Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

"WEATHER FORECAST" PE "UETA FOKAASI" PE "FAKAMATALA 'EA" PE "FAKAMATALA MATANGI" PE "TALA 'EA" PE "TALA MATANGI"? KOE FEHU'I, KOE FE 'E MAAU KIAI MO NGAUE'AKI HE KOE LEA KOE 'AATI?

'Oku ou fakamalo lahi atu Hausia kihe fakalanga talanoa malie mo fakatupu fakakaukau lahi ki he'eku fakalanga talanoa mo fokotu'u fakakaukau kihe fehu'i, "Koe fe 'e maau kiai mo ngaue'aki, he koe lea koe 'aati, pea koe 'aati koe potupotutatau moe faka'ofo'ofa, koe fakamatala 'ea PE fakamatala matangi?

Koe fehu'i 'e maau ke ngaue'aki kihe "weather forecast" 'ae liliu 'oe lea 'Ingilisi koe "air" kihe lea Tonga koe "'ea" PE koe ngaue'aki 'ae lea Tonga koe "matangi" 'oku liliu kihe lea 'Ingilisi koe "wind?" Na'a ku 'osi lave lahi ki hono makatu'unga kimu'a.

'Oku 'asi 'ae polopalema tefito ko 'eni he feto'oaki hono ngaue'aki 'ae "fakamatala 'ea" kae 'ikai koe "fakamatala matangi," 'o hange tofu ko hono lau 'ehe Senita Fakamata'ea 'o Tonga 'i Fua'amotu ('aia na'e fua hingoa koe 'Ofisi Tala Matangi pe 'Ofisi Vakai Matangi, 'o Tonga 'i 'i Fongoloa) kihe "'ea" (air) kae hili ange koia 'oku talanoa ia kihe "matangi" (wind).

'Oku ma'uhinga ke fai ha tokanga ki ho'o fokotu'u fakakaukau ke liliu pe 'ae lea Ingilisi koe "weather forecast" kihe lea Tonga koe "ueta fokaasi," 'aia 'oku 'ikai koha me'a fo'ou he 'oku lotolotonga hoko pe he ngaahi lea 'o mamani mo Tonga, 'o hange koe liliu 'ae lea 'Ingilisi koe "atmosphere" kihe lea Tonga koe "'atimosifia / 'etimosifia moe "society" kihe "sosaieti / sosaiete," 'aia 'oku kau lahi ia ki hono fakalahi mo fakakoloa moe liliu moe tupu 'ae lea Tonga.

'Oku toe ma'uhinga pe mo ho'o fokotu'u 'ae fiema'u ke kei ma'u 'ae "'uhinga" 'oe ngaahi lea hono liliu 'ae fuo moe uho 'oe lea 'e taha kihe fuo moe uho 'oe lea 'e taha, 'o hange koe tala fakaofiofi pe fakamahamahalo (forecast / fokasi) he "lotolotonga" (present) kihe tu'u 'ae 'ea pe matangi (weather / ueta) kihe "kaha'u" (future).

('Oku ma'uhinga lahi 'ae fokotu'u ko 'eni he 'uhinga 'oku fa'oaki 'ae 'ilo [knowledge] moe poto [skills] na'e ma'u he ako [eduaction] fakaTonga he me'angaue koe fonua [culture] mo fetu'utaki he me'angaue koe tala /lea (language), 'aia 'oku nau fehokotaki kae 'ikai ke nau mavahevake he ta moe va / Knowledge, culture and language are inseparable entities, where knowledge gained in education is constituted or composed in culture as a receptacle and transmitted or communicated in language as a vehicle, all taking place in time and space).

'Oku mahino koe 'Otua pe taha 'oku ne malavanoa ke "tala (he lotolotonga] 'ae ngaahi mahalo 'ae tangata 'oku kei mama'o (he kaha'u)" pea ofi kiai 'a 'Aisea he Tala 'oe Lotu mo Lo'au he Tala 'oe Fonua na'a na ma'u 'ae ivi moe tapuaki koe ongo "mataloloa," 'o 'uhinga na'a na fakatoulava 'o "tala mei he lotolotonga (present) 'ae ngaahi me'a he kaha'u (future)"

'Oku 'iai 'ae kohi / laini he taha 'oe ngaahi maa'imoa ta'anga hiva lakalaka malie 'ae punake kakato mo 'iloalahia ko Kuini Salote 'oku pehe "'E Ula-mo-Leka poto 'ihe lau, Ho'o tala 'ae vaha mama'o, 'Isa kuo vaofi hotau 'aho."

'Oku 'uhinga 'eni kihe anga faka'Aisea-fakaLo'au 'o Ula-mo-Leka koe punake-toutai 'iloa he tufungalea, talamatangi moe talaika / mataika koe hako 'oe ongo toutai tupu'a ongoongoa 'ae Tu'i Tonga ko Leka moe Tu'i Kanokupolu ko Ula. 'Oku taku koe punake-toutai 'ilo'ilo mo poto he ngaahi faiva kehekhe kae tefito kihe faiva ta'anga moe faiva toutaiika moe faiva toutaivaka / faiva faifolau. 'Oku mo'oni 'ae lea Tonga heliaki, "Na'e 'ikai hama pe masiva ha me'a."

('Oku ke toe fakalanga ha toe talanoa kehe 'oku toe matu'aki ma'uhinga ke talave mo talanga lahi kihe ongo lea Tonga koe "va'inga," 'aia 'oku lahi liliu kihe lea 'Inigilisi koe "game" moe "sport," 'o toe liliu fakafoki kihe lea Tonga koe "keimi" moe "sipoti," moe "faiva" 'oku 'uhinga he lea 'Ingilisi koe "performance art," 'o kehe mei he 'uhinga 'oe "tufunga" moe "nimamea'a" kihe "material art" moe "fine art."

Kaekehe, 'oku fihitu'u mo fepakitu'u 'ae kaveinga ke fai hano talave mo talanga he vaa'ita / taa'iva nounou ka 'oku ou kole keu fakanounou atu pe hono li atu 'ae fehu'i ko 'eni,"Koe ha nai na'e fakahuafa ai 'ae mala'e faiva 'o Tonga koe "Teufaiva" kae 'ikai koe "Teuva'inga," "Teukeimi" pe "Teusipoti?"

Na'e ui 'ae fuhu moe fangatua he kuohili moe lotolotonga 'i Tonga koe "faiva fuhu" moe "faiva fangatua" pea 'oku toe ui pe 'ae faiva fo'ou mei muli na'e 'omai ki Tonga koe 'akapulu moe tenisi koe "faiva 'akapulu" moe "faiiiiva tenisi" moe kotoa 'oe ngaahi faiva motu'a moe fo'ou.

Ne'ine'i fakahuafe 'ae mala'e faiva tefito mo lahi 'o Tonga ko "Teufaiva," 'aia 'oku 'uhinga koe takitaha "teu" moe "teuteu" 'ae ngaahi faiva kehekehe pea toki fakatahataha mai 'o takitaha faiva 'ae ngaahi faiva 'i "Teufaiva").

ANFF leva e malanga kae a'u,
'Ofa atu fau moe na'una'u,
Tofa koe kau foki au