Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

FAKAMATALA 'EA PE FAKAMATALA MATANGI?
(TELLING OF THE AIR OR TELLING OF THE WIND?)

Koe ngaahi lea Tonga malie 'oe "tala matangi" mei he faiva leaheliaki, faiva ta'anga, tufunga lea moe faiva lea: "Tala matangi fai 'i fale," "Tu'a tala matangi," "Koloa pe 'ae matangi," "Matangi lelei to kihe la mahaemahe," "Matangi lelei moe po," "Matangi tonga ho finangalo," "Matangi ake matangi hifo, 'O fepakitu'u 'i hoku loto," "Matangi ka tonga pea tokelau, Kene 'ave si'ete 'ofa ni ke a'u," "Angi e matangi mei he fakasaute, 'O falala he 'atamai ni pea au vale," "Ma'ili e matangi takanoa, Kene 'ave 'a si'ete 'ofa," "Angiangi mai 'ae (matangi) tonga hihifo," "Angi e matangi fakasiumalaki" moe "Matangi malie" moe ha fua.

'Oku 'iai 'ae fefu'i pe koe "fakamatala 'ea pe fakamatala matangi," 'aia 'oku fa'a toe feto'oaki hono ngaue'aki koe "tala 'ea pe tala matangi?

Neongo kuo fetongi 'ehe lea 'Ingilisi koe "air" ('aia kuo liliu Tonga kihe lea koe "'ea") 'ae lea Tonga koe "matangi" ka 'oku na 'uhinga kehekehe pe kae 'ikai kena 'uhinga tatau.

('Oku 'asi heni 'ae polopalema tefito 'oe liliu ha lea 'e taha kiha lea 'e taha, 'o hange koe liliu 'ae lea 'Ingilisi kihe lea Tonga, 'aia koe liliu 'ae fuo moe uho 'oe lea 'e taha kihe fuo moe uho 'oe lea 'e taha kae kei tu'uma'u pe 'ae 'uhinga).

'Oku 'uhinga 'ae lea koe "'ea" (air) kihe fa'unga 'oe tuifio (mixture) 'ae ngaahi kasa kehekehe he 'atimosifia pe funga paku 'o mamani, 'o hange koe 'okisena moe naitolokena, pea 'oku 'uhinga 'ae "matangi" (wind) kihe ngaungaue (motion pe movement) moe fetafeaki (flow) tu'uma'u mo faima'u 'ae "'ea."

'Oku 'asi lelei 'ae palopalema ni he fakamatala 'i 'olunga 'ae Senita Fakamatala 'Ea 'a Tonga 'i Fua'amotu ('aia na'e fua hingoa koe "Ofisi Tala Matangi pe 'Ofisi Vakai Matangi 'i Fongoloa), 'o taku koe "fakamatala 'ea" kae hili ange 'oku lau ia he fakamatala 'ae Senita koe "fakamatala matangi."

'Oku tatataha pe 'ikai ha lave 'ae fakamatala 'oe Senita ia kihe "fakamatala 'ea" (tala 'ea) pe fa'unga 'ae tuifio 'o e ngaahi kasa he 'atimosifia kae lau ia kihe "fakamatala matangi" (tala matangi) pe koe ngaungaue moe fetafeaki tu'uma'u mo faima'u 'ae "'ea," 'o hange koe "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" moe "matangi momoko."

'Oku toe polopalema hono liliu 'ae lea 'Ingilisi koe "weather forecast" kihe lea Tonga koe "fakamatala 'ea" ('o toe fa'a feto'oaki moe "fakamatala matangi"). 'Oku 'uhinga 'ae lea 'Ingilisi koe "weather" kihe "tala matangi," 'o tefito he feliuliuaki 'ae "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" moe "matangi mokomoko" he vaa'ita nounou, 'aia 'oku 'iloa he fakakaukau mo fakangaue fakaTonga koe "laupo" moe "mahina" he po moe "lau 'aho" moe "la'a" he 'aho.

'Oku kainga ofi 'ae "weather" 'aha fonua mo hono "climate," 'o "lauta'u" 'ae "climate" he feliuliuaki "fakafa'ahita'u" 'ae mahina moe la'a he vaa'ita loloa kae kei tefito pe he "lau matangi," 'aia koe "matangi malohi" moe "matangi vaivai" moe "matangi mafana" moe "matangi mokomoko."

Kuo hu malohi mai 'ae ngaahi me'a lahi 'ae Uesite 'one teke'i 'ae ngaahi me'a lahi mo ma'uhinga 'a Tonga, 'aia 'oku kau ai 'ae ngaahi 'ilo moe poto fihi mo loloto mo faka'ofo'ofa mo 'aonga na'e ma'u he ako fakaTonga na'e makatu'unga he faiva, tufunga moe nimamea'a 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala/lea.

'Oku kau ai 'ae 'ilo masani moe poto fungani 'oe "tala matangi" kuo molia mo 'auhia hono konga lahi, 'aia na'e tefito he kau toutaiika moe toutakiva 'oe moana moe kau fa'a 'o tokanga. 'Oku kau ai moe 'ilo mohu moe poto fonu 'ae "mata 'oe angi" (matangi; eye of the winnd) mo hono tatau koe "ava 'oe angi" (avangi; hole of the wind) moe ha fua 'ene ta'efa'alaua.

'Oku tau fa'a taku ma'u pe 'oku ma'uhinga 'ae 'ilo (knowledge) tu'ukimu'a moe poto (skills) kinokinoifia 'a Tonga na'e ma'u he ako 'etau fanga kui, 'aia 'oku fa'oaki he fonua (culture) pea fetu'utaki he tala/lea (language), 'aia 'oku 'ikai ke nau mavahevahe ka 'oku nau fehokotaki kotoa. 'E fou kotoa ia he'etau fekumi tu'uma'u mo ta'etuku kihe loloto 'ae 'ilo tupu'a moe poto tu'ufonua 'a Tonga 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala/lea.

ANFF leva e malnga kae tau,
'Ofa ma'u moe 'anau fau,
Tofa koe soifua kau foki au