Logo
Print this page

Fiema’u ke fakapapau’i ‘a e ngaue ‘a e ma’u mafai ‘i he ngaahi hopo faito’o konatapu Featured

Fiema’u ke fakapapau’i ‘a e ngaue ‘a e ma’u mafai ‘i he ngaahi hopo faito’o konatapu

Lau 'a e 'Etita

Fiema’u ke fakapapau’i ‘a e ngaue ‘a e ma’u mafai ‘i he ngaahi hopo faito’o konatapu

 ‘Oku fakaloloma ‘a hono lau ‘a e tu’utu’uni ‘a e Fakamaau Lahi Justice Gato fekau’aki mo ‘ene hoha’a ki he to nounou ‘a e tafa’aki ‘a e Talatalaaki ke fakahu mai ‘a e ngaahi fakamo’oni kuo ‘osi ‘analaiso (analyst evidence) ki he Fakamaau’anga.

Ko e fakamatala foki ‘eni na’e tuku mai ‘i he Uepisaiti ‘a e Matangitonga pea ‘oku fu’u mafatukituki ‘a e kaveinga ni ki he fonua pea ‘oku totonu ke fakahoko ha tokanga makehe kiai.

Na’e iku tu’utu’uni ‘e he Fakamaau Lahi Gato ‘i he ‘aho 29 ‘o ‘Akosi ke tukuange ‘a e Faka’iloa Ma’ati Voni Lino ta’u 47 ‘o Nukunuku koe ‘ikai ke fakahoko lelei ‘e he Talatalaaki honau fatongia ‘o fakatatau mo e lao.

Na’e faka’ilo foki ‘a Lino ki hono ma’u mo tauhi ‘a e faito’o konatapu kalasi ‘o e methamphetamine na’e fe’unga hono lahi mo e kalami ‘e 0.4 pea na’e puke ia ‘e he kau polisi mei he ‘api ‘i Tu’atakilangi ‘i he ‘aho 17 ‘o Me 2018.

Na’e tukuange ‘e he Fakamaau’anga Lahi ‘a Lino hili ia hono fakamahino mei he tafa’aki ‘a e Talatalaaki ‘oku ‘ikai kenau malava ke fakakakato honau fatongia ‘o fakatatau mo e tu’utu’uni ‘a e Lao Ki hono Pule’i Ngaahi Faito’o Ta’efakalao Kupu 36:

36 Tohi fakamo‘oni sivi fakasaienisi

(1) ‘I ha hopo ‘i he Lao ni, ‘oku hoko ha tohi fakamo‘oni ‘oku pehe na‘e fakamo‘oni hingoa ki ai ha taha sivi fakasaienisi ko ha fakamo‘oni fe‘unga ia ‘o e ngaahi mo‘oni‘i me‘a ‘oku ha ‘i ai.

(2) Kuopau ‘e toki hoko pe ha tohi fakamo‘oni pehe ko ha fakamo‘oni ‘i he kupu si‘i (1) kapau kuo tufa ha tatau ‘o e tohi fakamo‘oni sivi fakasaienisi ko ia ‘e he pe ma‘ae talatalaaki ki he faka‘iloa pe ko ‘ene fakafofonga lao ‘o ‘ikai toe tomui ange ‘i he ‘aho ‘e 28 kimu‘a ‘i he hopo ‘a ia ‘e fakahu atu ki ai ‘a e tohi fakamo‘oni ko e fakamo‘oni pea ‘i he taimi tatau ‘oku tufa ha fanongonongo tohi ki he faka‘iloa ‘o pehe ‘e ‘ikai ke ui ‘e he talatalaaki ‘a e taha sivi fakasaienisi ke fakamo‘oni.

(3) Kuo pau ke ‘oatu ‘e he faka‘iloa ha fanongonongo tohi ki he talatalaaki ‘o ‘ikai toe tomui ange ‘i he ‘aho ‘e 21 kimu‘a ‘i he hopo ‘o pehe ‘oku ne fiema‘u ‘a e taha na‘a ne fai ‘a e sivi ke ui ‘e he talatalaaki ko ha fakamo‘oni.

Na’e ‘ikai foki ke tufa ‘e he tafa’aki ‘a e Talatalaaki ‘a e tohi fakamo’oni ko’eni ki he tafa’aki ‘a e Faka’ilo  ‘i loto ‘i he ‘aho ‘e 28 pea ‘ikai ke malava ke fakakakato ‘a e Kupu si’i 3 ‘a ia ‘oku fehangahangai leva ia mo e tu’u ‘a e Lao Ki hono Pule’i Ngaahi Faito’o Ta’efakalao Kupu 36.

Na’e fakafalala pe foki ‘a e Talatalaaki ‘i he setifiketi ko hono fakamo’oni koe faito’o konatapu na’e ma’u mai ka ‘oku ‘ikai ke kakato ‘eni ia ke hoko koha fakamo’oni malohi pe makatu’unga (prima facie) ke fakahoko ai ha hopo pea na’e totonu ke fakakakato ‘a e tu’utu’uni ‘a e kupu 36.

‘Oku mahino mai foki ‘oku fiema’u ke toe fakahoko ha ngaue ki he lao ko’eni ‘a ia koe fatongia ‘eni ‘o e Fale Alea ‘oku ‘i ai ‘a e mafai fa’u lao pea 'oku pehe pe ki he ‘Ofisi ‘o e ‘Ateni Seniale mo e Va’a Fakahinohino Lao ‘a e Pule’anga ‘i hano fakamafai mei he Kapineti tautautefito ke nau talafi ha lao pea fakahu ki Fale Alea he 'oku fu'u mahu'inga ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e faito’o konatapu ‘i he fonua ni mo ‘ene maumau ki he mo'ui 'a e kakai.

Na’e hoha’a foki ‘a e Fakamaau’anga kapau ‘e ‘ikai fakahoko ha ngaue ki he me’a ni pea ‘e tu’u ‘i he tu’unga fakatu’utamaki ‘a e ngaahi hopo fekau’aki mo e faito’o konatapu ‘i he fonua.

‘I he fakama’ala’ala ‘a Fakamaau Lahi Cato na’a ne fakamahino ai ‘a e fu’u matu’aki mamafa fakapa’anga hano ‘omai ha kau mataotao mei muli ki Tonga ni kenau fakamo’oni’i ‘a e faito’o konatapu pea ke fakakakato ‘a e ngaahi fiema’u ‘a e Kupu 36.

Kapau ‘e ui ha kau mataotao kenau omai mei muli ke fakamo’oni pea tenau omai pe ‘i he’enau loto ki ai moe fie tokoni ka ‘oku ‘ikai malava fakalao ke tu’utu’uni atu kenau omai makatu’unga 'i he kehekehe ‘a e tu’unga fakalao ‘i he fonua mo e fonua.

‘Oku ‘i ai leva ‘a e hoha’a heni ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e Fakamaau’anga fekau’aki moe faito’o konatapu pea ‘oku kau ia ‘i he kaveinga vivili mo mafatukituki ke fai hano tokangaekina he kuo lahi ‘a e ‘asi hono ola kovi ‘i he fonua.

‘Oku ‘ikai ke tukuaki’i ha tafa’aki heni ka koe fatongia fakafonua ‘eni pea ‘oku fiema’u ke fakahoko leva ha ngaue kiai he ‘oku ‘alu ke fakalalahi hono ma’u mo tauhi ‘o e faito’o konatapu tukukehe ange ‘a e ngaahi hia ‘oku fekau’aki mo hono ma’u ‘o e faito’o konatapu ;ai 'oku meimei hoko he uike kotoa.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.