Tokoni ki he Fekumi ki he Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research Featured

Nuku'alofa, 14 Sanuali 2016. 'Oku fakahoko atu 'a e fakamatala ko'eni ko e tokoni ki he talafili 'oku 'ohake 'i he mitia fakasosiale fekau'aki mo e Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR; 'Akatemi 'o Vava'u ki he Fekumi Fakaako mo e Fakatotolo Fakangaue). 'Oku 'i ai e tui 'oku tokoni atu 'a e ki'i fakamatala ko'eni ki he fekumi 'oku fakahoko.
Na'e fua fokotu'u 'a e Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR; 'Akatemi 'o Vava'u ki he Fekumi Fakaako mo e Fakatotolo Fakangaue) 'e Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina mo Fetongikava Dr Viliami Uasike Latu he 2005 ta'u ke tokoni ki hono langa 'a e ako moe fakalakalaka 'o e fonua, 'a ia na'e kau mai ki ai ha kau ako mo e kau 'atisi Tonga, 'o hange ko Palofesa Maui-Tava-He-Ako Dr Tevita O. Ka'ili, Helu Dr Siosaia Langitoto Helu, Mahinarangi Marama He Ta-Va Dr Helen Erana Leary, Semisi Fetokai Potauaine, Kolokesa Mahina Tuai mo Uili Lousi mo hai fua.
Na'e fokotu'u 'a e 'Akatemi 'o Vava'u koe tupu mei hono pule'i taafataha 'e he ngaahi 'univesiti mo e ngaahi politekiniki muli 'a e fekumi fakaako, fakatotolo fakangaue mo e fa'utohi mo e pulusitohi, 'o 'uhinga ke tau'ataina he'ene fekumi fakaako, fakatotolo fakangaue mo e fa'utohi mo e pulusitohi he'ene falepulusitohi kuo fa'u, 'aia 'oku tefito he ngaahi 'ilo mo e poto tu'ufonua / tupu'a 'a Tonga 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala mo e ngaahi 'aati faka-Tonga 'oku vahevahe lalahi ki he faiva, tufunga mo e nimamea'a, 'a ia na'e 'alu fakaha'a mo makatu'unga ai 'a e ako faka-Tonga, 'o hange koe ha'a faiva, ha'a tufunga mo e ha'a nimamea'a.
'Oku 'ikai ko ha 'apiako 'a e 'Akatemi 'o Vava'u, 'o 'ikai fai ai ha ako, ka ko e 'akatemi pe 'oku hoko ko e vaka 'oku ngaue fakataha ai 'a e kau ako mo e kau 'atisi he funga hono talanga'i mo vahevahe 'enau fekumi fakaako mo fakatotolo fakangaue, 'o fakataumu'a ki he fa'utohi mo e pulusitohi, 'aia 'oku fa'oaki 'a e ngaahi 'ilo mo e poto 'oku matu'aki ma'uhinga mo 'aonga fakaako mo fakangaue ki he fonua mo mamani. 'Oku 'ikai ha koloa 'a e 'Akatemi 'o Vava'u, 'o tatau 'a e fale mo e pa'anga, ka ko e ngaue'ofa moe faimateaki hono paotoloaki 'a e 'ilo mo e poto, 'a ia 'oku toki 'utufaki mei ai 'a e 'aonga ki he fonua.
Kuo 'osi fa'u mo pulusi 'e he kau ako mo e kau 'atisi 'o e 'Akatemi 'o Vava'u 'a e ngaahi tohi lahi, 'o tukukehe ange 'a e ngaahi vahe he ngaahi tohi mo e ngaahi 'atikolo he ngaahi senolo, ka e pehe ki he ngaahi fisisi BA ('Ona), MA mo e PhD he ngaahi 'univesiti na'e kau 'a e 'Akatemi 'o Vava'u hono faiako mo supavaisi. 'Oku kau heni mo e siulisi tohitalanoa 'a e fanau, 'o fakatoulea he lea faka-'Ingilisi mo e lea faka-Tonga, mo kau ai 'a e tohi 'o e ngaue faka'aati 'a e taha 'o e kau 'atisi he 'Univesiti Kemipilisi 'i Pilitania, 'a ia na'e fa'u mo pulusi hono tohi fakatoulea faka-Tonga mo faka-'Ingilisi 'e he falefaipulusi 'a e 'Akatemi 'o Vava'u moe 'Univesiti Kemipilisi.
Na'e to e kau heni mo hono fatu mo pulusi 'a e tohi 'o e ngaue faka'aati 'a e taha 'o e kau 'atisi ko e ongo tufunga tongiukamea ko "Hinavakamea" mo "Tunavakamea" mei he ukamea sitila akenga fo'ou ko e "corten steel." 'Oku tu'u 'a e ongo 'aati ni he matapa hu'anga ki he Uafu ko Vuna, 'a ia ko e konga 'o e National Public Art Programme (Polokalama Fakafonua 'Aati Fakafonua) 'a Tonga fekau'aki mo e ma'uhinga, faka'ofo'ofa mo e 'aonga 'o e talaefonua hono tu'uaki 'a e Folau 'Eve'eva mo e Takimamata, 'a ia na'e takimu'a 'a Fetongikava Dr Latu hono fokotu'u mo kau 'a Palofesa Hufanga Dr Mahina, Palofesa Maui-Tava-He-Ako Dr Ka'ili mo Kolokesa hono fale'i.
Na'e hoko 'a e 'Akatemi 'o Vava'u ko e Va'a Fekumi Fakaako mo Fakatotolo Fakangaue 'a e Tonga International Academy (TIA) talu hono fokotu'u he ta'u 2012, 'o hokohoko ai pe 'ene ngaahi poloseki lalahi mo iiki he funga 'o e fekumi fakaako mo e fakatotolo fakangaue mo e fa'utohi mo e pulusitohi. 'Oku kau heni 'a e poloseki lahi he useia 'a e ngaahi hakau mo e ngaahi me'amo'ui 'o tahi 'oku siponisa 'e he EU, pea 'e tefito ai 'a e fisisi 'a e tangataako ki he'ene mata'itohi MA, 'a ia ko e polokalama ako ia 'oku hoko atu ki ai 'a e TIA hili hono fakakakato 'a e fua mata'itohi BA he 2015. 'Oku kau heni mo e poloseki lahi hono to e fakaake mo fakakake 'a e ngaahi me'alea tupu'a, 'o hange ko e fangufangu, tukipitu mo e mimiha, pea pehe ki he poloseki lahi he 'aati tu'ufonua faka-Tonga, 'a ia koe faiva, tufunga mo e nimamea'a.
'Oku lahi fau 'a e ngaahi 'ilo fo'ou kuo ma'u mei hono faimateaki, faifaka'utumauku mo faifeilaulau 'o e ngaahi fekumi fakaako mo e ngaahi fakatotolo faka'aonga ki he ngaahi 'ilo mo e poto tupu'a faka-Tonga 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala / lea 'a e TIA mo e VACIAR, 'a ia kuo tonumia ko e hiki 'a e fakamamafa 'o e ako faka-Tonga mei he fakaha'a ki he ako faka-Uesite he fakafalelako.
'Oku kau heni 'a e ngaahi 'ilo mo e poto loloto pea to e malie mo 'aonga lahi, 'o hange ko e ta mo e va, fuo mo e uho, kula mo e 'uli, faiva fakaoli mo e faiva fakamamahi, tufunga lea mo e faiva lea, heliaki, tu'akauta mo e hola / kaiha'asi / haka-funga-haka,faiva hiva mo e faiva haka, afo fangufangu, fasi fakatangi pe ongo fakafa'ahikehe moe ha fua mo e ha fua. 'Oku 'oatu 'a e konga 'o e ngaahi me'afo'ou ko 'eni he ongo kolomu he fonua moe ta mo e 'aati mo e litilesa, 'o kau ai mo e mohu mo e loloto 'o e faiva lea heliaki, lea paloveape pe lea fakatata mo e ha fua mo e ha fua.
'Oku kaungamalie 'a e ako palaimeli mo e ako kolisi mo e haisikulu ka e kaungatamaki 'a e ako 'univesiti mo e ako politekiniki, 'o 'ikai lau taha ki he kaungatamaki 'a e fekumi fakaako mo e fakatotolo faka'aonga. 'Oku kau 'a e TIA mo e VACIAR he ngaahi 'apiako faka'univesiti mo fakapolitekiniki tokosi'i 'oku nau fakakaungatamaki hono langa 'a e ako 'i Tonga, 'o taumu'a ke nau kau he lau fakamamanilahi mo hoko 'a e 'ilo mo e poto mei he fekumi fakaako mo faka'aonga ko e lepa ke 'utufaki mei ai 'a e maama he fonua mo mamani, 'o 'ikai ngata pe he ako ka e toe kau ai mo e 'aati foki, 'a ia ko e matavai ia 'o e lelei, faka'ofo'ofa mo e 'aonga lahi.