Logo
Print this page

Kitione Lave Featured

Kitione Lave

Nuku'alofa, 16 'Aokosi 2015. Na’e fā’ele’i ‘a Lavemai Kitone Takitau ‘a ia na’e ‘iloa ko Kitione Lave ‘i he ‘aho 16 ‘o ‘Epeleli ta’u 1934 ‘i he motu ko Hunga ‘i Vava’u.

‘Oku ‘iloa foki ‘a e matāpule ni ‘i he’ene ‘ave ‘a e fo’i piliote ke ‘iloa ‘i māmani ‘i hono taleniti ‘i he mala’e ‘o e fuhu polofesinale. Na’e kamata fuhu pe ‘a Kitione ‘i Vava’u ‘i hono ta’u 16 pea na’e ma’u ‘ene fuofua mālohi ‘i ha fuhu takai tolu ‘i he ta’u 1950.

‘I he ta’u 1952 na’a ne ikuna ai ‘ene fuhu hono 7 pea na’e pau ai kene hoko atu ki Fisi ‘i he māhina ko ‘Aokosi ‘o e ta’u 1952. Na’e ola lelei ‘a e fuhu ‘a Kitone ‘i Fisi pea na’e a’u ki he ta’u 1953 na’a ne fuhu’i ai ‘a e hau ‘o e Saute Pasifiki ‘i he pauni mamafa (Heavyweight) mo e matāpule fuhu ‘iloa mei Fisi koia ko Miliano. Na’e ikuna ‘e Lave ‘a e fuhu ko’eni pea ko hono fuofua leta ia na’e fakatokanga’i ‘i he mala’e fuhu. Na’e malava kene toe malu’i hono leta ‘i Fisi ‘i he ta’u 1953 ha’ane fakapa’ulu ‘a e to’a Fisi koia ko Inoke Davu.

Na’a ne folau ki Nu’usila he ta’u 1953 ‘i he vaka ‘o e Pule’anga na’e ‘iloa koe Tofua pea hili ha māhina ‘e taha ‘i ‘Aokalani kuo hopo ‘a Lave ki he mala’e fuhu. Ne ola lelei ‘ene ngaahi fuhu ‘i Nu’usila pea na’e a’u ki he tu’unga na’e vave hono fakatokanga’i ‘a e talavou Tonga ni ‘o makatu’unga ‘i he’ene sino lelei, talavou pea toe mohu tuki foki. Hili ha’ane ikuna ‘e ne fuhu hono 5 ‘i ‘Aokalani, na’e ne fetaulaki ai mo e hau ‘o Nu’usila he pauni mamafa ko e matapule ko Don Mullet ‘a ia na’e ‘ikuna ai ‘e Lave ‘a e fuhu ni pea ne hoko ai ko e hau ‘o Nu’usila he pauni mamafa.

Na’e hoko atu ai pe ‘a Lave ki he Konitineniti ki ‘Aositelelia ‘o e fuhu’i ai ‘a e hau ‘o Niu Saulele mo e matāpule ko Allen Williams ‘a ia na’e ikuna ai ‘e lave ‘a e fuhu ko’eni. Na’a na toe fatulaki pe hili ha ngaahi māhina si’i ka na’e toe ongo ‘a e vevela ‘a Williams ‘i he mohu tuki ‘a e talavou mei he Piliote. Na’e ikuna foki ‘e Lave ‘i he 1954 ‘e ne fuhu mo e matāpule taukei mo fuhu ‘iloa mei Pilitānia ko Ken Brady ‘a ia na’a ne fo’i tu’o ua he matāpule ni ‘i Nu’usila pea mo ‘Aositelelia foki.

Kaikehe neongo ‘eni na’e ‘ikai holo ai hono manakoa ‘o Lave pea na’e ui foki ia ‘e Kuini Sālote Tupou III ki he ‘api ko ‘Atalanga ‘i ‘Aokalani ke fakahoko hano fale’i ki he tukufakaholo ‘o makatu’unga ‘i hono taleniti mo’ene hoko ko e ‘amipasitoa lelei ki hono tu’uaki ‘o e fonua.

Na’e folau ‘a Lave ki Pilitānia ‘i he ta’u 1955 ke hoko atu ai hono muia hono taleniti pea na’e ‘iloa foki ‘a e helo Tonga ni ko e Tangata Tāmate Tonga (Tongan Terror). Na’e fakapa’ulu foki ‘e Lave ‘a e hau malōlō ‘o e Kominiueli Don Cockell hili ia ‘a e ta’u ‘e taha mei hono fuhu’i ‘e Cockell mo Rocky Marciano ‘o ‘Amelika ‘a e Hau ‘o mamani ‘a ia na’e ‘ulungia ai ‘a Cockell.

Na’a ne toe foki mai ki Nu’usila ‘o fuhu ai pea ne a’u mai ki Tonga ni mo Fisi ‘o malu’i hono leta he Saute Pasifiki ki mu’a pea ne toe foki ki Nu’usila mo Pilitānia. Na’e faka’osi’osi mai ai pe ‘a e va’inga ‘a Lave he mala’e fuhu pea ne toe foki ki Pilitānia ‘o tauatau ai pe hono leta.

Na’e hū foki ‘a Lave lolotonga ‘ene ‘i Pilitānia ‘o fakakaungatamaki ‘i he Laulāpuna ‘a Pilitānia (Royal Airforce) pea lolotonga ‘ene ‘i Pilitānia na’a ane mali ai mo e fefine faiako ko Patricia Gee ‘a ia na’e ‘i ai hona ‘ofefine ko Patricia pe moia. Na’e malōlō ‘a Lave mei he’ene ngāue ‘i he Laulāpuna ‘a Pilitānia hili ai ha’ane faifatongia ‘i Singapoa mo Pilitania foki. Na’e fakalele hono Pa mo hono Naitikalapu ‘i Sheffield ‘i Pilitānia pe kimu’a pea ne hiki ki Nu’usila ‘i he ta’u 1971.

'I he tu'uta 'a Lave 'i Nu'usila na'a ne fakalele pe ai 'ene fanga ki'i ngāue pe pehe ki he'ene tokoni pe ki he kau fuhu 'o e fonua mo hono teke 'o e taleniti 'i he sipoti ni. Na’e pekia ‘a Kitione Lave ‘i he ‘aho 2 ‘o Sune ta’u 2006 ‘i he feitu’u ko Beach Haven ‘i North Shore, Nu’usila ‘i hono ta’u fitungofulu ma ua (72).

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.