Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

Koe fie tokoni atu pe ke fakama’ala’ala e fakamatala ‘a Tonga.

1. Na’e toki fakahoko ngaue pe ‘ae Poate Takimamata (Poate) mei Fepueli 2014. Neongo ne paasi e Lao (Tonga Tourism Authority Act 2012) he 2012 ka na’e fai hono fokotu’utu’u mo hono kumi e kau Talekita he 2013 pea moe General Manager (GM). Ne toki kamata ngaue leva e GM I Fepueli 2014 ‘one toki kamata kumi (recruit) e kau ngaue, tokolahi ne toki kamata ngaue ‘i Siulai 2014. Aia koe pehe koe ‘e Tonga koe ta’u eni ‘e tolu (3) e ngaue ‘ae Poate ‘oku hala ia, koe toki ‘alu ‘eni ke lava e ta’u e 2 ‘ae operate ‘ae Poate.
2. Na’e ‘ikai ke tu’usi he’e Poate ia ‘ae sekitoa taautaha. Koe ta’u ko ‘eni ‘e taha moe konga e lelei mai ‘ae Poate ne ‘osi fakahoko pe e ngaahi fakataha moe kau fakafofonga mei he sekitoa taautaha, tufa moe ngaahi information (News letter) fakauike, fai e ngaue fakataha ki hono tokoni’i kinautolu ki hono fakamaketi’i ‘e nau ngaahi pisinisi. ‘Aia ‘oku hala hono tukuaki’i ne tu’usi he’e Poate e sekitoa taautaha.
3. Koe pehe koe ne ‘osi e lau miliona hono fakamoleki he fakamaketi kae ‘ikai ha ola e ma’u mei ai, ‘oku hala mo ia. Koe pa’anga ‘oku faingamalie ke fakamoleki kihe fakamaketi ‘ihe ta’u ‘oku ‘i lalo ‘aupito ia he taha miliona, mahalo kihe fitu kilu pe. Koe ki’i pa’anga ia ko ‘eni ‘oku ‘ikai ke mavivi ai ha me’a ia he fakamaketi, ‘aia koe fakamaketi ‘eni ne fai he 2014 moe ki’i konga ‘oe 2015. Kaekehe, he ‘iai e ‘asi mai e ngaahi ola lelei ne kamata ke ‘asi mai ‘ihe hili pe ko ia ‘ae ta’u ‘e taha ‘ae faifatongia ‘ae Poate. Ne a’u mai pe ki Me 2015, kuo hu mai leva ‘a Lavulavu ia ‘o fai ‘ene fo’i fakamatala tatau moe fakamatala ‘a Tonga, ‘o pehe koe talu e lele mai ‘ae Poate mei he 2012 moe ‘ikai pe ke ‘asi ha ola. Na’e hanga leva ‘e Lavulavu ia ‘o tala tene veteki ‘eia e Poate pea ne ta’ofi ‘e ia moe ngaahi ngaue fakamaketi ne palani ke fakahoko pea ne toe fakafaingata’a ‘ia ‘e ia hono tukuange mai e pa’anga ke fai ‘aki e ngaue, ne toki tukuange mai e pa’anga ‘i Novema ka na’e totongi ke tukuange mai ‘i Siulai ke fakahoko’aki e ngaue. ‘Aia ne ‘ikai ke loko fai ha ngaue fakamaketi he 2015 ‘o a’u mai kihe lolotonga ni
4. Koe kau Talekita ki mu’a, (Ross, Paul mo Shane) ne fili ki nautolu hili ia hono tu’uaki atu e lakanga pea interview, sivisivi’i fakatatau kihe lao pea toki recommend atu kihe Kapineti ‘o tali ai ke nau hoko koe kau Talekita. Ne nau fua fakamaatoato ho nau lakanga pea nau tataki lelei mai e Poate ‘o ‘ikai ha filifili manako kae muimui totonu he Fakahinohino ‘ae lao. Kae kehe ne nau fakafisi kinautolu, hili e hu mai ‘a Lavulavu, pea fili leva ‘e Lavulavu ia ‘a Tomifa, Finau Kisione mo Simana. Ko hono fili ko ‘eni ‘oe kau Talekita fo’ou na’e ‘ikai ke hange ia ko hono fili e kau Talekita ki mu’a (ke tu’uaki, interview, sivisivi’i fakatatau kihe lao pea toki recommend atu kihe Kapineti) ka na’e fili fakahangatonu pe ia ‘e Lavulavu ia e kau tama ko ‘eni. ‘Aia ‘oku ‘iai leva e ‘issue ia he fakahoko fatongia ‘ae kau Talekita ko ‘eni he ne ‘asi mai ‘ae “Conflict of Interest” he ‘enau fakapaasi ke totongi e pa’anga kihe Unuaki ‘o Tonga hili ko ‘ia ne ‘ikai ke ‘iai ha Contract.