Logo
Print this page

Ko e Fakakaukau 'a hai 'a e founga 'a'ahi sivi Raw Marks? Featured

Ko e Fakakaukau 'a hai 'a e founga 'a'ahi sivi Raw Marks?

Kolomu Filihi

KO E FAKAKAUKAU ‘A HAI ‘A E FOUNGA ‘A’AHI SIVI RAW MARKS?

Tau ki'i filihi ange 'eni. Ko e liliu ko’eni ki he founga raw marks ko e tu’utu’uni ia ‘a e Palemia ka ko e Minisita Ako pea ‘oku pehe ne tupu ia mei he fale’i ‘a e tangata komipiuta ko Piveni Piukala ko e hoa ngaue mo e maheni ‘o e foha ‘o e Palemia ko Siaosi Pohiva. ‘Oku tui ‘a e tokolahi ko e fokotu’utu’u silapa mo fakaako ne fa’u ia ‘e Siaosi Pohiva, ka e fakapolokalama’i fakakomipiuta ‘e Piveni.

Ne talu ‘a e mavaeua ai ‘a e kau mataotao he mala’e ‘o e ako ne nau kamata mo fakakaukau’i ‘a e founga maaka sivi standardization ‘o kau ai ‘a Dr Visesio Pongi, Dr ‘Ana Taufe’ulungaki, Dr ‘Uhilamoelangi Fasi, ‘Emeli Moala Pouvalu mo e Palemia mo e Potungaue Ako he me’a ni, ka ne kei ta’efieauna pe ‘a e Palemia ia ke fai hono loto ‘o iku ki he liliu ki he founga ‘a’ahi sivi raw marks ki he ngaahi sivi fakapule’anga ‘o e 2015.

KO E FEHU’I

1. ‘AkiliPalemia mo Minisita Pa’anga, ko e ha ne ‘ikai fou ai he founga Lao mo Tu’utu’uni Procurement ‘a e Pule’anga, ke tu’uaki ‘a e ngaue ne mou ‘ave fakahangatonu kia Piveni? Lolotonga ko ia ‘oku veve ‘a e kakai poto fakapolokalama fakakomipiuta ‘i Tonga ni mo muli foki ne nau mei lava ke tohi mai ‘o fe’auhi mo Piveni ki he konituleki ne ‘ave kiai. Koe tu’utu’uni ‘a e Lao Procurement, kuo pau ke tu’uaki ‘a e ngaue fakakonituleki kotoa ‘a e Pule’anga, neongo ‘oku ha ‘i he Kupu 52(c) ‘e lava ke foaki ha konituleki fakahangatonu ‘o ‘oua ‘e tu’uaki ‘i he founga ko e SSS (Single Source Selection) ka ‘oku ‘i ai hono ngaahi makatu’unga pau ‘o kau ai ‘a e ngaahi me’a ko’eni;

(i) ko e ngaue konituleki ko e hoko atu pe ha ngaue ne ‘osi fakakakato ki mu’a
(ii) ‘oku fiema’u ke fili leva fakavavevave ‘a e taha konitulelki (hange koia he taimi emergency)
(iii) koe ki’i ngaue ‘oku si’isi’i ‘aupito pe ke fakahoko mo toe tu’uaki
(iv) kapau ‘oku tokotaha pe ‘a e taha fale’i ‘oku poto he ngaue ko ‘eni pe ‘oku ne ma’u ha taukei makehe fekau’aki mo e ngaue
(v) ko ha ‘uhinga fakatu’utamaki pe fakatu’upake ne tupu mei ai ‘ae fiema’u ke fei mo fili leva ‘a e taha ngaue konituleki.

‘Oku mahino mei he ngaahi makatu’unga ‘i ‘olunga ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha ‘uhinga lelei ia ke foaki mola pe ‘a e aleapau konitulelki ‘a e Potungaue Ako kia Piveni. ‘Oku tuhu leva ‘a e fai tu’utu’uni ko’eni ‘a ‘Akilisi ki he nepotasio (nepotism) pe filifilimanako fakapone mo fakafamili. Pea ko e tukuaki’i ‘eni ‘oku mamahi ai ‘a e fanau ako tokolahi, ngaahi matu’a mo e fonua kotoa, ko e hange kuo va’inga’aki ‘a e kaha’u ‘o e fonua, ka e tala ko e liliu ‘eni ‘e hiki ai ki ‘olunga ‘a e tu’unga ‘o e ako pea ‘e kau lelei ki he fonua fakakatoa.

2. ‘Akilisi, kataki ‘o fakaha mai pe ‘oku tonu pe ‘ikai ‘a e me’a ‘oku fakakaukau ki ai ho mau ni’ihi ‘o hange ko e sinalio (scenario) ko ‘eni. Ko Siaosi (ho foha) ‘oku ne fa’u ‘o e liliu fakasilapa, he koia ‘oku maheni ki he ngaue ko ’eni, pea ne ako faka’apelenitisi (apprenticeship) ‘ia Dr Visesio Pongi, Dr ‘Uhilamoelangi Fasi, ‘Ana Raivoce mo e kau mataotao kehe he South Pacific Board for Education Assessment aka Education Quality & Assessment Programme ‘i Suva.

‘Oku ‘ave leva ‘e Siaosi ‘ene ngaahi fokotu’utu’u fakasilapa kia Piveni ke ne fakapolokalama’i fakakomipiuta he ko hono mala’e ia. Ko Piveni leva ia ‘oku ‘ave ki ai ‘ae konituleki, ka ko e polokalama fakasilapa ako ia ne fokotu’utu’u ‘e Siaosi. Kapau koia, ‘e tonu nai kapau te mau fakakaukau ‘oku ‘oange ‘e Piveni ha pa’anga lahi ko e ‘inasi ‘o Siaosi, he ko hono hoa ngaue fakapisinisi (partnership)?

Kataki Palemia, ‘oku ‘ikai ko e ngaahi fehu’i ko ‘eni ‘oku ‘uhinga kovi pe ke tukuhifo koe mo ho famili, ka ‘oku mau tui pikitai ki ho’o kaveinga ngaue ko e Ho’ata ki Tu’a, Pule Lelei, Taliui ki he Kakai, mo e Faitotonu, ka ko e keisi ‘o Piveni, ‘oku ne felei ‘i he’emau fakakaukau ‘a e toe tui ki he feitu’u na. ‘Oku ‘ikai ke mau loto ki ai ka ‘oku hanga ‘e he ngaahi keisi kehekehe talu ho’o ala ki he Fohe, ‘o ‘ikai toe ‘omai ha mau fili kehe ka ko ‘emau tui ki ai.

 

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.