‘E mo’ua lau miliona Pule’anga ‘ikai toe hopo’i: ‘Ikai faile ha taukapo ki he faka'ilo 'a e Kosilio Sipoti Pasifiki Featured

24 Siulai, 2018. Kuo tuku mai foki ‘e he ongoongo a e letio ‘Aositelelia ‘i he ‘aho ni ‘a e te’eki ai ke faile ‘e he Pule’anga Tonga ha taukapo (Statement of Defence) hili hono faka’ilo ‘e he Kosilio Sipoti ‘a e Pasifiki ‘a e Pule’anga Tonga ki he’enau maumau’i ‘a e aleapau ke fakahoko mai ‘a e Sipoti ‘a e Pasifiki ki Tonga ni ‘i he ta’u 2019.
‘Oku tu’utu’uni foki ‘e he tohi tu’utu’uni ‘a e Fakamaau’anga Lahi (Supreme Court Rules) kuopau ke faile ha tohi taukapo (Statement of Defence) ‘e he Faka’iloa pe koha taha pe fa’ahi kuo faka’ilo ‘i loto ‘i he ‘aho ‘e 28 pe koe uike ‘e 4 ‘o kapau ‘e fakahoko ha ‘eke pe koha faka’ilo.
Na’e faka’ilo foki ‘e he Kosilio Sipoti ‘a e Pasifiki (Pacific Games Coucil) fakataha mo e Komiti Olimipiki a Tonga (TASANOC) ‘a e Pule’anga Tonga fekau’aki mo’enau maumau’i a e aleapau ke fakahoko mai ‘a e Sipoti ‘a e Pasifiki ki Tonga ni hili ‘a e ‘ikai tali ‘e he Pule’anga Tonga ke fakahoko mai ‘a e Sipoti ki Tonga ni.
Na’e fakahoko ‘a e ‘eke pe koe faka’ilo koia ‘i he mahina ko Me 2018 pea ‘osi ‘a e ‘aho ‘e 28 na’e kole ‘a e Pule’anga ‘o fakafou ‘i he’enau loea Rodney Harrison ke toe fakaloloa ‘o ‘osi ki he mahina ni.
Kuo mahino mai foki kuo ‘osi ‘a e taimi ke faile mai ai ‘a e taukapo ko’eni ‘oku te’eki pe faile mai ia.
Na’e fakaha ‘e William Edwards Junior ki he ongoongo ni ‘a ia ‘oku ne fakafofonga’i ‘a e Kosilio Sipoti ‘a e Pasifiki (Pacific Games Council) fakataha mo e Komiti Olimipiki a Tonga (TASANOC) na’a ne ‘osi faile ‘e ia ki he Fakamaau’anga ‘aneafi Monite 23 Siulai 2018 ‘a e kole ki he Fakamaau’anga ke fakahoko ha tu’utu’uni aofangatuku (Default Judgement) pea kuo ‘osi faile ia ‘i he Fakamaau’anga Lahi.
Kapau leva ‘e tali ‘e he Fakamaau’anga ‘a e fokotu’u ko’eni ‘a ia ‘oku angamaheni ‘aki pe hono tali pea ‘o fakatatau mo e lao mo e tu’utu’uni ngaue ‘a e Fakamaau’anga ‘e totongi kakato leva ‘e he Faka’iloa ‘a ia koe Pule’anga Tonga ‘a e pa’anga ‘e lau miliona ‘oku ‘eke ‘e he Kosilio Sipoti ‘a e Pasifiki mo e TASANOC.
Ko e ongoongo fakaloloma ‘eni ki he fonua pea ‘oku ne hulu’i mai ‘a e matu’aki vaivai mo’oni ‘a e tu’unga ‘oku tataki ‘aki ‘a e fonua he ‘oku mahino mai kapau ‘e tu’ulahoko ai pe hano tali ‘a e kole tu’utu’uni ko’eni pea koe hilifaki ai pe ia he uma ‘o e kakai totongi tukuhau ‘o e fonua.
Na’e fakamatala foki ‘e he Minisita Lao Sione Vuna Faka’otusia ‘e ‘ikai ke mo’ua ‘a e Pule’anga ia ‘i he ‘eke ko’eni ka ‘oku faka’ohovale ‘a e ‘ikai malava ‘e he Pule’anga ke fakahoko ‘i he taimi totonu hano fa’u ha tohi taukapo ke tifeni ‘aki ‘a e ‘eke ko’eni ‘a e Kosilio Sipoti ‘a e Pasifiki.
‘E malava pe ke faka’uhinga koe ‘ikai faile ha taukapo koe ‘ikai ha makatu’unga lelei ke fakahoko’aki ha taukapo pea ‘oku fakamamahi ko e ‘ikai hoha’a mai ‘a e Palemia ia moe kau taki ki he fakatamaki kafakafa ko’eni ‘oku hanganaki ke to mai ki he fonua.
Ko e ‘aho ‘eni na’e kalanga kiai ‘a e tokolahi ‘i he fonua ka na’e tala pe koe fakalotokovi pea koe fakapotopoto taha ‘eni ‘a e Palemia ‘o fakatatau ki he’ene toutou kole ke tuku fakatafa’aki ‘a e lao kae fakahoko ‘ene fakakaukau fakapotopoto.
Ko e fafangu mo’oni ‘eni ki he fonua mo hono kakai kenau ‘a ‘o 'ilo 'a e me'a 'oku lolotonga hoko 'i he fonua mo e anga hono tataki he 'oku tu'ulu atu ki he tu'unga fakatu'utamaki.