Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Fekau’i Ke Fetukutuku Sea Fale Alea Lord Tu’ivakanō Mei he Kuata Pule’anga Featured

'Eiki Sea Fale Alea Lord Tu'ivakano 'Eiki Sea Fale Alea Lord Tu'ivakano

Nuku'alofa, 20 Me, 2015. Kuo ma’u ha fakamatala falala’anga kuo a’utaki atu ha tohi mei he ‘Eiki Minisitā ‘o e Ngaahi Ngāue Lalahi ‘Etuate Sungalu Lavulavu ki he ‘Eiki Sea ‘o e Fale Alea ‘O Tonga Lord Tu’ivakanō ke fetukutuku leva mei he Kuata Pule’anga ‘oku lolotonga me’a ai ‘i he Hala Laifone.

‘Oku mahino mai foki koe Kuata Pule’anga foki ‘eni kuo fuoloa ‘a e me’a ai ‘a e ‘Eiki Nōpele ni ‘i hono ngaahi fatongia kehekehe ‘i he Pule’anga tautautefito ki he taimi na’e fua fatongia ai koe ‘Eiki Minisitā ‘i he ngaahi Potungāue ‘a e Pule’anga ‘o a’u ai pe ‘eni ki he’ene hoko koe ‘Eiki Sea ‘o e Fale Alea ‘O Tonga.

‘Oku ki’i pelepelengesi foki ke mahino ‘a e tūkunga ‘o e fa’ahinga tu’utu’uni pehe ni ‘o tautautefito ki hano fekau’i ‘o e ‘Ulu ‘o e Pule Fika Ua ‘i he fonua ‘e he Pule Fika ‘Uluaki ke mavahe lolotonga ia ‘oku mahu’inga ke ‘i ai ‘a e laumālie ‘o e fetoka’i’aki kae pehē ki he fefaka’apa’apa’aki ‘o hangē koe fa’unga malu ‘o e fonua ‘oku hā ‘i he’etau Konisitūtone.

Na’e fai ha fetu’utaki ki he Potungāue ‘o e Ngaahi Ngāue lalahi pea na’e fakahā mei ai koe fatongia pe foki ‘eni ia ‘o e Potungāue ke fakahoko ‘o kau ai hono fakafefeka’i ‘a e lao ‘o e 2010 ki he ngaahi kuata Pule’anga. Na’e toe fakahā foki mei he Potungāue ko e tu’utu’uni pe foki ‘eni ‘a e Komiti Fale (Housing Committee) ‘a e Potungāue pea koe Minisitā foki ‘Etuate Lavulavu ‘oku sea ai.

Fakatatau ki he fakamatala mei he Potungāue, ‘oku ‘ave ‘a e tohi tatau ki he tokotaha kotoa ‘oku totonu ke ‘ave kiai pea ‘oku kau ai pe foki mo e 'Eiki Sea ‘o e Fale Alea. ‘Oku toki ‘anautolu ‘a hono ‘omi ha’anau tali moha ngaahi ‘uhinga lelei ‘oku totonu ai ke kei hokohoko atu ai ‘enau nofo.

Na’e fakahā mei he fakafofonga ‘o e tafa’aki ‘a e ‘Eiki Nōpele koe taha ‘eni he kuata lelei taha ‘i he ngaahi kuata ‘o e Pule’anga pea ‘oku ‘uhinga he koe lahi taha ‘o e ngāue fakalelei ki he ‘api koe fakahoko pe ia ‘e Lord Tu’ivakanō ‘o ‘ikai lahi ha mole kiai ‘a e Pule’anga. Na’a ne toe pehē foki na’e ‘osi fai pe ‘a e femahino’aki kiai mo e Potungāue ‘i  he ngaahi ta’u kuo maliu atu pea ‘oku kehe ia mei he ‘uhinga mo e founga 'o e ngaahi kuata kehe.

‘Oku fakatupu fifili leva ‘a e ho’ata mai ‘oku hoko ‘eni pea ‘oku malava leva ke tau sio atu ai ki he ngaahi kaveinga kehe ‘oku malava pē kenau fekau’aki ‘o tautautefito ki he’ene hoko ha fa’ahinga tu’utu’uni pehe ni ‘i he fetauhi’aki ‘a e vā ‘o e ngaahi vahevahe ‘i he mafai pule pea ‘oku mahino pe foki mo e ngaahi fakamatala ia mei he ongo tafa’aki ia.

‘I he ‘atakai faka politikale ‘o e ‘aho ni, ‘e malava pe ke fakalea ‘eni ko e “witch hunt” pe koe “tuli tevolo” ‘a ia ‘oku fa’a faka'uhinga ia ‘i he mala’e ‘o e politikale ko hano ao pe ko hano tuli mo muimui’i ‘a e fa’ahinga ‘oku ‘ikai tui tatau mo e kau ma’u mafai ke tautea’i ‘i he founga kehekehe pe.

‘Oku mālie he ‘oku fakamo’oni fefeka ki heni ‘a e ngaahi me’a ‘oku hoko ‘i he fonua ni  pea ‘oku mata’ā’ā hono ngaahi fakamo’oni ke kuo toutou hoko pea kuo ‘ilo kiai ‘a e kakai ‘o e fonua.

Kuo ‘osi leipolo mo fakahingoa mai ‘a e kau fakafepaki ki he Pule’anga 'e he Fale'i Fakaongoongo 'a e Pule'anga. ‘Oku hoko atu ‘eni ki hono muimui’i ‘o e kau politikale malōlō ‘o a’u ki he kau Minisitā Malōlō pea ko’eni ‘oku a’u mai ‘eni ki he 'Eiki Palemia Malōlō.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top