Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Vaeua ‘o e fanau Pasifiki ‘i he Haisikulu ‘i Nu’usila ‘oku nau nofo masiva Featured

Vaeua ‘o e fanau Pasifiki ‘i he Haisikulu ‘i Nu’usila ‘oku nau nofo masiva

19 Siulai, 2016. Kuo fakapapau’i mei ha fekumi, fakatotolo moha savea kuo fakahoko ‘i Nu’usila ko e meimei vaeua 'o e fānau ako Pasifiki ‘i he ngaahi kolisi pe haisikulu ‘o Nu’usila ‘oku nau nofo ‘i he tu’unga masiva mo’oni.


Na’e ngāue’aki foki ‘e he fakatotolo ko’eni ‘a e fakamatala faka-fika (data) mei hano savea’i ha fanau ako ‘e toko 8500 ‘i he ta’u 2012 pea mahino mei ai ‘a e kehekehe faka-matakali ‘a e fanau ko’eni ‘oku nau ‘i he tu’unga nofo masiva.

Ko e toko taha ‘i he toko nima kotoa ‘oku nau fehangahangai mo e faingata’a pea ko e vahe tolu ‘e ua ‘oku nau fehangahangai mo e palopalema faka-nofo’anga ‘o hangē ko e nofo he ngaahi fale tau’anga me’alele mo hono ngāue’aki ‘a e ngaahi lotofale ko honau loki mohe.

‘I ha fakamatala ‘a e taha ‘o e kinautolu na’a nau fakahoko mo tohi ‘a e fakatotolo ko’eni ko Terry Flemming, na’a ne fakahā ai ki he Letiō Nu’usila ‘oku fu’u fiema’u ke fakahoko leva ‘e he Pule’anga Nu’usila ha ngāue ki he kaveinga ni.

Na’a ne fakahā ai ‘oku ‘ikai toe veiveiua ‘a e mafatukituki ‘a e kaveinga ni pea ‘oku ua ‘a e me’a ‘oku ne hulu’i mai ‘a ia ko e masiva ko e palopalema pea ko e ‘ikai tatau ‘a e tu’unga ‘o e mo’ui (inequalities) ‘oku fu’u fakatu’utāmaki lahi ia ki he nofo. ‘Oku fiema’u leva ke fa’u ha tu’utu’uni ngaue (policies) ‘oku taau kene fakasi’isi’i ‘a e masiva mo e ‘ikai tatau ‘a e tu’unga ‘o e mo’ui ‘a e fanau pasifiki ‘i Nu’usila.

Na’e to e fakahā foki ‘e Flemming ko e faka’ilonga kovi foki ‘a e mahino mai ‘oku liunga ua ki he tolu ‘a e ifi tapaka ‘a kinautolu ‘a e fānau ‘oku tau nofo ‘i he tu’unga masiva fakahoa ki he fanau ‘oku ‘ikai kenau ‘i he tu’unga masiva.

‘Oku ‘ikai foki ke fo’ou ‘a e fa’ahinga fakatotolo ko’eni fekau’aki mo e kainga mei he Pasifiki ‘oku nau fakapaea he ngaahi fonua muli hange ko Nu’usila, ‘Aositelēia mo ‘Amelika foki.

1 comment

  • Saimone
    Saimone Wednesday, 20 July 2016 07:07 Comment Link

    Fua kavenga fksiasi pe, fai aho lalahi, misinale lalahi, fai putu lalahi, li paanga hokohoko ki Tonga, fkmilionea holo i Tonga, fktoli'a e kii tanaki seniti laulaunoa ha'ikapa kotoa pe oku afe mai mei Tonga - ta kie fielau e pakupaku ae kau Tonga koe valengangau ihe mo'ui. Toki tuu hake leva e Tonga ia ke blame e kakai muli oku nau fkpotopoto ihe enau seniti moe tala oku nau ta'e ofa tokua mo laulanu. Matolu kuo lahi.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top