Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Maumau Fe‘auhi Mālié; Ma‘ulalo Tu‘unga ‘o Teufaivá Featured

Mala'e Teufaiva Mala'e Teufaiva

Fa‘utohi ‘a Sione A. Mokofisi

MALA‘E TEUFAIVA, NUKU‘ALOFA:  Mālō e va‘inga faka-holo-mamata ‘a e ngaahi fe‘auhi teuteu tau-haú (semi-finals) ‘a e Tongatapu RU ‘i he Tokonaki kuo ‘osí.

Ko e pangó, kuo fuoloa e ta‘e toka‘i ‘e he ‘Akapulu ‘Iunioni ‘a Tongá ‘a e si‘i kau va‘ingá, mo e kau poupoú. Na‘e tatau mo e hā ‘a e mateuteu‘i ‘e he kau faiakó ‘a e kau va‘ingá, pea maau mo e kau fakamaaú; ka ‘oku ta‘e fe‘unga ‘a e naunau talitali‘anga ‘i Teufaiva ‘o ha fu‘u kakai tokolahi pehē ni.

‘I he fe‘auhi ‘e tolu na‘e faka-hokó, na‘e mālohi ‘a Malapo ‘i Fāhefa, 22-15; pea hao-manifi ‘a e Sila Pelu Uá ‘i he Spartans RC, 26-25; ka e faka-mahino ‘e he Toloa Old Boys ‘a ‘enau mohu taukeiange ‘i he “potopoto-‘a-niumui” (rookies) ‘a e Tukuhali ‘o Hihifó RC, 23-12.  

Ko e taha eni ‘o e ngaahi fepaki fefeka, mo e ngaahi va‘inga tu‘u-kimu‘a. Pea faka-fiefia ki he kau mamatá meimei toko 10,000 ‘i he tau lalahi ‘e tolu. Na‘e fonu-1/4 ‘a e Tokonaki uike atú, pea fonu-3/4 ‘a e uike kuo ‘osí. Pea kuo pau ‘e hake ‘a e nofo‘anga lahí (grandstand), pea mo e nofo‘anga musié ‘i tu‘á (outdoors) ‘i he tau‘i ‘o e haú ‘i he Tokonaki ko ‘eni.  

Ta‘e Ngali “Palakū” ‘a Teufaiva

Ka ‘oku faka-kovi kete (fakatapu atu) ‘a e tu‘unga ma‘ulalo ‘o e ngaahi fale-mālōlō. ‘Oku pehē nai ‘e he kau taki ‘o e ‘Akapulu ‘Iunioni ‘o Tongá, kau tauhi mala‘e ‘o Teufaivá, mo e  Minisitā ‘o e Ngaahi Sipotí, ‘oku ‘i he tu‘unga faka-mo‘ui lelei pe ‘ikai?

‘Oku ta‘e fe‘unga ki he lōnuku ‘a e fu‘u kakai tokolahi a‘u ‘o lau-mano ka ‘oku ‘ikai ha fale-mālōlō ma‘a, pea kakato mo e pepa faka-ma‘a mo e holoholo nima. ‘Oku totonu ke ‘i ai mo e paipa-vai fanofano mo e koá, pea mo e ‘ea fakanamu-lelei.

‘Oku tatau pē mo e ongo loki-fetongi ‘o e ongo kalapu teuteu ke hopo ki mala‘é. ‘Oku ‘ikai ke ma‘a, pea ‘ikai faka-naunau‘i mo e ngaahi saoa ‘aki e koa, mo e ngaahi tauveli ma‘a. Ko e senituli 21 eni ‘oku tau ‘i aí; ko e hā ‘oku tuku ai ‘e he Minisitā Sipotí ke “palakū” (fakatapu atu) pehē hotau pōlepole‘angá?

Maumau ko e ō mai ‘a e kau va‘inga teuteu lelei ‘o fetongi ‘i he ongo loki-fetongi ta‘e fe‘ungá. Pea nau va‘inga ‘i he mala‘e kelekele fefeka hangē ha hala-valitā. ‘Oku ‘ikai ha papa laukai; hala mo e me‘a-lea faka-le‘olahi; ‘ikai ngāue ‘a e ngaahi maama ki he va‘inga taimi po‘ulí.

Taimi Hiki Tu‘unga Kau Mamatá  

Ko e matapā pe ‘e taha (1) ‘oku faka‘aonga‘i ki he hū ki-lotó, mo e hū ki-tu‘á. ‘E faka-tu‘utāmaki ‘i ha hoko ha makuku faka-fokifā ‘a e fu‘u kakai tokolahi. Ko e kovi ‘e hoko ha fe‘ōhoaki ‘a e fu‘u kakai tokolahi pehē ki he matapā ‘i he taimi tataú. ‘Oku ‘i ai e matapā ‘ā ‘e ono (6), ka ko e matapā pe ‘e taha (1) ‘oku avá ki he fehūaki taautaha.

Ko e fale nofo‘anga lahí ‘oku kei tangutu‘anga sima pē. ‘Ikai kuo taimi ke ‘i ai ha ngaahi sea fakamolū ke me‘a ai ‘a Hou‘eiki mo e kāingá? ‘O ka toki me‘a mai ha minisitā, pe ko Hou‘eiki mo e Fale ‘Aló, pea toki ngaahi honau me‘a‘anga lelei. Kā ko e si‘i kau poupou ‘oku nau mata va‘inga ‘i he Tokonaki kotoa, ‘oku nau tangutu pē ‘i he faliki simá.

Ko e kau mamatá ‘oku nau kau ‘i he ngaahi va‘a fekau‘aki mahu‘inga mo e ‘akapulú. ‘Oku nau mahu‘inga tatau pē mo e kau va‘ingá, kau taki ‘o e ‘iunioní, kau fakamaaú, pea mo e kau tauhi ‘o e mala‘é. ‘Oku hū totongi ‘a e kau mamatá, pea ‘oku totonu ke talitali lelei kinautolu.

‘O kapau ‘e talitali lelei kinautolu, pea mālie ‘a e ngaahi va‘ingá, tenau fie omi ‘o fakamole ‘enau pa‘angá ‘i Teufaiva. Ko e fatongia ia ‘o e kau taki ‘o e ‘iunioní, mo e Minisitā Sipotí. ‘Oku tokoni lahi ‘a e sipoti ki he langa‘i ‘o e mo‘ui leleí mo e pōlepole‘anga faka-sōsialé.

 Tau Lahi: Toloa, 23; Hihifo, 15.

Neongo ‘a e taukei va‘inga ‘a Toloa Old Boys ‘i he tau lahí, na‘e faka-fepaki‘i fefeka ‘e he Tukuhali ‘a Hihifó. Na‘e taki e kai ‘o e Tukuhalí, 9-8, ‘i he konga uá mei he ‘enau ‘aka faka-hū ‘e tolu, pea tānaki ki ai mo e ‘aka ‘e ua kehe. Pea tata‘o-‘aka ‘e taha ‘a Toloa ‘e taha, ‘o tānaki atu mo e tata‘o ‘e taha mo e ‘aka tautea kenau mālohi 23-15.

Na‘e ‘aka fakahū ‘e valu ‘a e feesi-5/8 ‘a Toloa, Liueli Simote, pea hū e ‘aka ‘e fā. Na‘e ‘aka ‘e nima (5) ‘a e feesi-5/8 ‘a Hihifó, Lātū Langi, ‘o hū kotoa. Na‘e tata‘o tu‘o ua (2) ‘a Toloa, ka e hala ‘a Hihifo.

Na‘e sikalamu ‘e 11 ‘a Hihifo, ka e nima (5) pē ‘a Toloa. Na‘e laine-‘auti ‘e tolu (3) ‘a Hihifo, ka e taha (1) pē ‘a Toloa. Na‘e lahi e nofo ‘a e va‘ingá ‘i he konga mala‘e ‘o Toloá. Pea tautea “kaati engeenga” ‘a e Fika #6, Kulisi Vete, ‘o Toloa.

‘E fepaki ‘a Hihifo vs. Ma‘ufanga Marist ‘i he kāsete ‘o e Tokonaki kaha‘ú. Pea tā pepa ‘a Toloa Old Boys mo e Sila Pelu Uá ‘i he tau lahí.           

 Toloa Old Boys
                 
1.    Lisiate Mālani
2.    ‘Aminiasi Fakahua
3.    Solomone Kioa
4.    ‘Aisake ‘Aholahi
5.    ‘Alameta Fe‘ao (kapiteni)
6.    Kulisi Vete
7.    Taniela ‘Atiola
8.    Mōsese Taufaloa
9.    Samisoni Tāufa
10.    Liiueli Simote
11.    Kava Likiafu
12.    Sepuloni Makaafi
13.    Sione Vea
14.    Siale Talakai
15.    Maikolo Saipa‘ia
16.    Mēsui Tūfui
17.    Tali Tu‘ihalamaka
18.    Penisoni Vea
19.    Simisoni Lutua
20.    Siaosi Tu‘ipulotu
21.    Matalasi ‘Aholelei
22.    Ka‘ulufonua Vete
23.    ‘Īnoke Pulu
24.    Vikatoa Tupou
Faiako: Siaosi ‘Atiola
Tokoni: Tākau Lutua
Tauhi: Hango Havea


 Hihifo RC Tukuhali

1.    Hōsea Toto
2.    Maliu Ma‘asi
3.    Sione Tūtone
4.    Tuialo Ma‘asi
5.    Tēvita Hēmau
6.    Brian Manumanu
7.    Uepi Lātū
8.    Sione Vailanu
9.    ‘Atonio Vito
10.    Lātū Langi
11.    Heamasi Sēkona
12.    Saula Mā‘asi
13.    Senituli Lave (kapiteni)
14.    ‘Ēpati Savieti
15.    Toni ‘Ahoafi
16.    ‘Amanaki Tākai
17.    Vili Lōngani
18.    Samuela Mafile‘o
19.    Heuli Pōnove
20.    Hingano Mā‘asi
21.    Fetu‘u Fīnau
22.    Maka Pangi
23.    Tēvita Pīnomi
24.    Sēpana Taulanga

Faiako: ‘Alamoni Liava‘a
Tokoni: Sinito Ma‘afu
Tauhi: ‘Onetulei Manu

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top