Logo
Print this page

Movetevete 'a e Fonua he Ngaue 'a e Pule'anga Featured

Movetevete 'a e Fonua he Ngaue 'a e Pule'anga

KOLOMU FILIHI

MOVETEVETE ‘A E FONUA HE NGAUE ‘A E PULE’ANGA


Nuku'alofa, 5 Novema 2015. ‘Oku te’eki ke lava ha ta’u ‘e 1 ‘a e Palemia ‘a ‘Akilisi Pohiva ka ‘oku te’eki ke fononga ‘a e fonua ha taimi longoa’a lahi pehe. Na’a ne tala ko e pule’anga ‘eni ‘o e kakai pea ko e moto ‘a e pule’anga ko e Pule Lelei ka ko ene a’u mai ki he ‘aho ni ‘oku tukuaki’i ‘a e Palemia ki he ngaahi pule kovi kehekehe kau ai ‘a e filifilimanako mo e nepotasia (filifilimanako faka-famili). Ku o toe kau mai ‘eni ki ai ‘a e tukuaki’i ki he “kaiha’a mafai” mo e fakailifia’i (harass) ‘a e kau ngaue faka-pule’anga mo e mitia pea ‘oku matu’aki fakaloloma ‘etau fanongo ki he ngaahi ongoongo pehe.

‘Oku fehangahangai ‘a e kakai ‘o e fonua mo e moveuveu faka’atamai, pea mavaeua ‘a e tui ki he Palemia mo e Pule’anga tupu mei he ngaahi fai tu’utu’uni ki he ngaahi ‘isiu ko ‘eni:

(i)    Filifilimanako & Nepotasia (filifilimanako fakafamili) – hange ko e fili pe ‘e he Palemia hono foha Po’oi ke hoko ko hono Tokoni Fakafo’ituitui (Personal Assistant). Pehe ki he fili ‘o e Kovana Ha’apai mo e kau fale’i ‘a e Palemia ta’e fou he founga ‘a e Public Service Commission mo e Procurement Policy ‘a e pule’anga.

(ii)    CEDAW – ‘o tohi tangi ai ‘a e toko 10,000 tupu ki he Tu’i ke ‘oua na’a fakamo’oni ‘a Tonga ni ki he talite faka-vaha’apule’anga ko ‘eni

(iii)    FORBES – ne fakamole ai ha USD 130,000 (T$260,000 nai) pea tala ko e fakamaketi’i lelei ‘o e fonua ka ko e fakatonuhia’i ia ‘a e fie ha ‘a e Palemia he Makasini Forbes

 (iv)    Kau Fale’I ‘a e Palemia – ne tala he Fale Alea mo e letio ‘oku fakalao pe ho nau fakangaue’i pea toki ‘ilo kimui ta ne ‘ikai fakalao ‘enau aleapau pea toe ‘ai ‘a e aleapau fo’ou kimui ia ke fakalao’i ka e talu ‘e nau ngaue mei he kamata’anga ‘o e ta’u

(v)    Polokalama Sivi ‘a e Fanau Ako -  ko e fo’i nepotasia ‘eni ‘e taha - hono fili mai ‘a e tama komipiuta (Piveni Piukala) kene fokotu’utu’u fo’ou ‘a e founga sivi ‘a e fanau ako kolisi ka e ‘ikai ke fou he Founga Procurement ‘a e pule’anga, pea ko Piveni ko e kaume’a mo kaunga ngaue ‘o e foha ‘o e Palemia (Siaosi) ‘oku na ngaue ‘i Fisi. Ku o mavaeua heni ‘a e Potungaue Ako pea tohi tangi ‘a e Talekita Ako Malolo mo e Minisita Ako Malolo ki he Tu’i ke fakahifo ‘a e Palemia mei hono lakanga ko e Minsita Ako. ‘Oku kei mavaeua foki ‘a e Potungaue Ako mo e kakai ‘o e fonua pe ko e fe ‘a e founga ‘oku tonu ke tau ngaue’aki – standardization pe raw mark pea ko e mavaeua ‘eni ia ‘e hokohoko atu ‘o lauita’u.

(vi)      Fokotu’u ‘o ‘Etuate Lavulavu ko e Minisita Ako Le’ole’o – ‘o loto mamahi ai ‘a e tokolahi he ‘ene toe lesisita ‘a e ‘apiako hono mali neongo ne ‘ikai tali ‘e he Komisoni Silapa Fakaako ‘a Tonga.

(vii)    Faka’ilo Faka-Fale Alea ‘o Lavulavu – hili hono fakapapau’i mai ‘e he ‘Atita ‘a e Pule’anga ‘oku ‘i ai ‘a e keisi ke faka’ilo ai ‘a Lavulavu ku o paloti ‘a e Palemia ia mo e kau Minsita ke ‘oua ‘e tali ‘a e lipooti  ‘a e Komiti ki he Ngaahi Totonu ‘a e Fale Alea ‘o mate ai pe ‘a e ngaahi me’a ne vetehia ki ai ‘a Lavulavu mo kole fakamolemole ko he Fale Alea. Ne fakaha ‘e he Palemia ‘oku ne fiema’u kene fai ‘eia ‘a e tautea ‘o Lavulavu he ‘e lelei ange ‘e ne fakakaukau’i ‘a e Fakamaau Totonu he Fale Alea. Ko e fo’i fakanafala fakapolitikale fakatu’utamaki ‘eni pea ‘oku mole ai ‘a e falala’anga mo e ngeia ‘o e Palemia.

(viii)    Liliu ki he Ngaahi Poate ‘a e Pule’anga – ‘oku te’eki fakalao ‘a e liliu ko ‘eni pea ku o fai ai ‘a e fakafekiki fakalao. ‘Oku ta’eta’e ‘uhinga ‘a e liliu pea ne ‘ikai ha vakai’i faka’aufuli hono lelei mo hono kovi – pea mahalo ko e founga pe ‘eni ke vaka ai ‘a e filifilimanako mo e nepotasio ‘a e pule’anga fo’ou.  ‘E tu’umalie ange foki ‘a e kau Talekita fo’ou he ‘e vahe ‘a e Talekitia ‘e taha mei he Poate ‘e 3 ‘e kau ki ai. Ko fe leva ‘a e vahevahe tatau mo e vahevahe taau ‘oku malanga’i ‘e he Palemia mo e Temo?    

(ix)    Komisoni Tau’i ‘o e Faihala. ‘E tapuni ‘a e Fale Alea he ‘aho 29 ‘Okatopa ‘oku te’eki pe ke toe fai ha ngaue ia ke fei mo lava ‘o ngaue ‘a e Lao mo e sino ma’u mafai ko ‘eni. Ka kuo tau fiu he launga ‘a e Palemia mo e Temo he ngaahi ta’u kuo maliu atu he tuai ‘a e ngaue ‘a e lao ko ‘eni, pea nau tala ko ‘enau pule’anga pe kuo lele ‘a e Komisoni ni. Ko e ha ‘a e me’a ‘oku hoko? ‘Oku nau ilifia na’a launga’i kinautolu ki he Komisoni he ngaahi fu’u me’a ‘oku hoko ‘i he pule’anga he taimi ni?  

(xi)    Totongi Tute, ‘Uhila & Vai – ne tau longoa’a’ia he kemipeini ‘aki ‘e he Temo mo e PTOA ka nau pule’anga ‘e tukuhifo ‘a e tute, totongi ‘uhila mo e totongi vai ‘aki ‘a e 15%. Talu ‘enau pule’anga mo e te’eki ke fai ha me’a ‘e taha ‘e he pule’anga pea ko e holo he ‘uhila mo e vai ko e fai tu’utu’uni pe ia ‘a e ongo Poate ko ‘eni ‘ikai kau ai ‘a e pule’anga ia. Ko e me’a ‘oku fai ia ‘e he pule’anga ko e fakatetenga’i ‘a e ngaahi poate ko ‘eni ‘o ‘ikai lava ke nau sevesi fakalelei mo ma’ama’aange ‘a e kakai pea fekau ke fakafisi ‘a e kau talekita ka e fili ‘enau kau talekita fo’ou ‘akinautolu.

(xii)    Sipoti Pasifiki – kuo fa’u ‘e he pule’anga ha lao ke fakamalohi’i ‘aki ‘a e ngaahi pangike mo e ngaahi kautaha fe’ave’aki pa’anga ke to’o ‘a e seniti ‘e taha mei he $1 kotoa pe ‘oku ‘omai ho tau ngaahi famili ki Tonga ni pe ‘ave ki muli, pea ke tanaki mo e $100 ki he tikite folau vakapuna kotoa pe ke ma’u ai ha laui miliona he ta’u ‘e 4 ka hoko ke ‘ave ki he Sipoti maumau taimi ko ‘eni ‘e fai mai ki Tonga ni he 2019. Ne fakaanga’i ‘e ‘Akilisi ‘a e Sipoti ka ko ‘eni ku o Palemia pea ku o poupou ia ki ai he mahalo na’a ‘oku ma’u ai ha monu’ia ‘ene kau tama.    

Toki me’a fakaloloma ia ko ‘etau ‘amanaki ki ha pule’anga fo’ou ‘e fiefia ai ‘a e kakai mo nau nonga mo melino mo nau tu’umalie ange ai, ka ko ‘eni ku o fakamasiva’i kinautolu he ngaahi lao tanaki pa’anga kehekehe (ki he sipoti etc) pea fakailifia’i ‘a e mitia mo e kau ngaue fakapule’anga pea fufu’i ‘a e ngaahi ongoongo mo e faihala ‘a e kau ma’u mafai. ‘Oku tonu ke tau toe mateuteu ange ki ha taimi ‘e toe kovi ange he kaha’u he ko e ngaahi nanunga ia ‘o e temokalati ku o taukave’i ‘e ‘Akilisi mo ‘ene kau Temo he ngaahi ta’u lahi ku o maliu atu.  

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.