Logo
Print this page

Kamata Kenau Movetevete Featured

Kamata Kenau Movetevete

Kolomu Filihi

KAMATA KE NAU MOVETEVETE

Himi 390, Veesi 3: Tuku hono ngaahi fili ke movetevete pe; Tuku ‘enau tu’utu’uni Ke liliu ke vale pe.

Ku o kamata ke tau sio ki he me’a ni he ngaahi ‘aho ni. Kamata ke movetevete ‘a e kau Temo mo e PTOA pea ‘e uesia ai ‘a e pule’anga ‘o movetevete. Ko e lau ia ‘a e Himi pea ‘e hoko ia.

‘Oku malie ‘a hono tukuaki’i ‘e Mateni Tapueluelu he Kele’a ‘o e ‘aho 23 Novema 2015, ‘a ‘Aisake Eke ‘o ‘ulu’i tohi ‘aki ‘a e ngaahi lea ko ‘eni: “Ko ‘Aisake Eke ‘a e Siutasi he loto’i pule’anga”. Ko e tukuaki’i mamafa mo’oni ‘eni ‘o e Minisita Pa’anga ‘o e fonua pea ‘oku ‘ikai ke tau ‘amanaki ‘e longo pe ‘a ‘Aisake ta’e fai ha’a ne tali ki ai he ‘oku uesia ai hono imisi mo hono ongoongo. Pea kapau he’ikai kene tali ki ai, ‘e ngali mo’oni ‘a Mateni ia.

Ko e me’a ‘oku tau sio atu ki ai, ‘oku tala ‘e Mateni ko e Siutasi ‘a ‘Aisake, ka ko e tokotaha ‘eni ‘oku matua’ki falala ki ai ‘a e Palemia talu pe ‘a e ‘osi ‘a e Fili Fale Alea ‘o e 2010. ‘Oku tupu ‘eni mei he fili ‘a ‘Aisake ke kau ki he Temo ka e ‘ikai ke kau ki he Kapineti ‘a Tu’ivakano. Pea neongo ne toki kau ki he Kapineti ‘a Tu’ivakano he 2014, ka ne kei hoko pe ‘a ‘Aisake ia ko e fo’i pele ‘a ‘Akilisi. Ko e ‘aho ni, kuo ui ‘e Mateni, foha he fono ‘o ‘Akilisi, ko e Siutasi ‘a Aisake. Pea ‘oku ne hu’uhu’u na’a kuo ‘osi fakatau ‘e he kau Nopele ‘a ‘Aisake, pea ne toe fehu’i’ia pe ‘oku palani ke nau liukava’i mo e kau nopele ‘a e pule’anga ‘o ‘Akilisi pea ke hoko ‘a ‘Aisake ko e Palemia ha hili ha mahina ‘e 18 mei he ‘enau taki ‘a e fonua.

Ka te tau toe fehu’i’ia pe ‘oku ‘i ai ha loto meheka ‘a Mateni ‘ia ‘Aisake, telia na’a hoko ‘a ‘Aisake ko e taki he Temo/PTOA kapau ‘e malolo ‘a ‘Akilisi mei he ngaue fakapolitikale? Ko e kamata nai ‘eni ‘a e fuhu’i ‘e Mateni ‘a e ‘ea fakapolitikale kia ‘Akilisi. Ka e feefee ‘a e Po’oi ia na’a ko e ‘uhinga ia ‘oku ‘ave ai ‘e ‘Akilisi hono foha ke base he ‘Ofisi Palemia ke kamata ‘ene ngaue faka ‘apelenitisi ki he taki ka malolo ‘a ‘Akilisi? Feefee kau memipa kehe ia ‘o e PTOA ‘oku ‘ikai kau he famili ‘o ‘Akilisi, ‘e ‘ikai ke nau kau kinautolu ki he alea’i ‘a e taki?

Ka ‘i he ‘etau toe vakai ki he ngaahi fakamatala ‘a Mateni fekau’aki mo ‘Aisake, ‘oku ngali mo’oni ‘a e ngaahi me’a lahi ai, kau ai ‘a e (i) tanu ta’e procurement ‘a e Hala Hihifo lolotonga ‘a e Palemia ‘a Tu’ivakano (ii) kei fakangofua pe ‘e ‘Aisake ke totongi ‘a e ngaahi ngaue ‘a Lavu ne ‘ikai fou he founga procurement totonu (iii) fa’u ‘a e vausia tomui ‘e he Fale Pa’anga ke fakatonuhia’i ‘aki ‘a e totongi ‘a e laui miliona ‘e Tu’ivakano ki he TongaSat (iv) fakangofua ‘a e pa’anga ‘e USD$130,000 ke totongi ki he Makasini Forbes he ngaue hono tokoua ko ‘Aholotu Palu (v) fakangofua ‘a e aleapau mo e malu’i (guarantee) ‘a e vakapuna MA60 ki he kautaha ‘a Samiu Vaipulu (ke toe fakapapau’i ‘eni pe ko e mo’oni pe ‘ikai).

Ka e katoa ‘a e ngaahi fehalaaki ‘oku ‘ohake ‘e Mateni ‘i ‘olunga, ‘oku ‘ikai ke tonu ia ke fakatonuhia’i’aki ‘a e faihala ‘a Lavulavu ‘a ia ne fakamatala’i mai ‘e he ‘Atita ‘a e Pule’anga mo e ngaahi mitia (ka e fakakuikui pe ki ai ‘a e Kele’a, ku o polio ‘a e fai totonu ia ‘oku fa’a tu’uaki ‘e he ‘enau ki’i ‘Etita?). Ne tangi lo’imata, vetehia mo kole fakamolemole ki he faihala ni ‘a Lavulavu he Fale Alea he ‘aho 21 ‘Okatoa 2015. ‘E tatau ai pe ha toe faka’uhinga mei ha taha, ko e faihala, ko e faihala, pea ‘e ‘ikai ‘omai ‘a e lisi ‘o e ngaahi tonounou ‘a ‘Aisake ne ‘ohake ‘e Mateni ke ne ulapa’i mo ‘ufi’ufi’i ‘a e faihala ‘a Lavulavu. Pea ‘e tatau ai pe pe na’e ‘ave ‘a e maka mo e valita ki he hala kehekehe ‘i Vava’u, kapau ne faihala mo ta’e muimui ‘a Lavulavu ki he Ngaahi Tu’utu’uni ‘o e Fakatau Faka-Pule’anga (Procurement Regulations) (kau ai ‘a e fakamatala ngali loi faufaua pe tohi kaakaa ‘i hono tiliva ‘a e loli maka ‘e 77 he ‘aho pe taha) ko e faihala ia. ‘Oku tau tui ko e loi mo e kaakaa ‘eni, pea ‘oku tonu ke tautea’i ‘o kau ai ‘a e fakakaukau’i ke ‘alu ki ‘api ka e fai hano faka’ilo hia (he kuo malu’i ia ‘e ‘Akilisi mo ‘ene kau Minisita mo e kau Fakafofonga Fale Alea PTOA he faka’ilo faka-fale alea). ‘Oku ‘ikai ha taha ‘e ma’olunga ange he Lao, ka ku o malanga mai ‘a Mateni (mo Tu’I Uata) mo e kau poupou ‘o e Temo ne ‘ikai fai hala ‘a Lavu ia he ne ‘alu pe maka mo e koloa kotoa ki he kakai ‘o Vava’u. Ki he kakai ko ‘eni, mou ‘ofa mai ho tau Fakamo’ui ko Sisu Kalaisi, ‘oku ‘ikai vale ‘a e kakai ‘o e fonua pea tuku a ho nau lohiaki’i mo ho nau tohoaki’i faka’atamai he ‘e ‘auha ai ‘a e pule’anga.

Mateni, ko e fehu’I keke tali mai, ‘oku ke tui tatau mo e tokolahi ko e maumau lahi taha ku o hoko he pule’anga ‘o ‘Akilisi ko e ngaue ‘a Lavulavu? He ko e fifili, kapau ne ‘ikai kau ‘a Lavu he Kapineti, ne ‘ikai ha fu’u tanu hala ta’e procurement he ngaahi potu kehekehe ‘o Tonga ni tautautefito ki Vava’u pea pehe ‘a e lele ta’e procurement ‘a e fosoa Talihau? Ne mei ‘ikai ke fakahu ha fu’u kau ngaue lau’aho tokolahi ta’e patiseti ‘o fe’unga ‘a e fakamole mo e $1.3 miliona nai pea to e iku fakanofo ‘a e kau ngaue ko ‘eni ‘o kei ta’e vahe pe ho nau ni’ihi? Ne mei ‘ikai to’o ‘e Lavu ia ‘a e Sea ia ‘o e TNQAB ka e sea ia (ka ‘oku ‘ikai ngofua ke Sea ha Minisita ha Poate Pule’anga he taimi ni) pea ne fakangofua ‘e ne ako ke ataa ke lesisita (pea ‘ataa leva ke kole ki he tokoni ‘a e Pule’anga ki he ako fakatekinikale, ko e $1,200 ki he tokotaha, pea kapau ko e toko 200 ‘e lesisita ‘i he ako ‘a Lavu, tene ala ma’u ai ‘a e $240,000; pea kapau ko e toko 300 ‘e lesisita, te nau ala ma’u ai ‘a e $360,000 mei he puleanga… Malie e!).

Ko ia ai Mateni, you are backing the wrong horse. Lavu is the most popular (more so than ‘Akilisi) and the biggest winner out of the present government under the guise of helping the poor. Pea kapau ‘oku ‘ikai ke ke lava ‘o ‘ilo’i ‘a e me’a ni, pea he’ikai ke mau ofo ai he ‘oku mahino pe kiate kimautolu ho puipuitu’a, ko e tama tauhi hopoate pe ko e, pea mahalo ko e lahi ho’o feohi mo e kau hopoate ‘oku ke mix up ai he ngaahi me’a lahi ‘o ‘ikai fu’u ‘ilo’i pau ‘a e kovi mei he lelei, fai totonu mei he faihala, siokita mei he ‘ofa ki he masiva.

Ka neongo kotoa ‘eni, ko hono aofangatuku, te tau fakamalo kia Mateni he ‘omai ‘a e ngaahi fakamatala ki he ngaahi faihala ‘a ‘Aisake pea te tau kole ai ki he kau loea mataotao ‘o e fonua, mo e ‘Ateni Seniale, ke mou tokoni ki hano faka’ilo hia ‘a ‘Aisake, mo Lavulavu pea kau atu ki ai mo e Palemia mo ‘ene Kapineti, ki ha ngaahi tu’utu’uni faka-kapineti pe collective decision kehe ne nau fai, kau ai hano fakangofua ha ngaahi me’a ‘oku ta’ofi he Lao mo e Ngaahi Tu’utu’uni ki he Ngaahi Lao. ‘E vaka he ngaahi fakamatala ‘a Mateni ‘a e ngaahi hopo ko ‘eni, pea ke lava heni kano fetongi ‘a e ki’I pule’anga fonu pango ‘o ‘Akilisi ka e fili ha Palemia mo e ha Kapineti fo’ou ‘oku mahino ange kiate kinautolu ‘a e “Pule Lelei”.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.