“ 'Oku fakamafana pea fakalotolahi 'aupito 'a e lau e potalanoa ni he 'oku mahu'inga ke fofola e fala kae talanoa e kainga, ki he issues moe ngaahi faingata'a 'oku fehangahangai moe tamaiki toli 'oku nau ha'u he polokalma Seasonal Workers Programme (SWP). 'Oku mahino 'aupito pe foki 'a e taumu'a mahu'inga na'e fai'aki hono lalanga pea fa'u ai 'a e polokalama ni he 'oku 'iai 'ene lelei fkpa'anga, fakaikonomika, fakangaue mo fakasosiale ki Aositelelia, Tonga moe ngaahi motu foki 'o e pasifiki 'oku nau kau ki he SWP. 'Oku 'ikai ke 'iaia ha veiveiua ia 'o e mahu'inga ke ma'u faingamalie ngaue 'a e kakai 'o e fonua 'i he polokalama ni, pea 'oku mahino 'e kei fai pe 'a e taumu'a ke fakalahi faingamalie nague pea ke toe 'ataa atu ki he ngaahi industries kehe kuo 'osi fakakau 'e Aositelelia 'i he SWP hange koe construction, accommodation, nursing etc. Koe talu e lele 'a e polokalama SWP kmei he 2012, ko hono ta'u nima 'aki e ta'u ni, pea kuo lahi 'aupito 'a e ngaahi launga 'a e tamaiki toli 'i hono 'exploit pe fakaehau'i, tapalasia, kakaa'i, ngaohi kovi'i, abuse, harrass, bully, fakailifia'i, fakamanamana'i kinautolu 'o hange ha ngaue 'a ha kau popula. Teu 'oatu e fktata ko'eni, pea koe me'a 'enei na'e hoko 'i he ngaahi mahina kuo maliu atu pea 'oku kei hoko pe 'a e ngaahi issues ko'eni te'eki ke solova neongo na'e 'osi 'a'ahi ki he feitu'u ko'eni 'a e CEO 'a e MIA 'i he mahina kuo 'osi. Na'e launga e tamaiki toli kotoa 'i he feitu'u ni toko 89, ko 'enau account pangike 'na'e joint account ia moe Approved Employer fefine (couple). Koe vahe 'eni 'a e tamaiki toli kuo nau 'osi ngaue'i pea 'oku nau tau'ataina ki hono toho pe ngaue'aki. Ka na'e pule'i 'ehe AE ia 'o vahe'i pe kenau groceries 'aki e $100 pea ne fkhu e seniyi ki he savings account, pea ne scheduled ke debit automatically pe 'ehe pangike 'a e 'u silini koia 'au ki he silini ke totongi 'aki 'enau accoommodation. Ke fknounou, na'e control 'ehe Ae fefine ia e account 'a e tamaiki toli. Kohai ia ha taha nague (employee) 'iha fonua muli fakalakalaka hange ko Aositelelia 'e 'osi 'ene ngaue'i 'ene pa'anga ko 'ene income pea talamai 'ehe employer kuopau keta joint account keupule'i e founga ho'o ngaue'aki ho'o pa'anga. Launga e tamaiki, kapau na'a nau fiema'u ke toho ha seniti mei he'enau account, na'e pau kenau ta ki he AE ke ha'u he kuopau ke fkmo'oni ia he account kae toki lava ha silini 'o toho. Koe'uhi 'oku nofo mama'o e AE ia mei he caravan 'oku nau nofo ai 'oku si'i tali e tamaiki ia 'o laulau 'aho pea toki lava 'o toho. 'Oku toe fk'ofa ange kapau koha fiema'u fkvavevave ki he famili ki Tonga. Na'e fai 'a e 'a'ahi 'a e TASWA ki he feitu'uni, pea nau fkma'opo'opo 'a e ngaahi launga kotoa 'a e tamaiki (too many to mention here), ngaue 'aki pe 'a e joint account ke mahino e loloto moe fk'ofa 'o e ngaahi faingata'a 'oku fekuki moe tamaiki he'enau omi he toli. Na'e tuku atu 'ehe TASWA 'a e tohi 'o fkhoko e ngaahi concerns moe palopolema ko'eni ki kenipela ki he va'a 'oe SWP - Ministry of Employment (MOE). 'I he 'aho pe 'e ua mei ai kuo 'i he feitu'u ko'eni 'a e DOE pea na'e tut'utut'uni ki he AEs ke reverse e accounts kotoa 'a e toko 89. Na'e a'u ia 'o meimei mahina 'e ua e makamio ia 'a e AEs, pea toe 'a'ahi atu kiai 'a matni Manukia he koia na'a ne 'ave 'a e kau toli toko 89 ko'eni 'o li'aki atu kie ongo AE ko'eni kena fa'ifa'iteliha pe kianua hono kakaa'i mo ngaohi kovi'i e kau toli. Koe imisi fkloloma 'e taha na'e e'a he taimi na'e 'a'ahi ai e TASWA ki he feitu'u ni, 'a e ilifia moe manavahe 'a e tamaiki kenau lea pe step up (CODE SILENCE - I call it!) koe'uhi na'a 'ikai ke yoe 'omai kinautolu he ta'u hono hoko , pea 'e mole ai honau faingamalie,. 'Oku nau ilifia ki he farm owners, ilifia ki eh contractor (AEs) ilifia ki he third parties hange ko Matini, ilifia ki he kau taki kulupu he ko kinautolu 'oku fai e recruit 'a e kau ngaue. KOE PALOPOLEMA 'OKU REAL! Koe ki'i example leka pe 'ena ia ke fk'ata atu 'a e reality 'o e palopolema pea 'oku fk'ofa hotau kakai he kuo tau pehe kuo tau 'au ki ha kuonga maama, but NO! Koe me'a 'eni 'oku ui koe 'MODERN-DAY SLAVERY' Ke foki ki he me'a na'aku lave kiai kimu'a, 'oku mahu'inga ke ma'u 'e hotau kakai 'a e faingamalie ke langa hake honau ngaahi famili pea tokoni ki he'enau ngaahi kavenga 'a e famili, siasi, kolo moe fonua pea toe tokoni ki he fkikonimika 'a e fonua 'i he remittances, ka 'e 'ikai ketau kuikui and turn a blind eye 'oku sai pe 'a e me'a kotoa. 'Oku fiema'u ke address e ngaahi palopolema ia ke hoko 'a e omai 'a e tamaiki he toli koe experience 'oku nau enjoy, pea nau manatu melie kiai. Ke toe fao'i 'eni 'oku mahino 'oku tonounou loua pe pea lahi e ngaahi loopholes 'oku fiema'u ke fai ha sio kiai, pea ke fklelei'i at all levels - Australian & Tongan govts. - MOU (Aleapau), legislations/regulations kene pine'i e operations 'a e SWP at all levels, structural changes (maybe to'o e SWP mei he MIA ki ha separate govt. authority pea focus pe 'a e va'a koia 'i he SWP 'ata'ata pe, considering koe tu'u ki he kaha'u koe ma'u'anga pa'anga lahi taha 'eni 'a e fonua if managed with honesty & integrity, accountability and transparency - new staff mei 'olunga ki lalo. Liliu moe policies and procedures ke meet e ngaahi taumu'a 'a e va'a ko'eni. Fiema'u ke review e selection criteria moe selection process, pea ke more involved e kakai 'o e fonua he selection process. Fiema'u ke trickle down e lelei moe momona 'o e SWP ki he konga 'o e society who need it most - si'i ngaahi tamai pe fa'ee mate, fanau tokolahi, 'ikai ha kelekele pe nofo'anga lelei etc. etc pea ke 'inasi ai 'a Tonga kotoa not just the families 'oe kau ngaue 'a e MIA, take Kulaea Tau sending her husband, her husbands' twin brother, uncles et. ki he Tau contracting, fefe 'a e coruption moe takitakai kia 'Ileini ki Houmakelikao and the list goes on..... Koe 'u factors ko'eni mei Tonga 'oku kau fakatupunga e ngaahi palopolema lahi he 'oku corrupted, nepotism involved, conflict of interest, 'ikai ke fai lelei'i mo fkmatoato etc. etc. 'I he mahina kuo'osi mau fanongo he fai holo e MIA - Minista, CEO, 'Ileini etc. he visit holo e ngaahi feitu'u he toli ke fakamo'oni pe kuo moo'oni 'oku hoko e 'u palopolema kuo launga kiai e tamaiki pea tukuatau 'ehe TASWA. 'Oku mo'oni e lea Tonga ...'Te'ekii pea toki fakata'ane' Koe ta'u 'aki 'eni 'e nima moe toutotu folau mai koeha kuo toki fkmaatoato'i ai 'a e visit 'i he mahina kuo 'osi 'o mei 'osi mai e potungaue 'a e MIA pea li'aki 'ehe Minisita ia 'a e falealea kae kau moia ia he ha'u 'o lele takai holo he 'damage control' 'Okai kuo hnga 'ehe R=TASWA 'o 'smoke them out' pea kuo nau fulutamakia 'o surface pea nau toki lele holo heni he feinga ke cover themselves. Koe me'a 'eni na'e totonu kenau fai he taimi kotoa pe 'oku nau folau mai ai 'i he ta'u kotoa pe. Mahalo na'a 'oku 'iai e ngaahi ngaahi lelei ia he ngaahi folau peheni pea koe male pe pea lele kehe pe ke ma'u e ki'i me'i ngako e. Mo'oni e lea 'oku taka - 'Lilolilo pe ka 'e kio' Kataki kuou fu'u mafana au 'o lelelele pe 'ikai toe 'ilo e stop. Teu ki'i lepa he 'o ki'i ipu tea. Fakamalo lahi atu 'i he ngaahi favahevahe'aki fk'ofo'ofa 'oku mou fai heni he tetau ma'u ai 'a mahino 'oku lahi ange pea 'e toe lelei ange ai 'a e ngaahi faitu'utu'uni ki he laka ki he kaha'u. Tu'a 'ofa atu. ”