Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

‘Alomālie Failā ‘o “Motu-‘ā-puaká” ki Pulotú Featured

'Ene 'Afio Tupou VI, Kuini Nanasipau'u, Pilinisi Kalauni mo Pilinisesi Sinaitakala, mo Pilinisi Ata hili 'a e me'afaka'eiki 'o Motu'apuaka. Faita 'a Sione Mokofisi 'Ene 'Afio Tupou VI, Kuini Nanasipau'u, Pilinisi Kalauni mo Pilinisesi Sinaitakala, mo Pilinisi Ata hili 'a e me'afaka'eiki 'o Motu'apuaka. Faita 'a Sione Mokofisi

‘Alomālie Failā ‘o “Motu-‘ā-puaká” ki Pulotú
        Fa‘utohi ‘a Sione A. Mokofisi


Te‘ekiu, Siulai 23, 2016 – Na‘e ‘ahoia ‘a e ‘āpō ‘o e me‘a faka‘eiki ‘o e matāpule ma‘u-tofi‘a ‘a e Tu‘í, ko Motu‘apuaka (old sow), ka ko e hingoa faka-matāpule totonú ko e “Motu-‘ā-puaka.” (Royal Pig Farm Island), ko e puipuitu’a ia ‘a e ‘ōfefine ‘o ‘Eiki Ve‘ehalá.
 
Kuo toe foki mai e ni‘ihi ‘o e kau hiva ‘āpō na‘a nau ō ki ‘api ‘o tafitafi. Pea kuo kamata ke ngaue ‘a e nofó ko ‘enau ongo‘i kuo ofi ‘a e mōmēniti ke faka-hā‘ele atu ai honau ‘eiki ‘o honau koló ki Pulotú.
 
‘Oku lolotonga me‘a ‘a e me‘a-faka-‘eikí  ‘i he loto Fale Lotu Uēsilianá, pea kuo tau mai ‘a e pasi hinehina mo e kau ifi palasa ‘a e kau Polisí. Mahino ki he kakaí kuo vave pē ha tū‘uta mai ‘a e Hā‘elé mei Palasí. Kuo pau ke faka-hā‘ele ‘a e me‘a faka-‘eikí ki hono fa‘itoká kimu‘a pea toki tū‘uta mai ‘a e Hā‘elé ‘i he maile ‘e valu (8) mei Nuku‘alofá.
 
Faka-hā‘ele Me‘a Faka-‘eikí ki Fa‘itoká
 
Mahalo kuo ma‘u mai e faka-‘ilonga mei he kau faka-fe‘ao ‘o e Hā‘elé kuo nau mavahe mei Palasí. Kuo tu‘ulaine ‘a e kau ifi ‘a e kau Polisi, pea kuo momoiki e tā ‘o e ngaahi nafá. Tuaiekemo, kuo tu‘u e kau tangata fua ‘o e me ‘a faka-‘eikí mei he fale lotú.

Ko hono fata 'o e me'afaka'eiki ki fa'itoka. Faita 'a Sione Mokofisi

Kuo mahua mai e kau ‘āpō ‘i honau teunga tauanga‘á mei he fale lotú ki loto hala. Tokolahi e fānau iiki mahinó kuo nau ōmai mo honau ngaahi fāmili mei muli. ‘Oku nau tui falani ‘uli‘uli mo e hingoa ‘o e ‘Eiki Pekiá ‘i honau tu‘á.
 
Pea takiatu leva ‘e he Ifi Palasa ‘a e kau Polisí ‘a e faka-hā‘elé ki he ki‘i mala‘e ‘o e ki‘i koló ni. Kuo taumai ‘a e kau fakaafe mei he Pule‘angá, mo e kau Hou‘eikí: Ko Fakamaau Tevita Tupou mo e hoa; ko Lord Dalghety; ‘Eiki Nuku; ‘Eiki Tu‘ilakepa; ‘Eiki Tu‘iha‘ateiho mo e hoa; Minisitā Taki Mamata, Semisi Sika; Minisitā Mālõlõ, ‘Eiki Feleti Sevele; ‘Eiki Minisitā Mālōlō, ‘Eiki Tu ‘ivakanō, etc.
 
Pea ‘oku talitali faka-fe‘iloaki kinautolu ‘e “Soakai”, ko e tehina ‘o Motu-‘ā-puaka. ‘A ia ‘oku fakafuofua‘i atu ‘e he tokolahi ‘e fakanofo ‘e he ‘Ene ‘Afió ki he hingoa matāpule ma‘u-tofi‘á ni.
 
Faka-lāngilangi‘i Mā‘olunga Mei he Fale ‘Aló
 
 Kuo tu‘u mālōlō e kau Ifi Palasa ‘a e Polisi ‘i he tafa‘aki hahaké, pea kuo mālōlō ‘a e me‘a-faka‘eikí ‘i he tumutumu ‘o e ki‘i mā‘olunga ‘o e fa‘itoká. Kuo nofo‘i ‘e he mātuá ‘a e ngaahi fa‘itoká ofi ki he tēniti kuo langa ‘i he luo fa‘itoká. ‘Oku nau sio hifo ki he ongo tēniti ‘i lalo ofi ki he ve‘e-Hala Taufa‘āhau. Pea ‘oku nofo‘i ‘e he mātu‘á ‘a e ongo kauhalá lōua.
 
Na‘e lele holo e ki‘i ta‘ahine ‘i he ve‘e matapā hū ki he mala‘é, pea ne fehu‘iange kia Soakai. “‘Oku mei taumai ‘a e Tu‘í mo e Kuiní?”

Soakai Motu'apuaka ko e tehina 'o Motu'apuaka. Faita 'a Sione Mokofisi


 
Taliatu ‘e Soakai, “‘Oku tau tali pē ka e ‘oua leva Kenau tū‘uta mai. ‘O kapau ‘e laulau houa, tetau tatali pe. Ka ke ‘alu ki ho‘o ongomātu‘á, he ‘oku ‘ikai ngofua ke lele holo e kau leká ‘i heni e? Pe ‘i lele ā.” Tuai-e-kemo kuo puli atu e leka ko iá  
 
Miniti ‘e 30 mei ai, kuo tu‘u teuteu ‘a e kau Ifi Palasa Polisí. Kuo tā-momoiki ‘a e ngaahi nafá; pea ‘asi mai ‘a e ngaahi me‘alele faka-fe‘aó ‘o e Hā‘elé. Kuo matamo‘ui mai ‘a e kau Polisí, mo e kau sōtiá na‘e fakamu‘omu‘a mai ke malu ‘i ‘a e fa ‘itoká. Ko ‘Ene ‘Afió Siaosi Tupou VI; mo Kuini Nanasipau‘ú; Pilinisi Kalauni Tupouto‘á mo e Pilinisesi; pea mo Pilinisi Ata na‘a nau faka-fofonga‘i mai ‘a e Fale ‘Aló.
 
Failā ‘o Motu-‘ā-puaká ki Pulotú
 
Kuo ifi mai ‘a e Fasi ‘o e Tu‘í, pea me‘a kotoa hake ‘a e kau fakaafe, mo e kakai kotoa ‘i he fa‘itoká, mo e ve‘ehalá. Hoko mo e ngaahi faka-malanga ‘o e me‘a-faka-‘eikí ‘e he kau faifekau Uēsilianá. Pea hokomai ‘a hono faka-ha‘ele hifo ‘o e matāpulé ‘a e Tu‘i ‘o Tongá ke folau atu ki Pulotu. Ko Motu-‘ā-puaká, ko e matāpule ngāue mahu‘inga ‘a e Tu‘í. ‘Oku talitali mai ‘a e kau Motu-‘ā-puaka mei he kuohilí ‘i he ‘ene tū‘uta atu ki Pulotu.

Motu'apuaka 'i he'ene kei laumalie 'i he taha 'ene faifatongia ko e 'apa'apa 'o e Hau. Faita 'a Sione Mokofisi


 
Na‘e faka-tū‘uta mai e me‘a faka-‘eikí ‘aneafi mei Hawai‘í. Na‘e fakahifo mei he me‘alele mei he Fale Maté ki he hilifaki‘anga kuo fa‘u ke hiki-tangata mai mei he ‘Api Lautohi Pule‘anga Te‘ekiú ki lotokolo Te‘ekiú. Pea na‘e fonu e ongo kauhalá ‘i hono talitali ‘e he lõnga‘i mātu‘á mo ‘enau fānaú ‘a honau ‘eikí kuo foki mai ‘i he puha mate. Na‘e mama‘o ‘i he ‘ene ‘eve‘eva ki he ‘ene fānau nofo-‘Ameliká. Na‘e mālōlō ‘i Las Vegas, Nevada.  

Ko e kainga 'ofa ki he pekia 'oku nau tatali pe he ve'ehala. Faita 'a Sione Mokofisi

‘E mātuku atu e si‘i kāingá ‘o e ki‘i koló ni, kuo nau si‘i hela. Talu ‘enau teuteu ‘i he uike ‘e tolu kuohilí ki hono faka-hā‘ele mai ‘o e me‘a-faka-‘eikí mei ‘Ameliká. ‘Oku nau fokiatu ki honau ngaahi ‘api takitaha kuo nau pōlepole ‘i he kakato honau ngaahi fatongia ki honau ‘eikí. Na‘e kau mai foki ki ai e si‘i kāinga Te‘ekiu nofo-muli na‘a nau lava mai.
 
(Ko e fa‘utohi taukei ‘a Sione A. Mokofisi ‘i he mītiá. ‘Oku pulusi ‘i he nusipepa Niuvākaí, mo e ngaluopé: www.nepituno.to; <looptonga.com>; <matangitonga.to>. Ko e Talēkita English, Journalism & Business Management ‘i he Moana Unitech Academy, Haveluloto, Tongatapu.)

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top