Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tokoni ki he Fekumi ki he Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research Featured

Tokoni ki he Fekumi ki he Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research

Nuku'alofa, 14 Sanuali 2016. 'Oku fakahoko atu 'a e fakamatala ko'eni ko e tokoni ki he talafili 'oku 'ohake 'i he mitia fakasosiale fekau'aki mo e Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR; 'Akatemi 'o Vava'u ki he Fekumi Fakaako mo e Fakatotolo Fakangaue). 'Oku 'i ai e tui 'oku tokoni atu 'a e ki'i fakamatala ko'eni ki he fekumi 'oku fakahoko.

Na'e fua fokotu'u 'a e Vava'u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR; 'Akatemi 'o Vava'u ki he Fekumi Fakaako mo e Fakatotolo Fakangaue) 'e Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina mo Fetongikava Dr Viliami Uasike Latu he 2005 ta'u ke tokoni ki hono langa 'a e ako moe fakalakalaka 'o e fonua, 'a ia na'e kau mai ki ai ha kau ako mo e kau 'atisi Tonga, 'o hange ko Palofesa Maui-Tava-He-Ako Dr Tevita O. Ka'ili, Helu Dr Siosaia Langitoto Helu, Mahinarangi Marama He Ta-Va Dr Helen Erana Leary, Semisi Fetokai Potauaine, Kolokesa Mahina Tuai mo Uili Lousi mo hai fua.

Na'e fokotu'u 'a e 'Akatemi 'o Vava'u koe tupu mei hono pule'i taafataha 'e he ngaahi 'univesiti mo e ngaahi politekiniki muli 'a e fekumi fakaako, fakatotolo fakangaue mo e fa'utohi mo e pulusitohi, 'o 'uhinga ke tau'ataina he'ene fekumi fakaako, fakatotolo fakangaue mo e fa'utohi mo e pulusitohi he'ene falepulusitohi kuo fa'u, 'aia 'oku tefito he ngaahi 'ilo mo e poto tu'ufonua / tupu'a 'a Tonga 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala mo e ngaahi 'aati faka-Tonga 'oku vahevahe lalahi ki he faiva, tufunga mo e nimamea'a, 'a ia na'e 'alu fakaha'a mo makatu'unga ai 'a e ako faka-Tonga, 'o hange koe ha'a faiva, ha'a tufunga mo e ha'a nimamea'a.

'Oku 'ikai ko ha 'apiako 'a e 'Akatemi 'o Vava'u, 'o 'ikai fai ai ha ako, ka ko e 'akatemi pe 'oku hoko ko e vaka 'oku ngaue fakataha ai 'a e kau ako mo e kau 'atisi he funga hono talanga'i mo vahevahe 'enau fekumi fakaako mo fakatotolo fakangaue, 'o fakataumu'a ki he fa'utohi mo e pulusitohi, 'aia 'oku fa'oaki 'a e ngaahi 'ilo mo e poto 'oku matu'aki ma'uhinga mo 'aonga fakaako mo fakangaue ki he fonua mo mamani. 'Oku 'ikai ha koloa 'a e 'Akatemi 'o Vava'u, 'o tatau 'a e fale mo e pa'anga, ka ko e ngaue'ofa moe faimateaki hono paotoloaki 'a e 'ilo mo e poto, 'a ia 'oku toki 'utufaki mei ai 'a e 'aonga ki he fonua.

Kuo 'osi fa'u mo pulusi 'e he kau ako mo e kau 'atisi 'o e 'Akatemi 'o Vava'u 'a e ngaahi tohi lahi, 'o tukukehe ange 'a e ngaahi vahe he ngaahi tohi mo e ngaahi 'atikolo he ngaahi senolo, ka e pehe ki he ngaahi fisisi BA ('Ona), MA mo e PhD he ngaahi 'univesiti na'e kau 'a e 'Akatemi 'o Vava'u hono faiako mo supavaisi. 'Oku kau heni mo e siulisi tohitalanoa 'a e fanau, 'o fakatoulea he lea faka-'Ingilisi mo e lea faka-Tonga, mo kau ai 'a e tohi 'o e ngaue faka'aati 'a e taha 'o e kau 'atisi he 'Univesiti Kemipilisi 'i Pilitania, 'a ia na'e fa'u mo pulusi hono tohi fakatoulea faka-Tonga mo faka-'Ingilisi 'e he falefaipulusi 'a e 'Akatemi 'o Vava'u moe 'Univesiti Kemipilisi.

Na'e to e kau heni mo hono fatu mo pulusi 'a e tohi 'o e ngaue faka'aati 'a e taha 'o e kau 'atisi ko e ongo tufunga tongiukamea ko "Hinavakamea" mo "Tunavakamea" mei he ukamea sitila akenga fo'ou ko e "corten steel." 'Oku tu'u 'a e ongo 'aati ni he matapa hu'anga ki he Uafu ko Vuna, 'a ia ko e konga 'o e National Public Art Programme (Polokalama Fakafonua 'Aati Fakafonua) 'a Tonga fekau'aki mo e ma'uhinga, faka'ofo'ofa mo e 'aonga 'o e talaefonua hono tu'uaki 'a e Folau 'Eve'eva mo e Takimamata, 'a ia na'e takimu'a 'a Fetongikava Dr Latu hono fokotu'u mo kau 'a Palofesa Hufanga Dr Mahina, Palofesa Maui-Tava-He-Ako Dr Ka'ili mo Kolokesa hono fale'i.

Na'e hoko 'a e 'Akatemi 'o Vava'u ko e Va'a Fekumi Fakaako mo Fakatotolo Fakangaue 'a e Tonga International Academy (TIA) talu hono fokotu'u he ta'u 2012, 'o hokohoko ai pe 'ene ngaahi poloseki lalahi mo iiki he funga 'o e fekumi fakaako mo e fakatotolo fakangaue mo e fa'utohi mo e pulusitohi. 'Oku kau heni 'a e poloseki lahi he useia 'a e ngaahi hakau mo e ngaahi me'amo'ui 'o tahi 'oku siponisa 'e he EU, pea 'e tefito ai 'a e fisisi 'a e tangataako ki he'ene mata'itohi  MA, 'a ia ko e polokalama ako ia 'oku hoko atu ki ai 'a e TIA hili hono fakakakato 'a e fua mata'itohi BA he 2015. 'Oku kau heni mo e poloseki lahi hono to e fakaake mo fakakake 'a e ngaahi me'alea tupu'a, 'o hange ko e fangufangu, tukipitu mo e mimiha, pea pehe ki he poloseki lahi he 'aati tu'ufonua faka-Tonga, 'a ia koe faiva, tufunga mo e nimamea'a.

'Oku lahi fau 'a e ngaahi 'ilo fo'ou kuo ma'u mei hono faimateaki, faifaka'utumauku mo faifeilaulau 'o e ngaahi fekumi fakaako mo e ngaahi fakatotolo faka'aonga ki he ngaahi 'ilo mo e poto tupu'a faka-Tonga 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala / lea 'a e TIA mo e VACIAR, 'a ia kuo tonumia ko e hiki 'a e fakamamafa 'o e ako faka-Tonga mei he fakaha'a ki he ako faka-Uesite he fakafalelako.

'Oku kau heni 'a e ngaahi 'ilo mo e poto loloto pea to e malie mo 'aonga lahi, 'o hange ko e ta mo e va, fuo mo e uho, kula mo e 'uli, faiva fakaoli mo e faiva fakamamahi, tufunga lea mo e faiva lea, heliaki, tu'akauta mo e hola / kaiha'asi / haka-funga-haka,faiva hiva mo e faiva haka, afo fangufangu, fasi fakatangi pe ongo fakafa'ahikehe moe ha fua mo e ha fua. 'Oku 'oatu 'a e konga 'o e ngaahi me'afo'ou ko 'eni he ongo kolomu he fonua moe ta mo e 'aati mo e litilesa, 'o kau ai mo e mohu mo e loloto 'o e faiva lea heliaki, lea paloveape pe lea fakatata mo e ha fua mo e ha fua.

'Oku kaungamalie 'a e ako palaimeli mo e ako kolisi mo e haisikulu ka e kaungatamaki 'a e ako 'univesiti mo e ako politekiniki, 'o 'ikai lau taha ki he kaungatamaki 'a e fekumi fakaako mo e fakatotolo faka'aonga. 'Oku kau 'a e TIA mo e VACIAR he ngaahi 'apiako faka'univesiti mo fakapolitekiniki tokosi'i 'oku nau fakakaungatamaki hono langa 'a e ako 'i Tonga, 'o taumu'a ke nau kau he lau fakamamanilahi mo hoko 'a e 'ilo mo e poto mei he fekumi fakaako mo faka'aonga ko e lepa ke 'utufaki mei ai 'a e maama he fonua mo mamani, 'o 'ikai ngata pe he ako ka e toe kau ai mo e 'aati foki, 'a ia ko e matavai ia 'o e lelei, faka'ofo'ofa mo e 'aonga lahi. 

 

5 comments

  • Hafoka
    Hafoka Monday, 18 January 2016 15:32 Comment Link

    Malo 'Aupito Mokofisi. Na'e 'osi 'i ai foki 'a e ako na'e fakahoko e Viliami Afeaki mo e Ofisi Palemia kimu'a eni ihe Fili Fale Alea 'o e 2010, ka na'e 'ikai mahino ka au hono impact pe na'e lelei pe na'e kovi. Ka oku kau e research ki he taumu'a koeni ia ha me'a lelei, he e mahino leva mei ai 'a e ngaahi me'a ke fakalelei'i. He kou sio atu kapau 'oku kei vale 'a e kau voters ia i he fili (tapu ange mo kinautolu), 'ikai kenau maa'usia ha makatu'unga fe'unga o ha kanititeiti kenau fili, 'oku tonu leva ke liliu e lao ia ki he Fili Fale Alea, fokotu'u ha qualification ke ma'u e ha taha Kanititeiti kae malava ke fili, hange koeni fiema'u pe ha taha ku Degree level, pe koeha ha fa;ahinga guidelines e fokotu'u ke nau ma'u kae lava kenau lesisita.

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Monday, 18 January 2016 12:23 Comment Link

    MO'ONI LAHI HAFOKA...'Ikai ha faingata'a ke fai ha fk-totolo (reserach) ki ai. Ko e tu'unga 'o ha fakatotolo fk-saienisi (scientific research) ko e fk-papau'i 'a e fehu'i "research question."

    Manatu'i ko e fk-totolo 'e fai e savea'i 'o e kakai fili (voters) kotoa, ko e sino'i tokolahi (population) 'oku fai ki ai 'a e fk-totoló. 'E fk-fuofua 'e he "fehu'i fk-totoló" 'a e ngaahi fehu'i ke fk-'eke'eke ki he kakai 'o e sino'i tokolahi 'o e kakaí.

    1. Ko e ha e palopalema? 'I ho'o fokotu'u 'oku pehē, 'oku 'ikai mahino ki he kakai fili 'a e mahu'inga 'o e ngāue 'a e kau FK-fofonga Fale Alea. 'Oku fili tavale pē 'a e kakai ki he FK-fofonga 'oku ne palōmesi mai, pe 'oku ne totongi'i 'a e kakai kenau fili 'iate iá.

    2. Ko e fk-ma'ala'ala lelei 'o e palopalemá 'oku fiema'u ke tuhu'i tonu mai ai 'a e moto 'o e fk-totoló. Ko e maau 'a e "fehu'i fk-totolo," pea toki palani 'a e saveá mo e founga (methodology) 'e fai 'aki e fk-totoló.

    'I ho'o fokotu'ú 'oku lelei 'aupito, ka 'oku kei movetevete 'a e taumu'a 'o e fk-totoló. Fiema'u ke fk-lea 'a e "fehu'i fk-totolo" ke mahino, pea 'uhinga pasika ke 'atā mei he ngaahi fehu'i fk-angá.

    Report
  • Hafoka
    Hafoka Monday, 18 January 2016 10:12 Comment Link

    Fokotu'u atu ke fai mo ha research ki ha founga 'e le'ei mai ai e tu'unga fakakaukau 'a e kau voters, ke mahino ka kinautolu ko e contribution 'a ha fakafofonga 'i Fale Alea ko e me'a ia oku mahu'inga, 'oku 'ikai ko e tanuhala 'aki e pa'anga kehe mo e kakaa mo e loi. Kae hikifu'u mai 'enau sio ki he 'elito mo e kakano 'o e faifatongia 'i Fale Alea. He ko e LAO e malanga'i mo fakapaasi 'i Fale Alea ko e Lao ia tene uesia 'ae mo'ui faka'aho he fo'i memeni koeni. Kataki ko e anga pe ki'i fokotu'u atu na'a tokoni.

    Report
  • Angaikava
    Angaikava Friday, 15 January 2016 10:35 Comment Link

    'Oku 'i ai pe foki 'a e ngaahi fekumi hange ko hono 'eke ko'eni 'o e Vava'u Academy 'oku fai ia he loto 'oku 'ikai hangamalie kae fakamalo atu hono fakama'ala'ala mai he 'oku te'eki kemau fanongo 'oku fai 'ehe Vava'u Academy ha ngaue pango pe ko'enau ma'u he founga hala ha pa'anga mei he PUle'anga. 'Oku ou 'osi lau 'e au 'a e ngaahi tohi koe pulusi 'e he Vava'u Academy.

    Report
  • Moneata
    Moneata Friday, 15 January 2016 09:22 Comment Link

    Malo mu'a tamaiki hono ngaue'aonga 'aki homou tufakanga mei he Ta'ehamai. 'Oku lava leva keu sio atu ki hono fakafaingofua'i 'o e ngaue 'e he founga koeni 'oku ngaue'aki 'e he institution research ko'eni, i he faka'uhinga lea 'a'aku, 'oku hoko 'a e ngaahi ola mei he research koeni ko e fakava'e ki he feinga ako faka'atamai 'a e fanau 'i he TIA. Pea ko e fengaue'aki fakataha mahu'inga 'aupito eni ia 'oku ou fiefia au hono lau hifo. Ko e 'aonga ia 'o e fokotu'u 'apiako, ke 'ai mo hono fakanavei. 'Ikai ko ha fokotu'u 'apiako 'o 'ave ha lekooti loi ke ma'u hano pa'anga mei he Pule'anga. Kae faka'ofa e 'atamai 'o e fanau hono fakahee'i holo pehe'i.
    Kaikehe 'oua toe tuku e ngaue lelei koeni 'oku fakahoko, he 'oku langilangi'ia ai hotau 'Eiki ke mahino ai e lahi hotau 'Otua 'i he'ene ngaahi fa'u mo 'ene founga.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top