Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Shirley Waldemar Baker (Misa Peika) Featured

Shirley Waldemar Baker (Misa Peika) Shirley Waldemar Baker (Misa Peika)

Na’e fa’ele’i ‘a Shirley Waldemar Baker ‘a ia na’e ‘iloa ‘i Tonga ni ko Misa Peika ‘i he ta’u 1836 ‘i he kolo ko Devonshire ‘i Lonitoni ‘i ‘Ingilani. Na’e ako fakafaito’o ‘a e tangata ni kimu’a ia pea ne toki hola ha vaka (stowaway)ki ‘Aositeleia ‘i he ta’u 1852 ‘a ia ko hono ta’u 16 pe ia.

Na’a ne ngāue tokoni ‘i ha faama pea mei ai na’a ne hoko atu ‘o ngāue ‘i ha keli’anga maka koloa. Na’a ne ngāue koe tangata hu’i vai (talavai [faito’o]) kimu’a pea ne fakakaukau kene hoko ko ha tangata ngāue faka misinale ‘i he ta’u 1860 ‘a ia ko hono ta’u 24 ia.

Na’e fakanofo ‘a Peika koe tokotaha ngāue fakamisinale pea na’e tukufolau mai ai pe ‘o kamata ngāue ‘i Tonga ni ‘i he ta’u 1860 ‘i he malumalu ‘o e kau misinale Uesiliana ‘a ia na’a nau ‘ulu’i ‘ofisi ‘i Niusaulele ‘Aositelelia. Ko e tangata taleniti mo ngāue mālohi pea na'a ne fokotu'u 'a e ako'anga 'i Tatakamotonga kimu'a pea hoko atu ki Ha'apai 'o fakahoko 'a e me'a tatau ai.

Na'e hoko foki 'ene ngaue mālohi ke fakatokanga'i ai ia mei he 'ulu 'o e siasi mei Niusauele pea na'e 'iloa 'i he founga kehekehe 'o 'ene faka lele a'e misiona 'i Tongani 'o kau ai 'a e tanaki pa'anga (misinale). Na’e a’u ‘a e ngaue ‘a Misa Peika ‘i Tonga ni ki he tu’unga ko’ene sea ‘i he vāhenga Tonga ‘a ia koe ‘ulu ia ‘o e kau ngāue faka misinale Uesiliana ‘i Tonga mo e siasi foki.

Na’e a’u pe foki ki he tu’unga na’e ‘ikai ke fu’u lelei ‘a e vā ‘o Misa Peika mo e kau misinale Uesiliana makatu’unga ‘i he tō kehekehe ‘enau faka’uhinga ki he politikale moe lotu ‘o kau ai pe mo e ngaahi kaveinga kehekehe pē ‘o iku ki he mavaeua ‘a e lotu ‘i he ta’u 1879.

Na’a ne kaunga tonu ki hono fatu mo hono fokotu’u ‘o e Siasi Tonga Tau’atāina pehē ki hono fokotu’u ‘o e Kolisi Tonga ‘i he ta’u 1882. Na’a ne toe ngāue faka faito’o foki pea na’a ne tokoni lahi heni ki he kakai ‘o e fonua ‘i he tafa’aki ko’eni.

Na’e vā ofi ‘aupito ‘a Misa Peika mo Siaosi Tupou I pea na’a ne hoko ko e fale’i ofi ‘o e Tu’i. Na’a ne kaunga tonu ki hono fa’u ‘o e ngaahi lao ‘o e fonua ‘o a’u pe ki hono tufunga’i ‘o e Konisitūtone ‘o Tonga ‘i he ta’u 1875 pehē ki he fuka Tonga mo e ngaahi fokotu’utu’u ‘o e Pule’anga ‘oku kei tolonga ‘o a’u mai ki he ‘aho ni.

Na’a ne hoko koe Palēmia ‘o Tonga mei he ta’u 1881 ki he 1890 kimu’a pea toki tu’utu’uni ‘i he malumalu ‘o e Pule’anga Pilitānia kene mavahe mei Tonga ni ‘i he ta’u 1890. Na’e toe foki mai pe foki ‘a Misa Peika ki Tonga ni ‘o nofo ‘osi ai ‘i Ha’apai ‘i he ta’u 1900 pea ne pekia ‘i he ta’u 1903.

‘Oku hoko ‘a e fa’itoka mo e maka fakamanatu ‘o Shirley Waldemar Baker (Misa Peika) ko e matanga ki he takimamata ‘i Pangai Ha’apai.

3 comments

  • Mark Hanson
    Mark Hanson Tuesday, 09 June 2015 09:52 Comment Link

    Koe 'aonga eni e ngaue fakafaito'o 'a Baker 'oku 'inasi ai e kakai tokolahi he taimi ni he Vaikita koia 'oku 'iloa koe Vaikita 'a Ku, 'oku hokohoko atu hono hu'i mo hono tufaki 'ehe fanau 'a Manu Fotu 'i Pahu. Koe taha eni e vaikita 'aonga ki he mo'ui 'ae kakai, pea 'oku holoitounga hono fiema'u.
    Koe ngaue tu'ukimu'a 'e taha 'a Baker ko 'ene kaunga tonu hono fa'u e Konisitutone fisifisimu'a ko ia 'a Tonga he 1875. Fakatatau kihe kau mataotao he fa'u Konisitutone 'oku kau e Konisitutone 'a Tonga, 'aee na'e fa'u e 1875 he ngaahi konisitutone lelei taha 'i mamani. Ko hono liliu ko eni e Konisitutone he ngaahi reform koeni ki he temokalati na'e pehe 'ehe kau mataotao 'oku fu'u tonounou 'aupito pea mole e ngaahi me'a lelei lahi na'e 'ihe 'uluaki Konisitutone, pea na'a nau maumau'ia hono liliu e Konisitutone 'ehe ngaahi reform na'e fai 'i Tonga ni.

    Report
  • Tuihalangingie Finau
    Tuihalangingie Finau Tuesday, 09 June 2015 01:01 Comment Link

    Ne tau monu'ia he tau ma'u i Tonga ha tangata hangee ko Peika.

    Report
  • Halataufa
    Halataufa Sunday, 07 June 2015 21:54 Comment Link

    Koe tangata mo'oni 'a Peika pea neongo ne 'i ai e ngaahi va fakaetangata ka 'oku tau polepole he ngaahi ngaue na'a ne fakahoko ma'a Tonga pea 'oku tau salute ki he'ene mateaki ma'ae fonua.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top