Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Kolosi ‘a Saikolone Ula he Faka-Tokelau ‘o Vava’u (Tu'ulahoko Fakatokanga Afā) Featured

Halanga 'o Saikolone Ula Halanga 'o Saikolone Ula

Nuku'alofa, 2 Sanuali 2016. ‘Oku lolotonga tu’u pe ‘a e fakatokanga ki ha Fakatamaki Fakafonua (State of Emergency) lolotonga ia ‘oku paasi māmālie ‘a e Saikolone Fakatalopiki ko Ula ‘i he faka-Tokelau ‘o Vava’u.

‘Oku lolotonga tu’u pe foki ‘a e fakatokanga matangi malohi ki Vava’u ‘a ia koe Katekoli 3 (Category 3) pea ‘oku ‘amanaki hono malohi ki he kilomita ‘e 150 ki he houa ‘o malava pe ke a’u ki he kilomita ‘e 200 ki he houa lolotonga ‘ene paasi ‘i he faka-Tokelau ‘o Vava’u.

Fakatatau ki he lau ‘a Laitia Fifita mei he Va’a Vakai Matangi na’a ne fakahā ai ‘e malava ke hoko ha tafea ‘i Vava’u moha ‘uha lahi.

Lolotonga ‘eni kuo ma’u ha fakahā mei he kakai ‘o Vava’u ‘i ha fetu’utaki telefoni ‘oku tokamalie ‘a e me’a kotoa neongo ‘oku ki’i hakohako pea māmālohi ‘a e havili.
‘Oku ‘i ai ‘a e ‘amanaki ‘e toe vaivai ange ‘a e matangi ‘i he’ene fononga atu ‘o taumu’a ki he ‘Otu Lau ‘o Fisi.

‘Oku mahu’inga pe foki ‘i he taimi tatau ke mateuteu ‘a e kakai ‘o e fonua he ‘oku lelei ma’u ange pe ‘a e mateuteu.

3 comments

  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Sunday, 03 January 2016 17:20 Comment Link

    Malo mu'a Angaikava 'etau toe a'usia 'ae fakalava / kolosi 'oe Ta'u Motu'a 2015 kuo ne 'alu moe Ta'u Fo'ou 2016 kuo ne ha'u, pea malo lahi koe tanaki ma'uhinga mo 'aonga kuo fai 'oku ne langa'ia 'ae fakakaukau moe manatu koe fai'anga 'oe 'anau moe na'una'u kihe talafonua mohu mo fonu 'o Tonga 'oku fai hono lau tokua 'oku kei tu'utai mo tu'uholoaki.

    'Oku ke mo'oni fau 'ae ma'uhinga 'oe lea / tala fakaTonga 'oku ne fetu'utaki 'ae 'ilo moe poto tu'ufonua / tupu'a mei he ako fakaTonga 'oe 'atakai (moe kakai) 'o Tonga, 'aia 'oku fa'oaki he fonua ka koe pango he na'e talu 'ae fetu'utaki mo 'Iulope (moe Uesite) he kuonga 'oe faka'emipaea moe fakakolonia mo hono si'aki mo fakangaloki 'aufuli 'ae ako fakaTonga ka tau hakeaki mo tuiaki / tulikaki kakato 'ae ako faka'Iulope / fakaUesite, 'o kau ai 'ae hu mamalie mai 'enau lea / tala 'oku tau sola kiai 'o fetongi 'etau lea / tala ko 'etau kaimu'a.

    Na'e makatu'unga 'ae ako fakaTonga he fakaha'a (ha'a profession-based), 'o hange koe ha'a toutai vaka moe ha'a toutai ika, 'aia na'e ma'u ai 'ae ngaaahi 'ilo moe poto loloto, 'o hange koe matangi moe ha fua kae tefito 'ae ako faka'Iulope / fakaUesite he fakafaleako (school-driven), 'o hange koe lautohi (palaimeli), kolisi / haisikulu (sekeniteli) moe 'univesiti moe politekiniki (teseli), 'aia 'oku ma'u ai 'ae ngaahi 'ilo moe poto kehekehe mei he ngaahi lesoni / sapuseki fakasaienisi mo faka'aati, 'o kau ai 'ae 'ea (air) moe ha fua moe ha fuli.

    'Oku lahi fau 'ae ngaahi 'ilo moe poto loloto fekau'aki moe matangi, 'o hange koe matangi malie / lelei, matangi kovi, matangi malohi, matangi taulua, matangi angai, matangi hake / ake, matangi hifo, matangi to, matangi mokomoko / momoko, matangi vela / mafana, langi /tahi malie / lelei, langi / tahi kovi, langi popo'uli, langi 'ao'aofia, langi 'uha, langi 'afua, langi fulufulumotuku, tahi hu'a, tahi mamaha, 'o tukukehe ange 'ae afa, 'ahiohio, peau kula, mofuike moe ha fuli moe ha fua.

    'Oku kau lahi hono si'aki faka'aufuli 'ae ako fakaTonga (fakaha'a) kae tali kakato 'ae ako faka'Iulope / fakaUesite (fakafaleako) he si'i mo si'i ange 'ae mahino 'oe 'ilo moe poto (moe lea / tala moe fonua) fakaTonga kae lahi mo lahi ange 'ae mahino 'oe 'ilo moe poto (moe lea / tala moe fonua) faka'Iulope / fakaUesite, 'o tukekehe ange 'ae tukulalo / siolalo kihe 'ilo moe poto (moe lea / tala moe fonua) fakaTonga kae tuku'olunga / sio'olunga kihe 'ilo moe poto (moe lea / tala moe fonua) faka'Iulope / fakaUesite, 'o maa'i 'ape e kae polepole tokua he.

    Kuo 'auhia / tafia / mole atu 'ae 'ilo moe poto na'e ma'u, tauhi, pukepuke'afufula mo tukufakaholo mai he ngaahi kuonga 'ehe ha'a kaivai / kaitai / kaitahi moe ha'a toutai / tautahi, fakatouloua 'ae ha'a toutai / tautahi vaka moe ha'a toutai / tautahi ika, 'aia 'oku kei fakatolonga mai 'ae konga si'i 'ehe ha'a punake moe ha'a pulotu, 'o kau ai moe ha'a tufunga lea moe ha'a faiva lea. 'Oku kau heni moe 'auhia / tafia / mole 'ae ngaahi 'ilo moe poto tu'ufonua / tupu'a fakaTonga he tufunga langafale, tufunga fo'uvaka, tufunga lalava, faiva lafo, faiva heulupe, faiva tukipitu, faiva ifimimiha, nimamea'a langakatomosikaka, nimamea'a langakatoalu, nimamea'a langasisifale moe ha fua moe ha fuli.

    'Oku 'ikai ma'uhinga 'ae founga moe ma'u'anga ha 'ilo moe poto, pe koe founga moe ma'u'anga fakaTonga (ako fakaha'a) pe koe founga moe ma'u'anga faka'Iulope / fakaUesite (ako fakafaleako), ka koe me'a 'oku ma'uhinga taha 'ae mo'oni, lelei moe 'aonga 'ae 'ilo moe poto 'oku ma'u, 'aia 'oku 'ikai ha 'ilo moe poto 'oku ma'olunga pe ma'olalo, 'o hange ko hono taku 'oku ma'olunga mo mo'oni ange 'ae 'ilo moe poto faka'Iulope / fakaUesite he 'ilo moe poto fakaTonga, 'aia 'oku na fakatou tatau pe, 'o 'ikai toe fai ha lau 'ae founga moe ma'u'anga 'oe 'ilo moe poto koia.

    'Oku 'iai 'ae me'a malie fau 'oku hoko he ako faka'Iulope / fakaUesite 'i Mamani Lahi he 'ahoni, 'o tautefito kihe ngaahi 'univesiti moe ngaahi politekiniki, 'aia koe toe foki kihe ngaahi 'ilo moe poto tu'ufonua / tupu'a (indigenous knowledge and skills) 'ae ngaahi fonua / sivilaise kehe mei 'Iulope moe Uesite ('aia kuo a'u kihe ttu'unga / tukunga 'oe makulekule moe hongehonge), 'o hange koe ma'u 'ae fakakaukau mo fakangaue mo'oni, malie, ma'uhinga mo 'aonga lahi 'oe El Nino moe La Nina mei he 'ilo moe poto tu'ufonua / tupu'a 'ae ngaahi fonua / kalatua / sivilaise matu'otu'a 'o 'Amelika Tonga moe ha fuli moe ha fua.

    Malo mu'a Angaikava hono kei pukenima 'ae hohoni moe uiaki 'ae vai mei he Tou'a, 'o tauhi hotau kava ke kei motu'a kae fakaholo hotau ha'ofanga moe talanga, pea malo fau 'ae ta'omaki fatongia 'ae ongo 'Apa'apa koe kole keu afe he kae toki tuki hotau efe.

    ANFF leva e malanga kae tau,
    Tofa soifua kau foki au,
    'O fakalongo mai kiha fekau
    Hufanga

    Report
  • Angaikava
    Angaikava Saturday, 02 January 2016 21:47 Comment Link

    Malo Palofesa e tau a'usia mo'ui mai 'a e fu'u tau fo'ou ko'eni pea 'oku mo'oni ho'o fakalanga talanoa ki he faka'uhinga lea moe liliu lea he 'oku mahu'inga fau ki he anga 'etau mahino'i hotau 'atakai. 'Oku toe ha mai foki heni 'a e si'isi'i 'a e lea Tonga ki hono liliu 'a e ngaahi lea faka-Pilitania 'a ia 'oku vavaofi honau 'uhinga ka 'oku faingata'a ketau ma'u ha lea Tonga kiai.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Saturday, 02 January 2016 14:56 Comment Link

    Malo fau "Nepituno" hono kei fuesia 'ae ngaahi fatongia mo ha'amoa 'ae ngaahi ngafa 'oe faiongoongo/faifanongonongo he Ta'u Motu'a 2015 kuo maliu mo 'alu moe Ta'u Fo'ou 2016 kuo tau / a'u mo ha'u, pea 'oku tekaki mo aofaki atu 'ae talamonu moe tala'ofa ke kei ma'u ha ivi, toka'i moe kataki lahi hono fakahoko 'oe ngaahi fatongia moe ngafa faiongoongo / faifanongonongo ma'uhinga, lelei mo 'aonga he funga 'oe 'ilo, poto moe faka'ofo'ofa mo fakaola he maama, mahino, fiefia moe melino.

    'Oku hanga 'ehe ongoongo ma'uhinga mo 'aonga ni "Fakatokanga Afa" 'o fakae'a mai 'ae ngaahi faingata'a / polopalema tefito he liliu 'oe lea (language) koe me'angaue 'oku ne fetu'utaki 'ae 'ilo (knowledge) moe poto (skills) mei he ako (education) 'oku fa'oaki he fonua (culture) koe toe me'angaue. 'Oku hoko tatau 'eni hono liliu 'ae lea kotoa pe, 'o hange koe liliu 'oe lea Tonga kihe lea 'Ingilisi moe lea 'Ingilisi kihe lea Tonga. 'Oku 'asi lelei mo mahino 'ae ngaahi fepakipaki ko 'eni he vaha'a 'oe ngaahi liliu lea ko 'eni:
    * Tala 'ea (air) moe tala matangi (wind)
    * Fakamatala 'ea moe fakamatala matangi
    * Fakatokanga 'ea moe fakatokanga matanagi
    * Fakatokanga 'ea malohi moe fakatokanga matangi malohi
    * Fakatokanga saikolone (cyclone) moe fakatokanga afa (matangi malohi/totakutaku/fesiniu/fesiukamea)
    * Fakatokanga halikani (hurricane) moe fakatokanga afa; moe ha fua
    'E fakaoli fau ka taku 'o pehe: 'Oku 'iai 'ae fakatokanga "'ea" malohi kae 'ikai koe fakatokanga "matangi" malohi, 'o 'uhinga kihe fakatokanga "afa," 'aia 'oku 'ikai koe ''ea" malohi ka koe "matangi" malohi.

    'Oku makatu'unga 'ae liliu lea mei ha lea 'e taha kiha lea 'e taha ko hono liliu 'ae 'uhinga mei he fepaki kihe fenapasi, 'aia ko 'ene si'i ange 'ae fepaki kae lahi ange 'ae fenapasi 'ae 'uhinga ko 'ene lelei mo faka'ofo'ofa ange ia pea ko 'ene lahi ange 'ae fepaki kae si'i ange 'ae fenapasi 'ae 'uhinga ko 'ene kovi ange ia. Koia ai, koe liliu lea lelei, faka'ofo'ofa mo malie 'ae liliu lea 'oku si'i ange 'ae fepaki kae lahi ange 'ae fenapasi 'ae 'uhinga 'oku liliu mei he lea 'e taha kihe lea 'e taha.

    Leva e malanga kae tau,
    'Ofa fau moe 'anau ma'u
    Hufanga

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top