Menu
Latest News

Fakamatala 'Ea Featured

Fakamatala 'Ea

SENITA FAKAMATALA'EA 'A TONGA 'I FUA'AMOTU

FAKAMATALA'EA 'I HONO TUKUATU 'IHE TAIMI 06:00AM PULELULU 24 ME 2017

 KOE NGAAHI FAKATOKANGA

'OKU KEI TU'U PE 'A E FAKATOKANGA HAKOHAKO MALAVA KENE FAKATUPU HA MAUMAU KI HE NGAAHI VAHE FONUA 'O HA'APAI, TONGATAPU MO 'EUA.
'OKU KEI TU'U PE 'A E FAKATOKANGA MATANGI HAKOHAKO KI HE ONGO NIUA PEA MO VAVA'U.
'OKU KEI TU'U PE FAKATOKANGA 'UHA LAHI MO TAFEA KI HA'APAI, TONGATAPU PEA MO 'EUA KA 'OKU KANISELI ATU IA KI HE ONGO NIUA PEA MO VAVA'U.

TU'UNGA 'OE 'EA

KO HA ALOTAMAKI UHA MO HAKO OKU NE LOLOTONGA TOKA MO NGA'UNU MAMALIE 'I HE 'OTU HA'APAI , PEA 'E NGA'UNU FAKAHAHAKE AIPE 'A E 'ALOTAMAKI NI 'O MAVAHE MEI HE 'OTU HA'APAI KI 'A HO'ATAA. KO E 'UHO'UHA FAKATAHA MOE HAKOHAKO FAKATUPU MAUMAU 'OKU NE KEI UESIA PE 'A HA'APAI, TONGTAPU PEA MO 'EUA.

FAKAMATALA'EA KI HE TU'APO 'APO KI HE 'OTU TONGA

KI HA'APAI, TONGATAPU MO 'EUA:

 ANGI E MATANGI MEI HE HAHAKE MOE TONGAHAHAKE IHE MALOHI KOE 55-65KM/H (30-35NOTI),PEA TO TAKUTAKU A'U KI HE MALOHI MALAVA KENE FAKATUPU HA MAUMAU PE 85KM/H (45 NOTI) HA NGAAHI TAIMI.LAHI KE POPO'ULI E LANGI MO HA 'UHOUHA, LOLO-LAHI HA NGAAHI TAIMI.

KI HE ONGO NIUA MO VAVA'U:
ANGI E MATANGI MEI HE TOKELAU MOE TOKELAUHIHIFO IHE MALOHI KOE 45-55KM/H(25-30NOTI).
LAHI KE POPO'ULI E LANGI MO HA 'UHOUHA, LOLO-LAHI HA NGAAHI TAIMI PEA MALAVA KE MANAMANA MO HA TAFEA NGAAHI FEITUU LOLO LAHI AI E UHA.

TU'U KI HE TUAPULELULU

KI HE KOTOA E 'OTU TONGA

ANGI IIKI KE MAMALOHI E MATANGI MEI HE HAHAKE MOE TONGAHAHAKE, PEA ANGI MALOHIANGE HA NGAAHI TAIMI.LAHI KE ALOMALIE TUKUKEHE HA 'AO'AOFIA PE MALAVA KE AI HA TUU MO TO MA'AMA'A PE .

KOE FUA E MAFANA KI NUKUALOFA

MA'OLUNGA TAHA HE 'AHO NI : 22C
MA'OLALO TAHA HE POONI : 19C

FAKAMATALA'EA KI TAHI

KOE NGAAHI FAKATOKANGA

'OKU KEI TU'U PE 'A E FAKATOKANGA HAVILI FAKATUPU MAUMAU KIHE POTU TAHI 'O HA'APAI, TONGATAPU MO EUA.
'OKU KEI TU'U PE 'AE FAKATOKANGA MATANGI HAKOHAKO KIHE NGAAHI POTUTAHI 'O E ONGO NIUA MO VAVAU
OKU KEI TU'U PE MOE FAKATOKANGA PEAU AAKE MALOHI FAKATUPU MAUMAU KIHE KOTOA E NGAAHI POTU TAHI E 'OTU TONGA.
FAKAMATALA'EA KI HE TU'APO 'APO KI HE KOTOA E NGAAHI POTUTAHI 'O E 'OTUTONGA


KI HE NGAAHI POTUTAHI 'O HA'APAI, TONGATAPU MO 'EUA:                              

ANGI E MATANGI MEI HE HAHAKE MO E TONGA-HAHAKE MAILETAHI 'E 30-35 KI HE HOUA PEA TO TAKUTAKU A'U PE KIHE MAILETAHI E 45 KIHE HOUA.HOU KE HOU AUPITO E TAHI. AAKE MALOHI AUPITO E PEAU MALAVA KENE FAKATUPU HA MAUMAU E MEI HE TONGA MOE TONGA-HAHAKE. IKAI KE LELEI
E VAKAI HE NGAAHI 'ELIA 'OKU 'UHA LAHI.MO MANAMANA.

KI HE NGAAHI POTUTAHI 'O E ONGO NIUA MO VAVA'U:

ANGI E MATANGI MEI HE TOKELAU MO E TOKELAU-HIHIFO MAILETAHI 'E 25-30 KI HE HOUA.
HOU E TAHI. AAKE MALOHI E PEAU MALAVA KENE FAKATUPU HA MAUMAU MEIHE TONGA MOE TONGAHAHAKE. MALAVA KE KOVI E VAKAI HE NGAAHI 'ELIA 'OKU 'UHA LAHI MO MANAMANA.

TU'U KI HE TUAPULELULU

KI HE NGAAHI POTUTAHI KOTOA E 'OTU TONGA:

ANGI E MATANGI MEI HE HAHAKE MOE TONGAHAHAKE MAILETAHI E 15-20 KIHE HOUA. HOUSII E TAHI PEA AAKE MAMALOHI MO MALOHI E PEAU MEIHE TONGAHAHAKE

HU'A MOE MAMAHA 'O E TAHI

NUKU'ALOFA:

TAUMALIE : 05:40AM
MAHATOKA : 12:00PM
LA'A MOE MAHINA
LA'A MOE MAHINA
HOPO E LA'AA : 07:05AM
TO E MAHINA : 04:50PM

KOE FUA E PALOMETA 'IHE MALA'E VAKAPUNA FUA'AMOTU HE TAIMI 06:00AM NA'E MILIPA E 1008.0 KOE HAUHAU 'OE 'EA NA'E PESETI 'E 94%.

7 comments

  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Saturday, 27 May 2017 14:12 Comment Link

    'Oku toe ta'ota'o atu 'eku fakamalo he loto 'ata'ata, loto hangamalie moe loto hounga kia Hausia mo Tongiaki hono kei pukepuke-'a-fufula 'ae molumalu moe ma'uma'uluta 'oe talanoa, talave moe talanga hotau pola. 'Oku hoko ia koe fakamahino moe fakamaama pea tumutumu he fakafiefia moe fakamafana.

    'Oku mo'oni fau 'ae lave 'a Hausia kihe to'onga 'ae lea 'ene tupu mo liliu kae 'ikai tu'uma'u mo ta'eliliu, 'aia 'oku lahilahi ke tu'umaumau mo tu'uta'emaau, 'o hange tofu koe ngaahi fakatata malie na'a ne ngaue'aki.

    Kaekehe, 'oku ou fielave heni kiha konga si'i 'oe tupu moe liliu 'ae lea, 'o hange koe lea koe "faifeohi" kuo tupu mo liliu kihe "feifeohi" kihe "fiefeohi" kihe "fefeohi" kihe "fefiohi" kihe ""fefilohi" kihe "fefiloi," 'o hange ko 'ene 'asi he kupu koe tau 'oe ta'anga hiva / langi tau'olunga malie koe "Tangi Mai" 'a Nople Ve'ehala (Leilua):
    'Aue! He 'ikai manofo
    Tekitu'u leva 'a hoku sino
    Aue! He 'ikai mangalo
    Hoto fie fefiloi he solo

    'Oku kau ai moe tupu mo liliu 'ae lea koe "u'akai" kihe "'uakai" moe lea koe "taimini" kihe "tainimi" moe lea koe "ihupe'e" kihe "hiupe'e" moe "ma'uhinga" kihe "mahu'inga" moe lea koe "lotolotonga" kihe "lolotonga" moe lea koe "takaivilo" kihe "takavilo" kihe "takamilo." 'Oku 'ikai foki ke 'iai ha ngaai lea Tonga koe "'ua," "taini" moe "hiu" ka 'oku hoko mo tali kinautolu he taa'iva/vaa'ita (taimini) koe ngaahi lea Tonga.

    Koe fehu'i: Ka sivi leva 'ae lea Tonga koha lesongi pe sapuseki he ako, koe ha leva ha sistemi pe sitanitati 'e ngaue'aki ke ma'u 'ae potupotutatau, faka'ofo'ofa moe maau, 'o hange koe (1) fakatonuki / fakatonuhi 'ae "u'akai" moe "ihupe'e" kae (2) fakahalaki 'ae "'uakai" moe "hiupe'e" pe (3) fakatonuki / fakatonuhi fakatouloua 'ae (1) moe (2).

    Kuo tupu mo liliu 'ae lea koe "takavilo" kihe "takamilo," 'o hange ko hono ngaue'aki he konga 'oe himi (Takamilo hono saliote, Takamilo hono va'e) moe ngaahi lotu 'oku fa'a hake (Takamilo 'ae lotu he 'Otu Tonga, Kae foki mai kihe ngaue'anga 'oe pongipongi) moe faiva ngaohikava 'ae taumafakava koe "milolua.

    'Oku 'ikai ha lea Tonga koe "milo" ka koe 'akau pe koe "milo" moe inu fo'ou mei muli koe "milo" ka 'oku ngalingali koe tupu moe liliu mei he lea koe "takavilo" pe "takaivilo" kihe "takamilo." 'Oku kainga 'ae ongo lea koe "taka" pe "takai" moe "vilo," 'o hange koe "takai" moe "vilo" 'ae va'e 'oe saliote.

    'Oku ngalingali koe tupu 'ae lea koe "milolua" mei he "vilolua" pe "viloua," 'aia 'oku 'asi lelei he faiva ngaohikava he taumafakava, 'aia 'oku "vilo" mo "takai" tu'oua ma'u pe hono haka, 'o kamata mei he fesi 'oe kava kihe hoka 'oe kava kihe tuki 'oe kava kihe palu 'oe kava moe ha fua.

    'Oku toe mo'oni pe mo Tongiaki he'ene lave 'oku 'uhinga tatau pe 'ae "fakamatala 'ea" moe "fakamatala matangi," 'o anga ange 'ae kakai he "fakamatala 'ea" he "fakamatala matangi" kae fefe hono toe liliu mei he fua hingoa koe 'Ofisi Tala Matangi pe 'Ofisi Vakai Matangi ('o Tonga 'i Fongoloa) kihe hingoa lotolotonga koe Senita Fakamatala'ea 'o Tonga 'i Fua'amotu?

    'Oku 'uhinga foki 'ae lea koe "'ea" (air) kihe ngaahi kasa ('okisena, naitolokena moe ha fua) 'oku ne fa'u kae 'uhinga 'ae "matangi" (wind) kihe ngauengaue pe fetafeaki (motion, movement pe flow) 'ae 'ea (air). Koia ai, 'oku 'uhinga 'ae 'ea (air) ki hono "fa'unga" 'oku fa'u'aki 'ae ngaahi kasa kae 'uhinga 'ae matangi (wind) kihe ngaungaue pe fetafeaki 'ae 'ea (air).

    Koe fehu'i leva, Koe ha 'oku 'ikai tala ai 'ae fa'unga kasa 'oe "'ea" (air) 'o kapau koe "fakamata'a 'ea" kae tala 'ae ngaungaue 'ae '"'ea" (air), 'o hoko ai koe "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" mooe "matangi momoko," 'aia koe "fakamatala matangi leva ia?

    ANFF leva e malanga kae a'u,
    Kau lepatu'u pe 'i tu'ahaku,
    'O fakalongo mai ki ha'o fekau

    Report
  • Hausia
    Hausia Friday, 26 May 2017 19:42 Comment Link

    Malo 'aupito Hufanga 'ae fakamanatu mai koe "Knowledge, culture and language are inseparable entities". He neongo 'ae 'ikai ha faingamalie fakaako kiai ka 'oku 'uhinga lelei 'aupito hangee pe koia ho'o ngaahi fakamatala kimu'a atu kuo ke tuku mai he uepisaiti ko'eni.


    Ko'eku tali ki he fehu'i koia: "Koe fe 'e maau kiai mo ngaue'aki, he koe lea koe 'aati, pea koe 'aati koe potupotutatau moe faka'ofo'ofa, koe fakamatala 'ea PE fakamatala matangi?": 'oku pehe ni ia.

    Kapau koe 'uhinga 'oe pehee maau ki ha palopalema hono faka'uhinga'i pea 'oku ou pehee 'e au 'e maau loua pe 'ae ngaue'aki e fakamatala 'ea moe fakamatala matangi.

    Hange koe lave 'a Tongiaki, "koe fakakaukau 'ae kakai 'oku nau fakakaukau pe ki he me'a tatau".

    Malie ho'o faka'ila mai Hufanga 'ae pehee koe lea koe 'aati pea fiema'u ke potupotu tatau mo faka'ofo'ofa.

    Ka 'oku tupukoso foki e ngaahi lea ia 'ene hoko koe konga 'e lea (language) pea 'i he'ene pehee 'e maau he taimi pea 'iai pe taimi ia 'e'ikai ke maau ia.

    Hange ko'eku lave ki mu'a atu ki he lea koe 'akapulu (rugby) moe moe lea koe soka (soccer).

    Pea toe hange pe ko'eni. Koe Potungaue 'i Tonga 'oku 'iloa koe Tonga Power ka na'e 'uluaki 'iloa koe Tonga Electricity Power pea ko'enau tefito'i ngaue ko hono ngaohi pe fa'u e ELECTRICITY pea tufaki atu ki he kakai moe ngaahi ngaue'anga 'o ngaue'aki e ivi ko'eni ke fakalele 'aki ha komipiuta, pe ko ha 'aisi, pe koe haka ha laise pea kau atu ai ke fakaulo ha ngaahi fo'i 'uhila he fale pe koe hala pule'anga.

    Pea koe liliu faka-tonga e ngaue'anga ni ko'eni koe Potungaue 'Uhila.

    Hala'ataa ke tufaki mai 'ehe Potungaue ko'eni ha 'uhila he koe 'uhila koe 'uhinga ia ki he light/lightning. Koe ma'u e 'uhila mei he electricity koe ki'i kongasi'i pe 'oe 'aonga moe ngaue'aki e ivi ko'eni kae hili koia kuo ui e Potungaue ia ko'eni koe Potungaue 'Uhila. Koe me'a 'oku nau tufaki mai koe Electricity.

    Kaneongo ia 'oku 'ikai ke palopalema neongo 'ene tu'u ta'emaau faka'aati hono ui koe Potungaue 'Uhila. He 'oku tau mahino'i kotoa pe 'ae me'a 'oku 'uhinga kiai.

    Malo, Hausia.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Friday, 26 May 2017 17:59 Comment Link

    KUONGAMU'A (KUOHILI; PAST), KUONGALOTO (LOTOLOTONGA; PRESENT) MOE KUONGAMUI (KAHA'U; FUTURE)
    'Oku ou toe fakamalo atu kia Tongiaki he'ene hu malie mai he fihi "ke kakato e sikalamu matatolu," 'o toe mo'oni ai 'ae lea malie 'oe maa'imoa ta'anga hiva lakalaka 'ae Ta'ahine Kuini ko Salote, "Ke fakatulou moe Takafalu moe 'Otu Laine Toputapu."

    'Oku 'iai 'ae lave tonu 'ae fakakaukau mo fakangaue malie mo loloto fakaTonga 'oe fokotu'utu'u fakahisitolia mo fakaheliaki 'oe "past, "present" moe "future," 'o toe ui 'ae "kuohili" (past) koe "kuongamu'a (age-in-the-front), "lotolotonga" (present) koe "kuongaloto (age-in-the-middle) moe "kaha'u" (future) koe "kuongamui; age-in-the-back).

    'Oku 'uhinga 'ae lea "kuongamu'a" ki hono 'ave 'ae "kuohili" kuo mohu 'ilo mo fonu poto ki "mu'a" koe tuhulu he "lotolotonga" (present; kuongaloto) pea 'uhinga 'ae "kuongamui" ki hono 'omi 'ae "kaha'u" 'oku te'eki hoko / ta'e'ilo ki mui he "lotolotonga" (present; kuongaloto), 'o huluhulu'aki 'ae 'ilo, poto moe taukei 'oe "kuohili."

    'Oku ta'emavahemavhe 'ae 'ilo (knowledge), fonua (culture) moe tala / lea (language), 'o hange tofu pe koe ta'emavahevahe 'ae kuohili / kuongamu'a (past), lotolotonga (kuongaloto) moe kaha'u / kuongamui (future).

    'Oku ngali 'oku 'uhinga topu pehe 'ae AFIO'I 'EHE 'OTUA 'AE ME'A KOTOA PE ki He'ene aoniu mo falute 'ae 'ilo, poto moe taukei kotoa 'oe kuohili / kuongamu'a, lotolotonga / kuongaloto moe kaha'u / kuongamui pea mo ma'u 'e 'Aisea, Lo'au mo Ula-mo-Leka 'koe me'a'ofa faka'Otua koia 'o nau hoko ai koe kau "mataloloa!"

    (Na'a ku lau he "Nepituno" 'ae konifelenisi fakafonua 'a Tonga he 'oseni pea koe fifili pe na'a nau ngaue'aki 'ae 'ilo moe poto loloto mo malie fakaTonga hono fakakaukau mo fokotu'utu'u fakafelavai 'oe kuohili / kuongamu'a, lotolotonga / kuongaloto moe kaha'u 'oku ou lave kiai 'i 'olunga. Na'e kau mai kiai 'ae kau ma'utala tupu'a (master knowledge holders) 'o lahilahi koe kau toutai moe kau fa'a mei he ngaahi kolo moe ngaahi motu?).

    'Oku mahino mo ma'uhinga pe 'ae fokotu'u 'a Tongiaki ka 'oku 'ikai nai ke fe'ao faima'u mo tu'uma'u fakatouloua ma'u pe faingata'a mo faingofua, fakakaukau moe fakangaue, teoli moe peletikale, mole moe ma'u, mate moe mo'ui moe ha fua. Koe fifili leva, "Koe ha 'oku 'ikai ke ako ke 'ilo mo mahino pea ka hoko mai 'oku lava 'o tali lelei kotoa."

    'Oku ou fie fakamanatu atu pe 'ae akonaki 'a Lo'au he "Tala 'oe Fonua 'oku hunuki he Tala 'oe Kava" 'oe "kona" moe "melie" moe akonaki 'ae 'Otua he "Tala 'oe Lotu 'oku humaki he Tala 'oe Kolosi / 'Akaufakalava" he "mate" moe "mo'ui."

    Na'e toe fakamanatu mai 'e Malukava (Fineasi) na'a ku lave kiai he''eku fua talanoa.

    ANFF leva e malanga kae tau,
    'Ofa lahi moe hufaki,
    Mohu he kelesi moe tapuaki

    Report
  • Tongiaki
    Tongiaki Friday, 26 May 2017 16:24 Comment Link

    Fakamalo atu ki he faka'uhinga loloto 'oku 'omai 'e he Palofesa pea malo 'a e lafo malie 'oku 'omai 'e Hausia. Koe me'a ketau sio kiai koe ha 'a e liliu lea 'e faka'aonga'i lelei pea tau ngaue'aki mo taukei'i he anga 'etau nofo faka'aho (more practical) pea tau ngaue'aki ia. Kuo fuoloa ta'u 'etau ngaue mai 'aki 'a e "fakamatala 'ea" pea kuo aka he 'atamai 'o e kakai 'o a'u ki he fanau pea 'oku 'ikai keu sio ki hano maumau.
    Ko e "fakamatala matangi" 'oku ongo lelei pe mo ia ka 'oku 'uhinga pe ki he me'a tatau pea koe fakakaukau 'a e kakai 'oku nau fakakaukau pe ki he me'a tatau. Kapau te tau to'o mai 'a e "fakamatala matangi" neongo 'oku toe tonu pe moia 'o ngaue'aki pea 'e ki'i ongo kehe he 'oku 'ikai ke anga maheni ki he tokolahi. 'E fuoloa atu hono ngaue'aki pea tetau anga kiai ka 'oku 'ikai 'uhinga ia 'oku tonu ia kae hala 'a e "fakamatala 'ea".

    Ko e me'a ketau fakaukau kiai he'ikai malava 'e he lea "Fakamatala 'Ea" pe "Fakamatala Matangi" ke katoi 'a e ngaahi 'uuni fakakaukau moe ngaahi 'elemeniti faka-saienisi 'oku 'uhinga kiai 'a e "meteorology" 'i hono 'ai faka-Pilitania pea 'oku mahino ai 'a e si'isi'i 'a e lea Tonga. 'Oku malie 'a e faka'uhinga ia ka 'oku totonu ke tau malele ki he me'a 'oku katoa kiai 'a e mahino 'a e kakai pea ala ngaue'aki (more parctical) pea faingofua .

    Kapau tetau liliu ki he "ueta fokasi" hange koe fokotu'u 'a Hausia pea 'oku 'ikai hano palopalema 'o 'ikai toe kehekehe mei he liliu 'ehe ni'i hi 'a e "Tukufakaholo mo e Talakafonua" (Culture) ki he "Kalatua". Tau ngaue 'aki 'a e ngaahi lea 'oku tau ohi mo ngaue mai 'aki faka'aho pea tatau 'etau mahino ki hono 'uhinga telia na'a si'i ma'u hala 'a e kakai hono feliuliuaki holo. Koe anga pe 'a e sio moe fiekau atu he talanaga malie ko'eni.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Friday, 26 May 2017 16:02 Comment Link

    "WEATHER FORECAST" PE "UETA FOKAASI" PE "FAKAMATALA 'EA" PE "FAKAMATALA MATANGI" PE "TALA 'EA" PE "TALA MATANGI"? KOE FEHU'I, KOE FE 'E MAAU KIAI MO NGAUE'AKI HE KOE LEA KOE 'AATI?

    'Oku ou fakamalo lahi atu Hausia kihe fakalanga talanoa malie mo fakatupu fakakaukau lahi ki he'eku fakalanga talanoa mo fokotu'u fakakaukau kihe fehu'i, "Koe fe 'e maau kiai mo ngaue'aki, he koe lea koe 'aati, pea koe 'aati koe potupotutatau moe faka'ofo'ofa, koe fakamatala 'ea PE fakamatala matangi?

    Koe fehu'i 'e maau ke ngaue'aki kihe "weather forecast" 'ae liliu 'oe lea 'Ingilisi koe "air" kihe lea Tonga koe "'ea" PE koe ngaue'aki 'ae lea Tonga koe "matangi" 'oku liliu kihe lea 'Ingilisi koe "wind?" Na'a ku 'osi lave lahi ki hono makatu'unga kimu'a.

    'Oku 'asi 'ae polopalema tefito ko 'eni he feto'oaki hono ngaue'aki 'ae "fakamatala 'ea" kae 'ikai koe "fakamatala matangi," 'o hange tofu ko hono lau 'ehe Senita Fakamata'ea 'o Tonga 'i Fua'amotu ('aia na'e fua hingoa koe 'Ofisi Tala Matangi pe 'Ofisi Vakai Matangi, 'o Tonga 'i 'i Fongoloa) kihe "'ea" (air) kae hili ange koia 'oku talanoa ia kihe "matangi" (wind).

    'Oku ma'uhinga ke fai ha tokanga ki ho'o fokotu'u fakakaukau ke liliu pe 'ae lea Ingilisi koe "weather forecast" kihe lea Tonga koe "ueta fokaasi," 'aia 'oku 'ikai koha me'a fo'ou he 'oku lotolotonga hoko pe he ngaahi lea 'o mamani mo Tonga, 'o hange koe liliu 'ae lea 'Ingilisi koe "atmosphere" kihe lea Tonga koe "'atimosifia / 'etimosifia moe "society" kihe "sosaieti / sosaiete," 'aia 'oku kau lahi ia ki hono fakalahi mo fakakoloa moe liliu moe tupu 'ae lea Tonga.

    'Oku toe ma'uhinga pe mo ho'o fokotu'u 'ae fiema'u ke kei ma'u 'ae "'uhinga" 'oe ngaahi lea hono liliu 'ae fuo moe uho 'oe lea 'e taha kihe fuo moe uho 'oe lea 'e taha, 'o hange koe tala fakaofiofi pe fakamahamahalo (forecast / fokasi) he "lotolotonga" (present) kihe tu'u 'ae 'ea pe matangi (weather / ueta) kihe "kaha'u" (future).

    ('Oku ma'uhinga lahi 'ae fokotu'u ko 'eni he 'uhinga 'oku fa'oaki 'ae 'ilo [knowledge] moe poto [skills] na'e ma'u he ako [eduaction] fakaTonga he me'angaue koe fonua [culture] mo fetu'utaki he me'angaue koe tala /lea (language), 'aia 'oku nau fehokotaki kae 'ikai ke nau mavahevake he ta moe va / Knowledge, culture and language are inseparable entities, where knowledge gained in education is constituted or composed in culture as a receptacle and transmitted or communicated in language as a vehicle, all taking place in time and space).

    'Oku mahino koe 'Otua pe taha 'oku ne malavanoa ke "tala (he lotolotonga] 'ae ngaahi mahalo 'ae tangata 'oku kei mama'o (he kaha'u)" pea ofi kiai 'a 'Aisea he Tala 'oe Lotu mo Lo'au he Tala 'oe Fonua na'a na ma'u 'ae ivi moe tapuaki koe ongo "mataloloa," 'o 'uhinga na'a na fakatoulava 'o "tala mei he lotolotonga (present) 'ae ngaahi me'a he kaha'u (future)"

    'Oku 'iai 'ae kohi / laini he taha 'oe ngaahi maa'imoa ta'anga hiva lakalaka malie 'ae punake kakato mo 'iloalahia ko Kuini Salote 'oku pehe "'E Ula-mo-Leka poto 'ihe lau, Ho'o tala 'ae vaha mama'o, 'Isa kuo vaofi hotau 'aho."

    'Oku 'uhinga 'eni kihe anga faka'Aisea-fakaLo'au 'o Ula-mo-Leka koe punake-toutai 'iloa he tufungalea, talamatangi moe talaika / mataika koe hako 'oe ongo toutai tupu'a ongoongoa 'ae Tu'i Tonga ko Leka moe Tu'i Kanokupolu ko Ula. 'Oku taku koe punake-toutai 'ilo'ilo mo poto he ngaahi faiva kehekhe kae tefito kihe faiva ta'anga moe faiva toutaiika moe faiva toutaivaka / faiva faifolau. 'Oku mo'oni 'ae lea Tonga heliaki, "Na'e 'ikai hama pe masiva ha me'a."

    ('Oku ke toe fakalanga ha toe talanoa kehe 'oku toe matu'aki ma'uhinga ke talave mo talanga lahi kihe ongo lea Tonga koe "va'inga," 'aia 'oku lahi liliu kihe lea 'Inigilisi koe "game" moe "sport," 'o toe liliu fakafoki kihe lea Tonga koe "keimi" moe "sipoti," moe "faiva" 'oku 'uhinga he lea 'Ingilisi koe "performance art," 'o kehe mei he 'uhinga 'oe "tufunga" moe "nimamea'a" kihe "material art" moe "fine art."

    Kaekehe, 'oku fihitu'u mo fepakitu'u 'ae kaveinga ke fai hano talave mo talanga he vaa'ita / taa'iva nounou ka 'oku ou kole keu fakanounou atu pe hono li atu 'ae fehu'i ko 'eni,"Koe ha nai na'e fakahuafa ai 'ae mala'e faiva 'o Tonga koe "Teufaiva" kae 'ikai koe "Teuva'inga," "Teukeimi" pe "Teusipoti?"

    Na'e ui 'ae fuhu moe fangatua he kuohili moe lotolotonga 'i Tonga koe "faiva fuhu" moe "faiva fangatua" pea 'oku toe ui pe 'ae faiva fo'ou mei muli na'e 'omai ki Tonga koe 'akapulu moe tenisi koe "faiva 'akapulu" moe "faiiiiva tenisi" moe kotoa 'oe ngaahi faiva motu'a moe fo'ou.

    Ne'ine'i fakahuafe 'ae mala'e faiva tefito mo lahi 'o Tonga ko "Teufaiva," 'aia 'oku 'uhinga koe takitaha "teu" moe "teuteu" 'ae ngaahi faiva kehekehe pea toki fakatahataha mai 'o takitaha faiva 'ae ngaahi faiva 'i "Teufaiva").

    ANFF leva e malanga kae a'u,
    'Ofa atu fau moe na'una'u,
    Tofa koe kau foki au

    Report
  • Hausia
    Hausia Friday, 26 May 2017 03:56 Comment Link

    Fokotu'u atu ke liliu hangatonu pe e lea Weather Forecast ki he Ueta Fokaasi kae mahino e 'uhinga.

    Koe liliu ki he Fakamatala Matangi hangee koe tokanga 'a Hufanga 'oku ngali tonounou ke ne kaapui e 'uhinga 'oe Weather he koe weather ia 'oku kai ai e angi e matangi (wind), tukunga 'oe 'ea (air) he 'etimosifia (atmosphere), fua mafana/momoko (temperature), tukunga 'oe 'ao (clouds), hauhau e 'ea (moisture), ivi teke (pressure), 'esitelaa (etc)..

    'Oku ngali kakato ange 'ae Fakamatala 'Ea he fakahoa ki he Fakamatala Matangi, Kae hangee koe fokotu'u 'i 'olunga, koe ha hano kovi ke tau ui pe Weather Forecast koe Ueta Fokaasi. He kuo tau fai pe founga liliu ko'eni ki he 'Ea (Air), 'Etimosifia (Atmosphere)?

    'Oku ou pehee 'e au 'oku 'ikai ha palopalema he ngaue'aki e Fakamatala 'Ea pe koe Fakamatala Matangi he 'oku tau 'ilo pe hono 'uhinga moe tonounou 'e tau lea Tonga. Ka 'okapau 'oku pehee 'oku palopalema pea liliu hangatonu pe aa ki he Ueta Fokaasi.

    'Oku 'iai e va'inga kuo tau liliu Tonga koe 'Akapulu kae hili koia koe konga si'i pe ia 'oe va'inga koia. 'Oku 'iai moe va'inga kuo tau liliu Tonga koe Soka ka koe tefito'i fatongia e va'inga ko'eni koe 'aka e pulu. Totonu ke tau ui e Soka koe 'Akapulu pea ui e 'Akapulu koe Lelepulu ka pau 'oku tau pehee 'oku palopalema?? Ka 'oku 'ikai foki ke 'iai ha palopalema he 'oku tau 'ilo lelei pe 'uhinga!!

    Malo, Hausia

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Wednesday, 24 May 2017 23:05 Comment Link

    FAKAMATALA 'EA PE FAKAMATALA MATANGI?
    (TELLING OF THE AIR OR TELLING OF THE WIND?)

    Koe ngaahi lea Tonga malie 'oe "tala matangi" mei he faiva leaheliaki, faiva ta'anga, tufunga lea moe faiva lea: "Tala matangi fai 'i fale," "Tu'a tala matangi," "Koloa pe 'ae matangi," "Matangi lelei to kihe la mahaemahe," "Matangi lelei moe po," "Matangi tonga ho finangalo," "Matangi ake matangi hifo, 'O fepakitu'u 'i hoku loto," "Matangi ka tonga pea tokelau, Kene 'ave si'ete 'ofa ni ke a'u," "Angi e matangi mei he fakasaute, 'O falala he 'atamai ni pea au vale," "Ma'ili e matangi takanoa, Kene 'ave 'a si'ete 'ofa," "Angiangi mai 'ae (matangi) tonga hihifo," "Angi e matangi fakasiumalaki" moe "Matangi malie" moe ha fua.

    'Oku 'iai 'ae fefu'i pe koe "fakamatala 'ea pe fakamatala matangi," 'aia 'oku fa'a toe feto'oaki hono ngaue'aki koe "tala 'ea pe tala matangi?

    Neongo kuo fetongi 'ehe lea 'Ingilisi koe "air" ('aia kuo liliu Tonga kihe lea koe "'ea") 'ae lea Tonga koe "matangi" ka 'oku na 'uhinga kehekehe pe kae 'ikai kena 'uhinga tatau.

    ('Oku 'asi heni 'ae polopalema tefito 'oe liliu ha lea 'e taha kiha lea 'e taha, 'o hange koe liliu 'ae lea 'Ingilisi kihe lea Tonga, 'aia koe liliu 'ae fuo moe uho 'oe lea 'e taha kihe fuo moe uho 'oe lea 'e taha kae kei tu'uma'u pe 'ae 'uhinga).

    'Oku 'uhinga 'ae lea koe "'ea" (air) kihe fa'unga 'oe tuifio (mixture) 'ae ngaahi kasa kehekehe he 'atimosifia pe funga paku 'o mamani, 'o hange koe 'okisena moe naitolokena, pea 'oku 'uhinga 'ae "matangi" (wind) kihe ngaungaue (motion pe movement) moe fetafeaki (flow) tu'uma'u mo faima'u 'ae "'ea."

    'Oku 'asi lelei 'ae palopalema ni he fakamatala 'i 'olunga 'ae Senita Fakamatala 'Ea 'a Tonga 'i Fua'amotu ('aia na'e fua hingoa koe "Ofisi Tala Matangi pe 'Ofisi Vakai Matangi 'i Fongoloa), 'o taku koe "fakamatala 'ea" kae hili ange 'oku lau ia he fakamatala 'ae Senita koe "fakamatala matangi."

    'Oku tatataha pe 'ikai ha lave 'ae fakamatala 'oe Senita ia kihe "fakamatala 'ea" (tala 'ea) pe fa'unga 'ae tuifio 'o e ngaahi kasa he 'atimosifia kae lau ia kihe "fakamatala matangi" (tala matangi) pe koe ngaungaue moe fetafeaki tu'uma'u mo faima'u 'ae "'ea," 'o hange koe "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" moe "matangi momoko."

    'Oku toe polopalema hono liliu 'ae lea 'Ingilisi koe "weather forecast" kihe lea Tonga koe "fakamatala 'ea" ('o toe fa'a feto'oaki moe "fakamatala matangi"). 'Oku 'uhinga 'ae lea 'Ingilisi koe "weather" kihe "tala matangi," 'o tefito he feliuliuaki 'ae "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" moe "matangi mokomoko" he vaa'ita nounou, 'aia 'oku 'iloa he fakakaukau mo fakangaue fakaTonga koe "laupo" moe "mahina" he po moe "lau 'aho" moe "la'a" he 'aho.

    'Oku kainga ofi 'ae "weather" 'aha fonua mo hono "climate," 'o "lauta'u" 'ae "climate" he feliuliuaki "fakafa'ahita'u" 'ae mahina moe la'a he vaa'ita loloa kae kei tefito pe he "lau matangi," 'aia koe "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" moe "matangi mokomoko."

    Kuo hu malohi mai 'ae ngaahi me'a lahi 'ae Uesite 'one teke'i 'ae ngaahi me'a lahi mo ma'uhinga 'a Tonga, 'aia 'oku kau ai 'ae ngaahi 'ilo moe poto fihi mo loloto mo faka'ofo'ofa mo 'aonga na'e ma'u he ako fakaTonga na'e makatu'unga he faiva, tufunga moe nimamea'a 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala/lea.

    'Oku kau ai 'ae 'ilo masani moe poto fungani 'oe "tala matangi" kuo molia mo 'auhia hono konga lahi, 'aia na'e tefito he kau toutaiika moe toutakiva 'oe moana moe kau fa'a 'o tokanga. 'Oku kau ai moe 'ilo mohu moe poto fonu 'ae "mata 'oe angi" (matangi; eye of the winnd) mo hono tatau koe "ava 'oe angi" (avangi; hole of the wind) moe ha fua 'ene ta'efa'alaua.

    'Oku tau fa'a taku ma'u pe 'oku ma'uhinga 'ae 'ilo (knowledge) tu'ukimu'a moe poto (skills) kinokinoifia 'a Tonga na'e ma'u he ako 'etau fanga kui, 'aia 'oku fa'oaki he fonua (culture) pea fetu'utaki he tala/lea (language), 'aia 'oku 'ikai ke nau mavahevahe ka 'oku nau fehokotaki kotoa. 'E fou kotoa ia he'etau fekumi tu'uma'u mo ta'etuku kihe loloto 'ae 'ilo tupu'a moe poto tu'ufonua 'a Tonga 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala/lea.

    ANFF leva e malnga kae tau,
    'Ofa ma'u moe 'anau fau,
    Tofa koe soifua kau foki au

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top