Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tali ‘a Takitoa Taumoepeau ki he Feinga ‘a e Palēmia ke Fakamalōlō’i ia mo Lord Sevele Featured

Takitoa Taumoepeau, Sekelitali Seniale 'a e TASANOC Takitoa Taumoepeau, Sekelitali Seniale 'a e TASANOC

Nuku’alofa, 9 Sanuali 2016. Na’e ma’u faingamalie ‘a e ongoongo ni ke ma’u ‘a e fakamatala ‘a Takitoa Taumoepeau ‘o tali ki he feinga ‘a e Palēmia ke fakamalolo’i ia mo Lord Sevele mei he Komiti Sipoti ‘oku nau ngāue ke teuteu ‘a e Sipoti Saute Pasifiki ‘a ia ‘oku ‘amanaki fakahoko mai ki Tonga ni ‘i he 2019.

Na’e fakahā ‘e Takitoa Taumoepeau ‘oku ne fakame’apango’ia ‘i he hanga ‘e he Palēmia ‘Akilisi Pohiva ‘o faka-Politikale’i ‘a e teuteu ko’eni ki he sipoti ‘a e Pasifiki ‘i he 2019. ‘Oku ‘uhinga ‘eni ki he feinga ‘a e Palēmia ke fakafisi ‘a Lord Sevele mo e toenga ‘o e kau ngāue ‘i he ‘Ofisi Sipoti.

Ko hono ua ‘i he fakamatala ‘a Taumoepeau ‘oku ‘ikai mahino lelei ki he Palēmia ‘a e ngaahi ngāue lahi mo lelei kuo lava ‘e he Komiti ‘a ia ‘oku lolotonga lele lelei ‘i hono tataki ‘e Lord Sevele, Sakopo Lolohea mo ia foki ‘a ia na’e kamata mei ‘Epeleli ‘o e ta’u 2014 ’o a’u ki Siulai ‘o e 2015.  Kuo maau malie ‘a e ngaahi ngāue lahi ki Teufaiva ke kamata ‘a e langa koia ‘a ia na’e ‘omai ‘e Lord Sevele ‘i he funga ‘o ‘ene taukei ‘a e pa’anga ‘e 3 Miliona TOP mei Nu’usila pea koe toe ‘eni ‘a e Palēmia kene fakahoko hono fatongia ke ‘omai ‘a e toenga kae fakakakato ‘a e ngāue hange koe femahino’aki. ‘Oku tui foki ‘a Taumoepeau ko e me’a ia ‘oku totonu ke nofo kiai ‘a e Palēmia pehe ki he ngaahi ngāue kehe ‘oku totonu kene fakakakato ‘i he mahina ko’eni ‘e 12 kuo tau situ’a kiai.

Ko e langa lahi hono ua ko e mala’e mo e fale sipoti ko’eni ‘i he Tonga High School ‘a ia na’e tokoni mai kiai ‘a e Pule’anga Siaina ‘aki ‘a e grant ko e pa’anga ‘e 33 Miliona pea ko e poloseki foki ‘eni na’e alea’i ‘e he Pule’anga ‘o Lord Sevele pea tali ‘e he Pule’anga Siaina. ‘Oku tui foki ‘a Taumoepeau ‘oku totonu ke fakamalō’ia ‘e he Palēmia ‘a e ngaahi ngāue ko’eni ka ‘oku ‘ikai ko ‘ene feinga ke tuku ki tu’a ‘a Lord Sevele mo ‘ene kau ngāue.

‘Oku memipa foki ‘a Takitoa Taumoepeau ‘i he Komiti makatu’unga ‘i hono lakanga ko e Sekelitali Seniale ia ‘o e TASANOC ‘o fakatatau ki he Lao Sipoti 2019 pea na’e fili ia ‘e he Komiti Sipoti pe koe Organising Committee ki he lakanga ko e Talēkita ki he Ngaahi Feitu’u Fai’anga Sipoti (Director of Venues). ‘I he’ene pehē leva ‘o fakatatau ki he lau ‘a Taumoepeau ‘oku ‘ikai ha mafai ‘o e Palēmia kene fekau ke fakafisi mei he Komiti pe ko’ene ngāue. Na’e hoko atu ‘a Taumoepeau ‘one pehē ‘oku fu’u lahi ‘a e kaunoa ‘a e Palēmia ‘i he ngaahi ngāue ‘oku ‘ikai ke mahino kiai pea ‘oku ‘ikai ha’ane taukei ai.

Na’e hoko atu ‘a Taumoepeau ‘o fakahā ‘i he’enau fakataha faka’osi ‘a e Komiti Sipoti ‘i he ta’u kuo’osi 2015 na’e fakahā ai ‘e Lord Sevele ‘a e tohi mei he Palēmia ka na’e lototaha (unanimous) ‘a e Komiti mo kole kia Lord Sevele mo ‘ene kau ngāue ke ‘oua tenau fakafisi he kuo lahi mo lelei e ngāue kuo lava pea ke hokohoko lelei atu ‘a e ngāue he kuo fai e sio ki hono ola. Ko e me’a pango ‘i he lau ‘a Taumoepeau ‘oku ‘ikai mahino ’eni ia ki he Palēmia.

Ko e kau memipa ‘o e Komiti (Organizing Committee) ko Lord Sevele (CEO/Chairman), Lord Tupou, Tupou Ahome’e Faupula, Loukinikini ‘Ahio, Ross Chapman, Fakahau Valu, Semisi Sika MP, Paea Wolfgram, Solicitor General, Kau CEO ‘a e ngaahi Potungāue ko’eni; Potungāue Pa’anga, Potungāue ki he Ngaahi Ngāue Fakalotofonua, Potungāue ki he Ngaahi Ngāue Lalahi, Potungāue Fonua mo e Savea pea mo matāpule ko Andrew Minogue ko e Fakafofonga ‘o e South Pacific Games Council. ‘I he fakamatala ‘a Taumoepeau, ko Lord Sevele foki na’e tokoni Palesiteni ki he Ta’ahine Pilinisisesi Pilovlevu Tuita ‘i he Komiti Sipoti Si’i (South Pacific Mini-Games) ‘a e Pasifiki na’e fakahoko mai ki Tonga ni ‘i he ta’u 1989 pea na’e memipa foki ai ‘a Lord Tupou mo Tupou ‘Ahome’e Faupula.

Na’e hoko atu ‘a Taumoepeau ‘i he’ene fakamatala koe kau tangata ‘eni mo e ongo fefine ‘oku ‘iloa honau tu’unga taki ‘i he fonua ni mo lava me’a pea ‘oku tonu, lelei mo pau ange pea tau’atāina ‘enau faka’uto’uta mo fakafuofua ‘i he Palēmia. ‘I he’ene pehē ‘oku totonu ke tukuange kiate kinautolu mo e Komiti ke fakahoko tau’ataina ‘enau ngāue langafonua ‘oku fakahoko.

Na’e na’ina’i foki ‘a Taumoepeau ki he kakai ‘o e fonua ke ‘oua na’a ngalo ‘a e taufa na’e tō ‘o meimei tuku ai ki tu’a ‘a e ‘Ikale Tahi mei hono teu tau’i ‘o e Ipu ‘a Mamani ‘o e ta’u 2011 ‘a ia na’e fakahoko ki Nu’usila. Na’e makatu’unga ‘eni fakatatau ki he fakamatala ‘a Taumoepeau mei he kaunoa mo e ‘ohonoa ‘a e kau Politiki ‘o palopalema ai ‘a e Poate ‘Akapulu ‘a Tonga. Ko e me’a malie ko e malava ‘e Lord Sevele lolotonga ‘ene hoko ko e Palēmia ‘o e fonua ‘i he taimi koia ke fakaloto’i ‘a e Palesiteni ‘o e Poate ‘Akapulu ‘a Mamani (IRB) Benard Lapassez mo e kau taki  ‘o e IRB ke fakahoko ha fokotu’utu’u kae malava ke kei kau atu ‘a Tonga ki hono tau’i ‘o e Ipu ‘a Mamani pea ke tau fakaava mo Nu’usila ‘o hangē pe koia na’e hoko pea fiefia ai ‘a e fonua.

Ko e fakataha foki ‘eni na’e fakahoko ki Uelingatoni ‘i he ta’u 2010 pea na’e muimui folau ‘ia Lord Sevele ‘a Fakahau Valu mo Bob Tuckey. ‘I he fakamatala ‘a Taumoepeau, na’a ne kau atu fakataha mo Fakahau Valu ki he Komiti na’e CEO ai ‘a Bob Tuckey ‘a ia na’e fili ‘e he Pule’anga ‘o ‘Ene ‘Afio kenau fakalele ‘a e Maa’imoa ‘Akapulu kae ‘oua leva kuo ‘osi ‘a e Fea’uhi ‘Akapulu Ipu ‘a Mamani ‘o e 2011.

3 comments

  • Holomui Osi Mei he Temo
    Holomui Osi Mei he Temo Saturday, 09 January 2016 12:20 Comment Link

    'Oku tootnu foki ke mahino ko Lord Sevele 'oku 'i ai 'ene taukei pea 'oku 'ilo'i 'e he kau taki 'o e ngaahi fonua 'o makatu'unga he'ene taukei 'ikai lau kiai 'ene ngaahi koniteki 'e tokoni ki he sipoti. 'Oku tau faka'amu ke 'oua 'e mavahe 'a Sevele he ko'ene toki fakalangalea mo'oni ia.

    Report
  • Vika
    Vika Saturday, 09 January 2016 07:16 Comment Link

    Ha ha ha Foi mahalo maalie a Mokofisi he e faifai pea iku mooni. Nae peesi mua hE Kelea fakamuimui ae mea koeni pea asi ai foilea vahe 8mano hala ke iai ha mea e lava ka koe lau ka Sevele.
    Ka koeha ha ngaue a Akilisi maae fonua ke mau ai ha ngaue a e kakai?Tuku aa e fakaanga Kelea kae omi ke langa e fonua he kuo tolalo i hoo mou fakaauha. Mou sio ko moutolu pe oku moua tavale he Fakamaauanga pea hange oku mou polepole moutolu ai. Ai moe ikai ke tukungaue fakataha e Potungaue kotoa pe pea koene leveleva ai pe ia a Akilisi he e fuu lahi ia kiai ...

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Saturday, 09 January 2016 00:28 Comment Link

    'OKU OU MAHALO'I KUO TEUTEU MAI ''A E PALEMIA KE 'OATU 'A HONO FOHA KO PO'OI KENE FAKALELE 'A E SIPOTI...Kuo ma'u taukei 'a e foha ko ia 'i he ta'u kakato 'i he 'Ofisi 'o e Palemia. Pea 'oku teu mai 'a Piveni Piukala mo Siaosi Pohiva mo 'ena polokalama komipiuta ke fetongi e ngaahi komipiuta 'a e Potungaue Sipoti. Pea 'oku nau fiema'u pa'anga ke totongi fk-foki 'aki e vahenga 'o Mateni kuo ne ma'u he ta'u ko eni kuo 'osi. .

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top