihau mo Tu’anekivale’, na’a ne kole ki he Minisitā ‘o e Ngaahi Ngāue Lalahi’ ke lava fakahoko mo e ngaahi ngāue kehe ‘i hono vāhenga’ ‘i he tō ange ngaahi misini’, ‘o tupu mei heni ‘a e malava ke fakahoko ai mo e ngaahi ngāue kehe na’e ‘ikai tali ‘e he Kapineti’.

3. Ko e maumau mo e matavaivai ne fakamatala ki ai ‘a e konga lahi ‘o e lipooti’ ne hoko ia ‘i he operational level ‘o ‘ikai kaunga fakahangatonu ki ai ‘a e ‘Eiki Minisitā. Neongo na’e hoko ‘i he operational level, kā ‘e kei malava ko e ngaahi ngāue na’e fakahoko’ ko e tu’utu’uni mei he Minisitā.

4. Na’e mahino ki he ni’ihi ‘o e Hou’eiki memipa ‘o e Kapineti’ na’a nau ‘a’ahi ki Vava’u mo Ha’apai’, ‘a e lahiange ‘a e ngaahi ngāue kuo lava’, ‘a ia na’e ‘ikai kau ia ‘i hono vakai’i ‘e he ‘Ātita,’ ‘i he lahi ‘o e pa’anga na’e vahe’i ki he ngāue na’e tali ‘e he Kapineti’.

5. ‘Oku hoko ‘i he taimi ‘e ni’ihi ‘a e ‘ikai ke muimui ‘a e ni’ihi ‘i he ngaahi Potungāue’ ki he tu’utu’uni’, pe founga ngāue’ (procurement) ‘o hangē ko ia na’e fakahoko ‘e he Minisitā, pea ‘oku halaia ai ‘a e Minisitā. Kā ‘oku ‘ikai ko ha makatu’unga ia ke fakamālōloo’i ai ia mei he Fale Alea’, pea mo e Kapineti’.

6. Ko e fatongia ‘o e Potungāue Pa’anga’ ke ne tokanga’i e fehū’aki e pa’anga kuo vahe ke fai ‘aki e ngāue’, ‘o hangē koia kuo tu’utu’uni ‘ehe Kapineti’.

Na’e mei lava ke ‘oua ‘e hoko e ngaahi tukuaki’i ‘oku hā he lipooti’, pea makatu’unga ai e faka’ilo’, kapau na’e ‘oatu e ngaahi vausia’ ki Fale Pa’anga’ ‘oku hā ai e lahi e ngaahi loli mo e lahi e pa’anga na’e totongi atu’, pea ‘oua e fakahoko e totongi’ kae fai hano fakatonutonu. Ko e Tautea’:

Ko ia ai ko e tautea kuo hilifaki kia Lavulavu ‘i he’ene ta’e muimui ki he founga ngāue’ (procurement) ke ne ngāue ta’evahe ‘i he māhina ‘e 5 kamata ‘i Sanuali pea hiki mei he Potungāue Infrastructure ‘o nofo taha pē ki he Potungāue Takimamata’.

Fakatauange ‘e tokoni ‘a e Tu’utu’uni ni fekau’aki mo e Fokotu’u Faka’ilo faka- Fale Alea ‘o e ‘Eiki Minisitā, ‘Etuate Sungalu Lavulavu’ ki he kakai ‘o e fonua’.

Pea ke foaki mai ‘e he Ta’e Hāmai’ ‘ene kelesi’ ke tau ‘inasi kotoa ai fakataha mo ‘Ene ‘Afio’ mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo’ ki he teu ‘o e ’aho alo’i hotau ‘Eiki Huhu’i’.

‘Ofa ke tau ma’u ha Kilisimasi fiefia mo ha Ta’u fo’ou mohu tāpuekina.


………………………………………….. Hon. Samuela ‘Akilisi Pohiva

11 comments

  • Sifa
    Sifa Thursday, 03 December 2015 10:34 Comment Link

    Ko e taha'i tu'utu'uni loloa mo ta'e'uhinga eni pea kuo mo'oni 'a Clive ia. Ko e Puipuitu'a ne faka'ataa 'e he Kapineti e pa'anga ke fai 'aki e ngaue, ka ko fe a e pa'anga ia na'e 'osi tuku mei he Pule'anga motu'a ko e project ko'eni? Ko e Emergency Fund na'e 'aonga lahi he kamata aki e langa o Haapai he fakatamaki 'ia Ian, ka to mai ha matangi he taimi ni, kuo 'osi e pa'anga ia he fosoa ne 'osi maau pe hono pa'anga.
    Ko e fehu'i koena PE NA'E 'I AI HA PA'ANGA NE NGAUE HALA 'AKI 'E HE MINISITA. 'Ikai ke 'omai 'e he Palemia ia ha'ane tali 'io pe 'ikai kae faka'asi mai 'a e tali halaia 'a Lavulavu. Koeha leva ia?
    Ko e kakano koena 'o e me'a 'e 5 na'e lave kiai e Palemia kimu'a pea toki hilifaki 'a e tautea, na'e 'osi 'asi ia he kolomu a Mateni he kele'a, pehe foki ki he konga 'o 'ene ngaahi setesi he puipuitu'a. Koeha leva e me'a 'oku hoko? 'Oku ke ngaue'aki koaa Palemia ho'o fakakaukau (tapu mo koe) pe 'oku fai ai pe ho'o borrow e fakakaukau 'a e kakai kehe? Te'eki keu sio he konisenisi mate mo'oni, ka ne mo'ui ho konisenisi 'e totonu ho'o ngaue he faka'osi'osi koeni ho taimi 'i he mala'e fakapolitikale.
    Ko e tu'utu'uni koeni na'e tonu ke paaki he lea faka Afghanistan he ko e kau Afghan pe mo honau matakali 'oku nau fai e tu'utu'u ni faka-aoao mo fakatikitato, ta'e fakalao mo e 'otu ngaahi me'a koia.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top