Logo
Print this page

Tohi Tali 'a William Clive Edwards OBE ki he Tali 'a e ‘Eiki Palēmia Featured

Tohi Tali 'a William Clive Edwards OBE ki he Tali 'a e ‘Eiki Palēmia

‘Aho 2 ‘Epeleli, 2015

Samiuela ‘Akilisi Pōhiva
‘Eiki Palēmia ‘O Tonga
‘Ofisi Palēmia
Nuku’alofa

Tangata’eiki,

‘Oku ou faka’apa’apa mo fakamālō atu heni ‘i ho’o laumalie lelei kae fakahoko mai ‘a e tali ki he’eku tohi mo e fokotu’u kiate koe ‘o e ‘aho 9 ‘o Ma’asi 2015. ‘Oku hā mahino mei ho’o tohi tali ‘oku ‘i ai ‘a e loto ‘oku tataka ‘o molia ai ‘a e ‘uhinga ma’a mo mahu’inga na’e fakahoko atu ‘aki ‘a e tohi mo e fokotu’u ki he Feitu’u na ‘a ia koe tokoni mo e langovaka ki ho fatongia ko e Palēmia ‘o e fonua.

‘Oku ‘i ai ‘a e ongo’i ta’elata ‘a e motu’a ni ‘i he nofo ‘i ha fonua ‘oku taku koe fonua malu ‘i he hangē koia ‘oku tukuaki’i fakahangatonu mai ‘o pehē ‘oku ou kaungā kau mo e ni’’ihi ‘i hono siofi ‘a e fakahoko fatongia ‘a e Kapineti. Kae fēfē ‘o hangē koia koe laumalie tupu’a ‘o e Temokalati ke ‘i ai ha kakai pe koha kulupu kenau fatongia’aki hono siofi mo fakatonutonu ‘a e fakahoko fatongia ‘a e Pule’anga kae lele ‘i matangi hotau vaka.

Na’a ke fakahoko ‘a e fatongia mahu’inga koia ‘i he ta’u ‘e 30 pe ofi kiai pea ko’eni kuo ke a’utonu ‘o tu’u ‘i he fohe. ‘Oku ngalikehe ‘a e ho’ata mai ‘oku ‘i ai ha ta’efiemalie ke toe langovaka atu ha ni’ihi pe koha kulupu pe falukunga kakai ki ho’o fua fatongia tukukehe ange pe ‘a e PTOA mo e kakai ‘oku nau poupou mo ofi kiate koe.

‘Oku ou fie fakahā heni ki he Feitu’u na koe taha ‘eni ha faka’uhinga ma’ulalo mo’oni pea fakamolemole pe kau ngāue’aki pe ‘a e lea mahino ‘oku hā mai ‘i ho’o tali ki he tohi mo e fokotu’u ‘a e motu’a ni. ‘Oku ‘uhinga ‘a ‘ene ma’ulalo he ‘oku ‘ikai malava keke fakamāau’i ‘a e kakano ‘o ‘eku tohi mo ‘ene mahu’inga ki he malu mo e ma’uma’uluta ‘a e fonua mo e koloa ‘a e kakai ka ke ‘uluaki sio fakataautaha mai kiate au mo e anga hota vā faka politikale.

Kiate au koe me’a ia ‘oku nunu mo vete pea ‘oku fakataimi ‘o hangē koe natula ‘o e politikale ka ‘oku ‘ikai totonu ia ke li’ekina ai ‘a e fakamaau totonu, tau’ataina mo e malu ‘a e koloa ‘a e kakai. Ko e tefito’i ‘uhinga ia ‘o ‘emau fie langovaka atu ki he fatongia ‘o e Feitu’u na pehē ki he ‘uhinga ‘oku ke ‘i he Lakanga Palēmia ai.

Ko e tohi lāunga na’a ku fakahoko atu ‘oku fekau’aki ia mo e faihala ‘a e memipa ‘i he Kapineti ‘a e Feitu’u na pea koe faihala fakataautaha ka ‘oku ‘ikai koha hia faka Kapineti ‘o hangē ko ho’o faka‘uhinga.

Na’e fakamahino atu pe ‘i he tohi na’a ku fakahoko atu na’e fakahoko ‘a e ngāue ki he konga ‘o e lāunga ko’eni pea na’e te’eki ke maau mālie kuo hoko ‘a e Fili Fale Alea ‘o Nōvema 2014, hoko mai ai mo e fetongi Pule’anga ‘o makatu’unga ai ‘a e ‘ikai kakato ‘a e ngāue ko’eni. Ko e konga ‘o e lāunga ko’eni ‘oku kanokato ia ‘i he lipooti ‘a e ‘Ofisi ‘o e ‘Atita ‘a ia na’e fakahoko ‘a e feme’a’aki ki ai ‘a e Fale Alea ‘i he uikesi’i kuo maliu atu ‘o mahino lelei mei ai na’e fakahoko pe ‘a e ngāue pea mo e ‘amanaki lelei ‘e fakakakato pea ne makatu’unga ai hono fakahoha’asi ‘o e Feitu’u na.

‘Oku ou fokotu’u atu ai heni ‘oku ‘ikai ha taimi fakaangatangata ia ki he Fakamaau totonu. ‘Oku ou lave’i ‘oku lolotonga kau ‘a e Feitu’u na ki he ngaahi hopo pea na’a ke kau ki he ngaahi hopo ‘i hono ‘eke ‘a e fakamaau totonu mo e faihala ‘i he ngaahi keisi na’e talu ‘ene hoko he valungofulu mo e hivangofulu.

‘Oku ou toe fifili ‘i he hā mai ‘i ho’o tohi tali kiate au na’e ‘ikai ha’o ‘ilo ‘e taha ki he ngaahi me’a ko’eni lolotonga koia koe Nusipepa Kele’a na’a ne ‘ohake ‘a e konga ‘o e lāunga ko’eni kimu’a ia pea toki fakahoko ‘a e Fili Fale Alea ‘o Nōvema ‘o e 2014. Na’e kau pē mo e ngaahi mīitia kehe ‘i hono ‘ohake ‘a e me’a ni.

Na’a ke toutou ‘ohake foki ‘i he hopo ‘i he vaha’a ‘o e Hou’eiki Minisitā ‘o e Pule’anga motu’a mo Solomone Palu ‘a e ta’etaau mo e ta’efalala’anga ‘a e Minisitā ko’eni ‘o kau ai ho’o tukuaki’i ki he kaiha’a pa’anga pea ke ui ai ‘a ‘Isileli Pulu mo Sione Taione kena fakamo’oni kiai. ‘Ikai ngata ai na’a ke toe ‘ohake ai pe ‘i he Fakamaau’anga lolotonga ‘a e hopo ni ‘a e ‘imeili mei he tokotaha ‘i Nu’usila ko’ene launga’i mai kiate koe ‘a e nonofo (hūfanga he fakatapu) ‘a e Minisitā ko’eni mo hono mali.

‘Oku fakatupu fifili kiate au he koe ‘aho ni hangē koia ‘oku hā mai ‘i ho’o tohi ‘a ho’o fakahā na’e ‘ikai teke ‘ilo kiha me’a ‘e taha pea ke fakamulituku’aki ho’o to’o mai ‘a e ngaahi fakamo’oni mei he Folofola. ‘Eiki Palēmia, ko e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku Ma’a mo Ma’oni’oni pea ‘oku ou faka’amu pe ke ‘oua ‘e ngāuehala ‘aki ‘a e Folofola ke fakatonuhia ‘aki ‘a e ngaahi me’a ‘oku totonu mo taau ke fakatonutonu he koe fonua ‘eni na’e Tuku Ki Langi. ‘Oku toe talamai pe foki ‘e he Folofola ke “‘Ave ‘a e me’a ‘a Sisa kia Sisa pea ‘ave ‘a e me’a ‘a e ‘Otua ki he ‘Otua”.

‘Oku fakamāfana ki he motu’a ni ‘a e hā mai kuo fai ‘a e fanau’ifo’ou mo e fakamolemole hili ho’omou fuakava pea kuo fakamolemole’i homou kuohili ‘o hangē koia na’e hā mai ‘i ho’o tohi. ‘Eiki Palēmia ‘oku ou toe fokotu’u atu ki he Feitu’u na koe fakamolemole ‘oku ‘a e ‘Otua pē ko ‘etau Tamai. ‘Oku ‘ikai ha totonu ‘a e Feitu’u na keke fakamolemole’i ha anga ta’etotonu ‘a ha taha ‘o e Hou’eiki memipa ‘o e Kapineti kuo fakahoko ki he kakai ‘o e fonua mo ‘enau koloa pehē ki he’enau totonu ‘o monuka ai ‘a e Konisitutone mo e Lao ‘o e fonua.

‘Oku ‘ikai ngata ‘i he’ene hala faka Lao ka ‘oku toe hala fakalaumalie. Kapau leva ko ho’o faka’uhinga ia pea tā ‘oku totonu ke ‘oua ‘e toe ho’ata mai ha fa’ahinga hu’uhu’u mei he Feitu’u na moha loto ‘afungi ‘o hange na’e fakamulituku mai ‘aki ho’o tohi ki he motu’a ni he kuo ke fanau’ifo’ou pea fonu ‘i he fakamolemole mo e ‘ofa.

‘I he natula koia ‘o e fanau’ifo’ou mo e fakamolemole’i ‘o e kuohili ‘o hangē koe faka’uhinga ‘a e Feitu’u na ‘i ho’o tohi, ‘oku totonu leva keke toe vakai ki he lau ‘a e Folofola ‘a ia ‘oku pehē “ko ho’o fai ki he taha si’i hifo ‘ia koe ko ho’o fai ia ki he ‘Otua”. Na’e totonu keke me’a atu ki Hu’atolitoli pea talaki kātoa ‘i he ngaahi ‘api popula mo e ngaahi pilīsone ‘i he fonua ke mou fuakava mo fakamo’oni hingoa kotoa pea ke fakamolemole’i kātoa ‘a e kau popula mo honau kuohili he koe Pule’anga fo’ou ‘eni.

‘Oku totonu ‘i he ‘uhinga tatau ke toe si’i kau atu atu ki heni mo hono fakamolemole’i ‘i he funga ‘o e fanau’ifo’ou ‘a si’i kau ngāue faka Pule’anga kuo tuli pea tautea ‘i he ‘uhinga kehekehe pē ‘o kau ai ‘a e mole ‘a e pa’anga ‘oku ‘ikai fu’u lahi ka kei fakahoko pe si’onau tautea’i.

Ko e kakai ia ‘oku totonu ketau tokanga mo ‘ofa kiai ‘o hangē ko ho’o faka’uhinga ka ‘oku ‘ikai ko hono fakamolemole’i pe ‘a e kau Taki kae tuku ‘a e si’i kakai tukuhausia ‘o e fonua. ‘E ‘ikai lava ha ngāue ‘i he fakamolemole he koe Pule’anga ‘oku ‘i ai hono Lao mo hono Tu’utu’uni pea ‘e fēfē nai ha fonua ‘i he founga mo e faka’uhinga koia.

Tuku pē mu’a ki Ha’a Taula’eiki kenau fakahoko hotau fatongia faka laumalie katau lotu pē ke mo’oni mo fakahoko hotau fatongia ‘o fakatatau ki he Lao ‘o e fonua. ‘I hono ‘ai mahino ange ‘oku fu’u fakaleleloto ‘a e taimi ‘oku fakaunga mai ai ‘a e kau Politikale ‘i he Lotu he kuo ho’atāina ‘a e ‘Otu Felenite.

‘Oku ou fie faka’osi ‘aki ‘Eiki Palēmia ‘a ‘eku fie fakahā ki he Feitu’u na na’e ‘ikai pea na’e ‘ikai ke ‘i ai ha ‘uhinga fakamanamana ‘i he tohi na’a ku fakahoko atu pea ‘oku ou fiu hono fakaukau’i pē koe fakamanamana fē ‘oku ‘uhinga kiai ‘a e Feitu’u na. Ko ‘eku lāunga mo e fokotu’u atu ki he Feitu’u na ke fakahoko ha ngāue ki he ngaahi makatu’unga ‘o ‘eku lāunga ‘i he’eku ‘ilo’ilo pau na’a ke tukupā ‘i he ta’u ‘e meimei 30 “teke tau’i ‘a e faihala”.  

Ko e me’a ‘oku hā mai kiate au ‘i he momeniti ko’eni kuo liliu ho’o ‘asenita ngāue pea ‘oku totonu ke fakalea ‘o pehē “poupou’i ‘a e faihala”. ‘Oku ou fie faka’osi ‘aki ‘eku tukupā ‘e hokohoko atu pe ‘a e fatongia ko’eni ‘i he laumalie ‘o e fengāue’aki ‘i hono fakapapau’i ‘oku tau fakahoko fatongia pe ‘o fakatatau ki he pule ‘a e Lao.

Faka’apa’apa Atu,

William Clive Edwards

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.