Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

'Oku toe ta'ota'o atu 'eku fakamalo he loto 'ata'ata, loto hangamalie moe loto hounga kia Hausia mo Tongiaki hono kei pukepuke-'a-fufula 'ae molumalu moe ma'uma'uluta 'oe talanoa, talave moe talanga hotau pola. 'Oku hoko ia koe fakamahino moe fakamaama pea tumutumu he fakafiefia moe fakamafana.

'Oku mo'oni fau 'ae lave 'a Hausia kihe to'onga 'ae lea 'ene tupu mo liliu kae 'ikai tu'uma'u mo ta'eliliu, 'aia 'oku lahilahi ke tu'umaumau mo tu'uta'emaau, 'o hange tofu koe ngaahi fakatata malie na'a ne ngaue'aki.

Kaekehe, 'oku ou fielave heni kiha konga si'i 'oe tupu moe liliu 'ae lea, 'o hange koe lea koe "faifeohi" kuo tupu mo liliu kihe "feifeohi" kihe "fiefeohi" kihe "fefeohi" kihe "fefiohi" kihe ""fefilohi" kihe "fefiloi," 'o hange ko 'ene 'asi he kupu koe tau 'oe ta'anga hiva / langi tau'olunga malie koe "Tangi Mai" 'a Nople Ve'ehala (Leilua):
'Aue! He 'ikai manofo
Tekitu'u leva 'a hoku sino
Aue! He 'ikai mangalo
Hoto fie fefiloi he solo

'Oku kau ai moe tupu mo liliu 'ae lea koe "u'akai" kihe "'uakai" moe lea koe "taimini" kihe "tainimi" moe lea koe "ihupe'e" kihe "hiupe'e" moe "ma'uhinga" kihe "mahu'inga" moe lea koe "lotolotonga" kihe "lolotonga" moe lea koe "takaivilo" kihe "takavilo" kihe "takamilo." 'Oku 'ikai foki ke 'iai ha ngaai lea Tonga koe "'ua," "taini" moe "hiu" ka 'oku hoko mo tali kinautolu he taa'iva/vaa'ita (taimini) koe ngaahi lea Tonga.

Koe fehu'i: Ka sivi leva 'ae lea Tonga koha lesongi pe sapuseki he ako, koe ha leva ha sistemi pe sitanitati 'e ngaue'aki ke ma'u 'ae potupotutatau, faka'ofo'ofa moe maau, 'o hange koe (1) fakatonuki / fakatonuhi 'ae "u'akai" moe "ihupe'e" kae (2) fakahalaki 'ae "'uakai" moe "hiupe'e" pe (3) fakatonuki / fakatonuhi fakatouloua 'ae (1) moe (2).

Kuo tupu mo liliu 'ae lea koe "takavilo" kihe "takamilo," 'o hange ko hono ngaue'aki he konga 'oe himi (Takamilo hono saliote, Takamilo hono va'e) moe ngaahi lotu 'oku fa'a hake (Takamilo 'ae lotu he 'Otu Tonga, Kae foki mai kihe ngaue'anga 'oe pongipongi) moe faiva ngaohikava 'ae taumafakava koe "milolua.

'Oku 'ikai ha lea Tonga koe "milo" ka koe 'akau pe koe "milo" moe inu fo'ou mei muli koe "milo" ka 'oku ngalingali koe tupu moe liliu mei he lea koe "takavilo" pe "takaivilo" kihe "takamilo." 'Oku kainga 'ae ongo lea koe "taka" pe "takai" moe "vilo," 'o hange koe "takai" moe "vilo" 'ae va'e 'oe saliote.

'Oku ngalingali koe tupu 'ae lea koe "milolua" mei he "vilolua" pe "viloua," 'aia 'oku 'asi lelei he faiva ngaohikava he taumafakava, 'aia 'oku "vilo" mo "takai" tu'oua ma'u pe hono haka, 'o kamata mei he fesi 'oe kava kihe hoka 'oe kava kihe tuki 'oe kava kihe palu 'oe kava moe ha fua.

'Oku toe mo'oni pe mo Tongiaki he'ene lave 'oku 'uhinga tatau pe 'ae "fakamatala 'ea" moe "fakamatala matangi," 'o anga ange 'ae kakai he "fakamatala 'ea" he "fakamatala matangi" kae fefe hono toe liliu mei he fua hingoa koe 'Ofisi Tala Matangi pe 'Ofisi Vakai Matangi ('o Tonga 'i Fongoloa) kihe hingoa lotolotonga koe Senita Fakamatala'ea 'o Tonga 'i Fua'amotu?

'Oku 'uhinga foki 'ae lea koe "'ea" (air) kihe ngaahi kasa ('okisena, naitolokena moe ha fua) 'oku ne fa'u kae 'uhinga 'ae "matangi" (wind) kihe ngauengaue pe fetafeaki (motion, movement pe flow) 'ae 'ea (air). Koia ai, 'oku 'uhinga 'ae 'ea (air) ki hono "fa'unga" 'oku fa'u'aki 'ae ngaahi kasa kae 'uhinga 'ae matangi (wind) kihe ngaungaue pe fetafeaki 'ae 'ea (air).

Koe fehu'i leva, Koe ha 'oku 'ikai tala ai 'ae fa'unga kasa 'oe "'ea" (air) 'o kapau koe "fakamata'a 'ea" kae tala 'ae ngaungaue 'ae '"'ea" (air), 'o hoko ai koe "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" mooe "matangi momoko," 'aia koe "fakamatala matangi leva ia?

ANFF leva e malanga kae a'u,
Kau lepatu'u pe 'i tu'ahaku,
'O fakalongo mai ki ha'o fekau