Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Siaosi Tupou I Featured

Siaosi Tupou I Siaosi Tupou I

'Uliaki Fā: Siaosi Tupou I

Na’e ‘alo’i ‘a Tāufaʻāhau ‘a ia na’e toe ‘iloa ko Tupou Maeakafaua Ngininginiofolanga ‘i he ‘aho 4 ‘o Tisema ‘o e ta’u 1797. Fakatatau ki he lau ‘a e kau fai histōlia, na’e ‘alo’i ‘a e tama ‘i Ha’apai ‘i Niu’ui pe ko Tongaleleka ‘i Lifuka. ‘Oku ‘i ai mo e ma’u tokua ko Tongatapu ‘i Fualu pea neongo ‘oku hoko ‘a e tipeiti lalahi ai ‘a e kau fa’u hisitōlia pehē ki ha’a ‘ilo’ilo he tala ‘o e fonua ka ‘oku ‘ikai tuku ‘a e fekeli ki he mo’oni 'o a'u mai pe ki he 'aho ni.

Ko e ‘Ene ‘Eiki ko Tupouto’a ‘a ia koe Tu’i Kanokupolu ia hono 17 neongo na’e ‘i ai ‘a e ngāngā’ehu ‘i he vā ‘o Tupouto’a mo e ngaahi Ha’a lalahi ‘o e fonua ‘o kau ki ai ‘a e Ha’a Havea Lahi. Ko ‘Ene Fehuhu ko Hoamofaleono pea na’e ohi hake pe ‘a e Tama ‘i he Fo’i ‘One’one ‘o makatu’unga ‘i he fekuki fakapolitikale ‘o e ‘aho koia.

Na’e fakanofo ‘a Taufa’āhau koe Tu’i Ha’apai ‘i he 1820 kimu’a pea hala ‘ene ‘Eiki. Na’a ne tali ‘a e Lotu Faka Kalisitiane pea papitaiso ia ‘i he ta’u 1827 ‘aki ‘a e hingoa ko e (Siaosi) ‘o tauhingoa ki he Tu’i Pilitānia ko Siaosi (King George). Na’a ne hoko ko e Tu’i Vava’u ‘i he ta’u 1833 hili ia ‘a e pekia ‘a hono leuleumāfana Fīnau ‘Ulukālala III ‘a ia na’e ‘iloa koe Tu’i Vava’u.

Na’a ne fakangata ‘a e nofo pōpula ‘a e kakai ‘o e fonua ‘i he ta’u 1835 pea na’e fokotu’u ‘a e Lao Vava’u ‘i he 1838 (Code of Vava’u) ‘a ia koe fuofua lao ia na’e tohi ‘i he fonua. Na’e hoko ‘Ene Langi Mama’o ‘one momoi ai ‘a Tonga ki Langi ‘i he ta’u 1839 (Tuku Fonua Ki Langi) 'a ia oku kei laukau ai 'a e fonua moe lotu 'i he 'aho ni.

Na’e lahilahi ke ‘Afio pe ‘i Veitatalo ‘i Vava’u he na’e melino mo tu’umalie ange ‘a Vava’u he ‘aho koia lolotonga ia ‘oku hoko ‘a e ngāngā’ehu mo e tau fakalotofonua ‘i Tongatapu. Na’e ngata ‘a e tau ko’eni ‘i he ta’u 1852 hili hano fakangata ‘e he ‘Uluaki Fā ‘a e moveuveu ‘i he fonua pea mo hono tali ‘e he tokolahi ‘a e Lotu Faka Kalisitiane.

Na’a ne fuofua Fakaava ‘a e fuofua Fale Alea ‘i he ‘aho 4 ‘o Sune 1862 pea ‘oku kei fakamanatua ‘o a’u ki he ‘aho ni koe ‘aho ‘o e Tau’atāina (Emancipation Day). Na’e hoko atu ai ‘Ene maa’imoa ki hono fatu ‘o e Konistūtone ‘o e fonua ‘a ia na’e fale’i ia ‘e he kau misinale  pea na’e fakahā faka’ofisiale ‘i he ‘aho 4 ‘o Nōvema 1875 ‘a ia ‘oku fakamanatua moia ‘o a’u ki he ‘aho ni.

'Oku 'ikai puli foki ia 'i Tonga ni mo mamani ko Siaosi Tupou I 'a e tufunga fonua 'o Tonga 'i he senituli 19 pea ko 'ene ngaahi visone mo'ene langimama'o 'oku hoko ai 'a Tonga koe fonua Tau'atāina pea koe Pule'anga faka-Tu'i pe ia 'e taha 'oku kei tolonga mai he Tahi Saute.

Na’e Hala ‘a e Laione ‘o e ‘Otu Felenite ‘i he ta’u 1893 ‘i hono ta’u 96 pea na’e telio pe ‘i Mala’ekula. 'Oku mo'oni leva ai 'a e lea taka hotau ki'i fonua "Mapaki e Fā Kae Kei 'Alaha".

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top