Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

China Tonga Boost Tourism Cooperation Featured

From Left to Right, Chinese Ambassador H.E. Huang Huaguang, Chairman H.E. Li Jinzao, Hon. Minister Lavulavu, Tongan Ambassador to China H.E. 'Uta'atu, MFAT, 4 July 2015 From Left to Right, Chinese Ambassador H.E. Huang Huaguang, Chairman H.E. Li Jinzao, Hon. Minister Lavulavu, Tongan Ambassador to China H.E. 'Uta'atu, MFAT, 4 July 2015

Nuku'alofa, 14 July 2015. On July 3 2015, China National Tourism Administration (CNTA) and Tongan Ministry of Tourism signed an MOU on tourism cooperation.

It was signed by H.E. Li Jinzao, Chairman of CNTA and Special Envoy of Chinese President for His Majesty’s Coronation and Hon. ‘Etuate Lavulavu, Minister for Infrastructure and Tourism.

H.E. Mr. Huang Huaguang, Chinese Ambassador in Tonga and H.E. Mr. Tau'aika 'Uta'atu also attended the bilateral meeting and signing ceremony in Ministry of Foreign Affairs and Trade.

During the meeting, H.E. Li Jinzao announced that in order to further promote the bilateral cooperation in tourism sector, CNTA will introduce 100 Chinese travel agencies as well as 1000 visitors to visit Tonga in 2015.

According to the MOU, China and Tonga will conduct cooperation in areas of information sharing, marketing promotion, personnel training and etc. CNTA will offer complementary booths to Tonga for participating in China International Travel Mart and facilitate the marketing activities of Tonga in China.

CNTA will also host a tourism talent training workshop for South Pacific countries including Tonga.

Press Release: Embassy of China in the Kingdom Of Tonga

2 comments

  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Wednesday, 16 December 2015 13:49 Comment Link

    MĀLŌ E FAKA-MANATU MAI, HAFOKA...Mālie ko hono 'ohake 'a e ki'i "photo-op" ko 'eni 'a Lavulavu mo e kau Siainá. 'Oku nau kei kui 'i he Potungāue Taki Mamatá ko e fakahā mai e ngaahi aleá ni, ka 'oku te'eki ai ketau sio ki hono olá. 'Oku 'ifē 'a e kakai Siaina na'e talamai tenau tau mai he ta'ú ni?

    'Oku te'eki kenau tali 'a e fakamatala 'a e ngaahi fakatotolo faka-pa'anga (financcial research) mo e faka-pisinisi (business research). Ko e kakai faingofuataha kenau omi 'eve'eva ki Tongá ni ko e kakai Tongá mo honau ngaahi fāmili nofo mulí. Ko e kau folau 'eve'eva mulí 'oku ta'e pau 'enau ngaahi palaní he 'oku pule'i kinautolu 'e he ngaahi faingata'a faka-pa'angá, faka-'ekonōmiká, mo e faka-pisinisí (inflation, unemployment, currency devaluation, natural disasters, and home-front risks, etc).

    'Oku omi 'a e kakai Tongá nofo-mulí ia he 'oku 'i ai 'enau ongo'i 'a honau fonuá na'a nau tupu hake aí. Neongo 'a e tōnounou faka-pa'angá, 'e kei omi pē 'a e kakai Tongá ia ki he ngaahi kātoanga faka-ako, faka-fāmili, faka-lotu, mo e faka-fonuá. Ko e kakai mulí 'e toki faingamālie faka-pa'anga pea tenau toki folau mai.

    'Oku ou tui ange ki he tu'uaki mei he ngaahi fakatotolo faka-pisinisi, 'oku ma'ulalo 'a Tonga 'i hono faka-tatau ki he ngaahi kaungā'api 'i he Pasifikí: Tahiti, Hawai'i, Fisi, Vanuatu, Ha'amoa, mo Rarotongá: (1) 'Oku mama'o ange 'a Tonga; (2) 'oku lahi ange 'a e ngaahi hōtele lelei mo e founga taki-mamata lelei ange 'a e ngaahi kaungā'apí; (3) pea 'oku laka mama'o 'a 'enau tali-'eve'evá (service).

    Ko e tali maheni 'a e Potungāue Taki Mamatá 'i hono fehu'ia 'o kau ki he kakai Tonga nofo mulí: (1) 'Oku 'ikai falala'anga 'a e kau Tonga 'eve'eva mai mei mulí; (2) 'oku nau omi kinautolu 'o nofo mo honau ngaahi fāmilí 'o 'ikai kenau fakamole 'i he ngaahi tali'anga 'eve'evá; (3) 'Oku 'ikai kenau fakamole hangē ko e kau papãlangí, kau Siapaní, mo e kau Siainá, etc.

    Na'a nau 'oho vale 'i he tokolahi fau 'a e kakai Tonga nofo muli na'a nau omi ki he Hilifaki Kalauni 'o e ta'ú ni. Na'a nau tala faka-'ohovale ko e tokolahitaha ia 'o e kau 'eve'eva na'e 'a'ahi mai. 'A ia na'e totonu ke lahi ange pea taafataha 'enau tu'uaki 'o e Hilifaki Kalauní ki he kakai Tonga nofo mulí.

    Report
  • Hafoka
    Hafoka Wednesday, 16 December 2015 09:16 Comment Link

    Ko e toki taha'i 'Eiki Minisita eni 'oku 'ikai tali ha'ane visa folau ki Siaina pea mo Siapani. Ko e 'uhinga kiaii si'i Kainga, ko e fakafe'atungia'i 'o e vakapuna pea mo e fakafe'atungia'i 'o e langa uafu koeni tokoni a Siapani. Fai 'ene ki'i lotokovi fakamotu ki he kakai kaunga ki he ngaahi project koia 'ikai ke ne 'ilo 'oku fepiki'aki e ngaahi va, pea ko e iku'anga ko ho'o visa pe ki vava'u 'oku 'oatu e!

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top