Logo
Print this page

Rev. Dr. Sione Lātūkefu Featured

Rev. Dr. Sione Lātūkefu Rev. Dr. Sione Lātūkefu

Na’e fā’ele’i ‘a Sione Lātūkefu ‘i Kolovai Tongatapu ‘i he ta’u 1927. Ko e tukufakaholo ‘o Lātūkefu mei he famili, tauhifonua, mamahi’i me'a mo lotu foki ‘i he Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga.

Na’a ne ako pē ‘i Tonga ‘i he Akoteu ‘a Kolovai kimu’a pea ne toki hū ai ki he Kolisi Ko Tupou. Na’e hili ‘a e ako ‘a Lātūkefu na’a ne hoko atu koha tokotaha ako faka faiako ‘i Tonga pē kimu’a pene ma’u faingamāie sikolasipi ke hoko atu ‘ene feinga ako ‘i he ‘Univēsiti ‘o Kuinisilani ‘i ‘Aositelēia.

Na’e fakanofo ia ki he lakanga faifekau ‘i he Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga ‘i he ta’u 1960. Na’e kakato ‘ene ako ‘i he ta’u 1962 ‘i he ‘Univēsiti ‘o Kunisilani (University of Queensland) ‘o ma’u ai hono faka’ilonga BA ‘i he mala’e ‘o e ako (Education). Na’a ne hoko atu ai ki he ‘Univēsiti Fakafonua ‘o ‘Aositelēlia (Australian National University) ‘one lava’i kakato ai hono faka’ilonga Toketā Filōsefa (Ph.D) ‘i he mala’e ‘o e hisitōlia ‘a ia na’e hāhāmolofia ke ma’u ‘eha taha ‘a e faka’ilonga taupotu taha ko’eni ‘i he mala’e ‘o e ako ‘i he Pasifiki.

Na’e fe’iloaki foki ‘a Lātūkefu lolotonga ‘ene fakatotolo ‘i he ‘Univēsiti Fakafonua ‘o ‘Aositelēia mo hono uaifi ‘ofeina ko e fefine ‘Aositelelia ko Ruth Fink ‘a ia na’a na fakahoko famili ‘i he ta’u 1966. Na’a na tohi kole ngāue fakataha ai pe ki he ‘Univesiti ‘o Papua Niukini ‘o na fakatou ma’u ngāue ai pe ‘i he ‘Univēsiti Fakafonua ‘o Pāpua Niukini ‘i he mala’e ‘o e ‘Atolopolosia (Anthropology) mo e Histōlia (History). Na’e ‘iloa ‘a e ngāue ‘a Lātūkefu ‘i he ‘Univēsiti ko’eni pea na’a ne fakatoka ai ‘a e ngaahi polokalama ako ‘o lave monū ai ‘a e kau taki ‘o e fonua ni ki mui ni mai.

Hili ‘a e ta’u ‘e 18 ‘ena fakahoko fatongia ‘i Papua Niukini na’e foki ‘a Lātūkefu mo hono hoa ki Kenipela ‘i he taimi koia kuo ne a’u ki he tu’unga Palōfesa. Na’a ne tali ‘a e fakaafe mei he Ako’anga Tohitapu ‘a e Pasifiki (Pacific Theological College) ‘i Fisi kene hoko ko e Puleako ‘o e Ako’anga ni mei he ta’u 1989 ki he 1991. Na’a ne toe foki heni ki Kenipela makatu’unga ‘i he 'ikai ke fu'u mo’ui lelei.

Na’e hoko atu pe ‘i Kenipela ‘ene ngāue fakatotolo fakaako mo tohi ‘a e ngaahi tohi moe ngaahi ‘atikolo ‘i he ngaahi poloseki kehekehe fekau’aki mo e ako. Na’a ne fa’u mo pulusi ‘i he ta’u 1970 ‘a e tohi ‘iloa koia ko e “Church and State in Tonga” ‘a ia ‘oku hoko ‘eni ko e tohi ‘iloa mo e ma’u’anga tala ia fekau’aki mo e hisitōlia ‘o Tonga ‘a ia ‘oku tuku’au mai ‘o a’u ki he ‘aho ni 'a hono ngāue'aki 'i he fakatotolo fakaako.

Na’e toe fakaafe’i foki ia ‘e he Pule’anga Tonga kene fa’u ‘a e tohi ke fakamanatu ‘aki ‘a e ta’u 100 ‘o e Konisitūtone ‘o Tonga ‘i he ta’u 1975 ‘a ia na’e ‘iloa koe “The Constitution of Tonga”. Na’a ne takimu’a ‘i hono fokotu’u ‘a e kautaha ‘a e kau fai hisitōlia ‘a Tonga (Tonga History Association) ‘i he ta’u 1989 ‘a ia ‘oku kei lele mai pe ‘o a’u ki he ‘aho ni. Na’e ne kau mai ki he Konivēsio ‘i he Konisitūtone ‘a Tonga mo e Temokalati ‘i he ta’u 1992 pea na’e kau ‘ene ngaahi fakakaukau ‘i he taaimu’a ‘i he fakataha’anga ni.

Ko e tangata mamahi’i fonua mo ngāue malohi ‘i he lotu, fonua mo e ako pea na’e faka’apa’apa’ia ia ‘e he kakai mo e fonua ‘a ia na’a ne hoko ko e fa’ifa’itaki’anga ki he fonua mo hono kakai. Na'e 'i ai 'a e fanau 'e toko ua 'a Sione mo Ruth 'a ia ko e foha ko 'Alopi pea mo e 'ofefine ko Lotte 'a ia 'oku na nofo 'Aositelēlia loua. Na’e pekia ‘a si’i Sione Lātūkefu ‘i he ‘aho 2 ‘o Sune ta’u 1995. “Kuo mapaki e fa kae kei ‘alaha”.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.