Logo
Print this page

‘Ikai Mo’oni Tala ‘e he Palēmia ‘oku Hala Pa’anga (Bankrupt) ‘a e TASANOC Featured

Takitoa Taumoepeau, Sekelitali Seniale TASANOC Takitoa Taumoepeau, Sekelitali Seniale TASANOC

Nuku’alofa, 3 Fepueli 2016. Kuo faka’ikai’i mamafa ‘e he Sekelitali Seniale ‘a e TASANOC (Tonga Sports Association and National Olympic Committee) Takitoa Taumoepeau ‘a e fakamatala ‘a e Palēmia ‘i he Fale Alea ‘o Tonga ‘i he ‘aho Pulelulu 3 ‘o Fepueli ‘o pehe ‘oku ‘ikai ha pa’anga ‘a e kautaha.

Na’e hā foki ‘i he fakamatala ‘a e Palēmia ‘oku ‘ikai toe lava ‘e he kautaha ko’eni ‘o fakahoko honau fatongia he ‘oku bankrupt pea ‘ikai ha pa’anga ke totongi ‘aki honau ngaahi mo’ua ‘o kau kiai ‘enau nō mei he Pule’anga.

Ko e fakamatala foki ‘eni ‘a e Palēmia hili ia hano fehu’i kiate ia ‘e he Fakafofonga Nopele ‘o ‘Eua Lord Nuku pe ko e fē ‘a e sino faka-Lao na’e ‘osi fokotu’u kene tokangaekina ‘a e Sipoti lolotonga ‘a e folau mai ‘a e kau ‘a’ahi mei Papua Niukini ki Tonga ni ‘i he uike ni ‘o taki mai ‘e he ‘enau Minisitā Sipoti Hon. Justin Tkatchenko.

Na’e hoha’a ‘a e ‘Eiki Nopele he koe ‘a’ahi ko’eni mei Papua Niukini ‘oku nau fakataumu’a mai ki he Mala’e Sipoti Teufaiva ke fakahoko hano fakalelei lolotonga ko’eni ‘oku ‘i ai ‘a e sino faka-Lao ‘a ia koe Komiti Fokotu’utu’u ki he Sipoti ‘a e Pasifiki 2019 ‘a ia ‘oku fengāueaki vāofi mo e TASANOC. Na’e hoha’a foki ‘a e Nopele he ‘oku lolotonga fakahoko ‘a e fokotu’utu’u ‘a e komiti pea ‘oku totonu kenau femahino’aki mo e Pule’anga telia na’a fehopokaki (duplicate) ‘enau ngaāue ‘i he me’a tatau pe.

Kaikehe, na’e hoko atu foki ‘a e Palēmia ‘i he’ene fakamatala na’a ne ui ‘a e fakataha mo e TASANOC pea mahino kiate ia ‘a e palopalema ‘oku fehangahangai mo e kautaha ni pea ko hono mo’oni ‘oku ‘ikai ha toe ‘aonga ‘o e kautaha ni he ‘oku ‘ikai ha’anau pa’anga.

‘I he fakamatala ‘a Takitoa Taumoepeau ko e Sekelitali Seniale ‘a e TASANOC ki he ongoongo ‘a e Letiō Tonga na’a ne faka’ikai’i mamafa ‘eni pea na’a ne toe fakahā foki ‘oku lele ‘i matangi ‘a e ngāue ‘a e kautaha ‘o kau ai foki mo e ngāue teuteu ko’eni ki he Sipoti.

Ko e vā foki ‘eni ‘oku lolotonga hoko ‘i he fonua ‘i he vaha’a ‘o e Komiti Fokotu’utu’u ‘o e Sipoti 2019 ‘a ia na’e tu’utu’uni ‘e he lao mo e Palēmia he kuo a’u ki he tu’unga kuo fokotu’u atu ‘e he Palēmia ki he Komiti ko’eni kenau fakafisi. Ko e komiti foki ‘eni ‘oku Sea ai ‘a Lord Sevele pea ‘oku nau tu’utu’u tau’ataina ‘o ‘ikai mafai ‘a e Palēmia ke tuku kinautolu ki tu’a fakatatau ki he lao ‘o e fonua.

Ko hono faka’ikai’i mamafa mai ko’eni ‘e he TASANOC ‘a e fakamatala ‘a e Palēmia ‘oku mahino mei heni ‘a e fefūsiaki ‘oku hoko ‘i he ngaahi fokotu’utu’u fekau’aki moe sipoti ka ‘oku kei mahu’inga pe foki mo totonu 'i he taimi tatau ‘a e muimui ki he lao mo e ngaahi tu’utu’uni kuo fokotu’u fekau’aki mo teuteu ‘a e fonua ki he Sipoti ‘a e Pasifiki ‘i he 2019.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.