Logo
Print this page

Tauhi E Sapate 'O Ta'engata Featured

Ma'u'anga Kelesi 'Aho Sapate Falelotu Laumalie Ma'oni'oni, Neiafu, Vava'u Ma'u'anga Kelesi 'Aho Sapate Falelotu Laumalie Ma'oni'oni, Neiafu, Vava'u

Nuku’alofa, 29 Siulai 2015. Ko e kaveinga pelepelengesi ‘eni ki he fonua ‘a e tauhi ‘o e Lao ‘o e Sapate pea ‘oku kau foki ia ‘i he ngaahi pou tuliki ‘o ‘etau Konisitūtone hangē koia ‘oku hā he Kupu 6 “’E Tauhi ke Ma’oni’oni e Sapate ‘o Ta’engata”.

‘Oku toe hoko foki ‘a e molumalu ‘o ‘etau tauhi ‘a e Sapate ke kehe ai ‘a Tonga ni mei he toenga ‘o mamani pea faka’ilonga’i ‘aki ko e fonua Kalisitiane ‘a Tonga pea na’e tuku ki langi foki.

Kuo kehe ‘eni ‘a e fāliunga ‘o e taimi pea kuo kamata ke ‘i ai ‘a e ngaahi tālanga ‘i he fonua ‘i he ngaahi ‘aho ni fekau’aki mo e hoha’a ‘i he kakai ‘o e fonua kae tautautefito ki he kau Takilotu fekau’aki mo e ngaahi fokotu’utu’u ‘a e Pule’anga ko’eni ‘a ia ‘oku ‘osi fakahoko pea ngali ‘oku uesia ai ‘a e molumalu ‘o e Sapate.

Na’e ‘ohake foki pea talaki ‘e he ngaahi mītia ‘i he kongaloto ‘o e mahina ko Sune ‘i he uike kimu’a pea fakahoko ‘a e Hilifaki Kalauni hotau Hau ‘a e tu’utu’uni ‘a e ‘Eiki Minisitā Ki he Ngaahi Ngāue Lalahi ‘Etuate Lavulavu ‘o fakahā ‘e fakangofua ke ngāue atu ‘ene Potungāue ke hiko ‘a e veve ‘i he ‘aho Sapate.

‘I he ‘aho ni Pulelulu 29 ‘o Siulai na’e hā ‘i he ongoongo ‘a e Letiō Tonga ‘a hono fehu’ia ‘e he Fakataha’anga ‘a e Kau Taki Lotu ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘enau tohi fekau’aki mo ’enau hoha’a ki hono fakangofua ‘a e ngaahi falemā mo e ngaahi falekai kenau ngāue ‘i he ‘aho Sapate.

Na’e fakahā foki ‘e he Sekelitali ‘a e Fakataha’anga ‘a e Kau Takilotu Fili Fai’ese Lilo ko e ta’u ‘eni ‘e 5 ‘a hono ‘ave ‘enau tohi ‘a ia na’e fakahū ‘i he taimi ‘o e Pule’anga kuo ‘osi pea ko e a’u mai ‘eni ki he Pule’anga ko’eni ‘oku te’eki pe ke ‘omai ha’anau tali.

‘Oku mahino foki ko e talu ‘eni mei he hili ‘a e afā lahi ko ‘Aisake ‘i he ta’u 1982 mo hono fakangofua ‘e he Minisita Polisi ‘o e ‘aho koia ‘a e ngaahi falemā ke fakatau atu ‘a e mā ‘i he ‘uhinga lelei ‘a ia na’e ma’u ngata’a ‘a e me’a tokoni ‘i he taimi ne faingata’a’ia ai ‘a e fonua hili ‘a e fakatamaki fakaenatula ko’eni. Ko e ta’u ‘e ua na’e fakangofua ke lelei ‘a e tu’utu’uni ko’eni kae ‘oua leva ke faingamalie ‘a e fonua.

Ko e ta’u ‘eni ‘e tolungofulu tupu si’i mei ai mo e te’eki ke toe fakafoki ‘a e fo’i tu’utu’uni ko’eni pea na’e makatu’unga mei ai ‘a e hoha’a ‘a e kau Takilotu. ‘Oku ‘i he mafai foki ‘o e Minisitā Polisi fakatatau ki he lao ‘o e fonua ke fakangofua ha ngāue fakatu’upakē (emergency) ke fakahoko ‘i he ‘aho Sapate. ‘Oku ‘uhinga ‘eni ‘o hangē ko e tau mai ‘a ha vakapuna ko e fiema’u fakavavevave ‘i ha ‘uhinga ‘e malava ke hoko ha fakatamaki ki ha mo’ui ‘o tatau pe moha vakatahi ‘oku fiema’u ke fakahifo ha’ane pasese pe ko e hola mai ‘uhinga ‘iha fakatamaki pe koha ‘uhinga natula tatau. ‘Oku ‘i ai foki ‘a e fa’ahinga me’a fakatu’upake ‘oku ‘ikai ha totonu ke toe toloi telia ‘a e mo’ui ‘a e kakai.

Na’e ‘uhinga pehe ‘a e tohi ‘a e kau Takilotu pea ‘oku ne toe langa’i mai ‘a e kaveinga koia ‘oku mahino mai ‘oku ‘i he Kapineti pe ‘a ia ‘oku ‘uhinga ki he Minisitā Polisi ‘a e mafai ke fakangata a ‘a e tu’utu’uni ko’eni na’e fakangofua ‘i he ta’u 1982 lolotonga ia ‘oku Minisitā Polisi ‘a ‘Akau’ola pea na’e fakahoko pe ia ‘i he ‘uhinga lelei.

‘Oku ‘ikai foki koha me’a faingofua ‘eni he kuo ‘ova he ta’u ‘e 30 ‘a e angamaheni ‘a e kakai ‘o e fonua ki he ava ‘a e ngaahi falemā ‘i he ‘aho Sapate pe he ki he ngaahi falekai pea ko e to’utangata kimui mai ‘oku nau pehe pe ‘e kinautolu ko e nōmolo pe ia he na’a nau tupu hake pe ‘oku lolotonga hoko. Kaikehe ‘oku malie ‘eni pea ko e me’atokoni foki ko e ma’uanga mo’ui pea kuo anga ‘a e ngaahi fāmili tokolahi he fonua kenau fakafalala ‘i he ongo sevesi ko’eni kuo fakangofua ke lele ‘i he ‘aho Sapate ‘i he malumalu ‘o e mafai ‘o e Minisitā Polisi.

‘Oku natula kehe ‘eni ia mei he hiko veve ko’eni ‘i he ‘aho Sapate ‘o hangē ko e nga’unu ko’eni ‘oku fakahoko he lolotonga ni ‘e he Potungāue Ki he Ngaahi Ngāue Lalahi pea kuo ‘osi fakahoko ‘e he Potungāue ko’eni ‘o kamata mai he ‘aho Sapate lolotonga ‘a e Hilifaki Kalauni.

Ko e fehu’i heni pe na’e fakangofua ‘e he Minisitā Polisi ‘o e aho ni ke fakahoko ‘eni ‘o fakatatau mo e lao pe ‘ikai?. Kapau na’e fakangofua ‘eni ‘e he Minisitā Polisi ‘o makatu’unga ‘i he ‘uhinga kuo fakaava ‘a e falemā mo e falekai pea ‘oku totonu leva ke fakahoko ha vakai ki he natula ‘o e ngaahi me’a ni he ‘oku nau natula kehekehe.

‘Ikai ngata ‘i he kehekehe ka ‘oku mahino mai na’e ‘i ai ‘a e makatu’unga ‘oku fakalao na’e fakangofua ai ‘a e falemā mo e falekai pea ‘oku kaunga tonu ki he fakatu’upakē mo e mate mo e mo’ui. Ko e hiko veve ‘oku natula kehe ia pea ‘oku faka’uhinga ia ko e maumau Sapate ‘i hono faka’uninga fakalao.

Kaikehe ‘oku mahu’inga ke fai hano vakai’i lelei ‘a e kaveinga ni he ko e poutuliki fefeka ‘eni ‘o ‘etau nofo pea ko e malu’anga ‘o ‘etau tui faka Kalisitiane pea ‘oku totonu ke to’o mamafa ‘eni ‘e he Pule’anga ‘o fakatatau ki he’etau moto “Ko e ‘Otua Mo Tonga Ko Hoku Tofi’a”.

‘Oku fu’u pelepelengesi ‘a e kaveinga ni pea ‘oku totonu ke fai ha tokanga mavahe ki ai telia ‘a e fa’u’anga ‘etau nofo mo ‘etau hoko koe fonua malu ‘o makatu’unga ‘i he’etau tauhi ki he Folofola.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.