Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

China and Tonga Sign Mutual Visa Exemption Agreement Featured

Hon. ‘Akilisi Pohiva, Prime Minister of the Kingdom of Tonga and H.E. Mr. Huang Huaguang, Ambassador of the People’s Republic of China in the Kingdom of Tonga Hon. ‘Akilisi Pohiva, Prime Minister of the Kingdom of Tonga and H.E. Mr. Huang Huaguang, Ambassador of the People’s Republic of China in the Kingdom of Tonga

Nuku'alofa, 9 June 2016. China and Tonga signed the Mutual Visa Exemption Agreement for Ordinary Passport Holders in Nuku’alofa, the Kingdom of Tonga.

Hon. ‘Akilisi Pohiva, Prime Minister of the Kingdom of Tonga and H.E. Mr. Huang Huaguang, Ambassador of the People’s Republic of China in the Kingdom of Tonga jointly singed the Agreement at the Ministry of Foreign Affairs and Trade earlier this afternoon.

According to the Agreement, citizens from China and Tonga shall be exempted from visa requirement for entry into, from or transit through the territory of the other for a period of stay not exceeding 30 days. If the citizens stay longer than 30 days or engaged in study, residence or employment, it shall be approved in advance.

The agreement would enter into force after the domestic requirements have been complied with. In 2012, China and Tonga had signed similar agreement that focused on visa exemption for Diplomatic, Official or Service Passports and Passports for Public Affairs.

After the ceremony, Hon. ’Akilisi Pohiva said, “this is indeed a milestone in Tonga-China relation as it further promote our friendly association, boosts tourism and other related sectors, contributes to the growth of the economy and facilitates our people-to-people exchanges.”

H.E. Mr. Huang agreed that the Agreement would further facilitate the exchange of visits by our citizens and is a new achievements of China-Tonga cooperation. He also mentioned that China is now the largest tourism market in the world and the Agreement would further promote the tourism cooperation between two countries.

PRC Embassy, Tonga

15 comments

  • Mark Hanson
    Mark Hanson Monday, 13 June 2016 11:29 Comment Link

    Kou faka'amu au keu 'ilo pe koe kau tourist Tonga e toko fiha te nau ngaue'aonga'aki e faingamalie folau 'eve'eva ko eni ki Siaina. Ko hai 'e fie 'alu livi malolo ki siaina pea hiki hono nima !!!! 'Osi mahino e kau siaina, te nau fonufonu vakapuna mai nautolu, pea ko ena kuo 'osi langa e ngaahi hotele moe motele e kau siaina 'i Tonga ni ke ha'u hangatonu pe ki ai 'enau kau tourists. Pea 'oku tau 'osi 'ilo ai pe kau siaina, 'ai pea pehe 'e mole ha'anau seniti he fakatau e ngaahi ngaue fakamea'a hotau kakai, na'a moe me'akai, te nau 'alu kotoa pe ki he ngaahi falekai siaina. Ko e ha leva e lelei faka'ikonomika 'e ma'u 'ehe kakai 'oe fonua? Pea neongo koe visa 'aho 30, ka 'oku tau 'osi 'ilo kotoa 'e lava noa pe 'o toki fakaloloa he'enau tu'uta 'i Tonga ni, 'o tatau pe moe kau folau mai mei NZ, Aust moe ngaahi 'otu motu e pasifiki.
    'A ia koe fo'i aleapau ia ko eni koe kau siaina pe mo honau ngaahi partner he pule'anga te nau ma'u hono lelei.
    Si'i faka'ofa pe kau fakameili ia moe ngaahi pisinisi 'ae kau Tonga.

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Monday, 13 June 2016 05:55 Comment Link

    LOHOx2...'OKU 'IKAI KO HA FATONGAI IA 'OE KAU LAU NEPTUNÓ...pe ko e kau lau nusipepá, kenau to e fakatotolo ha'o ngutulau, pe fakamatala fie 'ilo'ilo loi 'oku 'omai ki hení. Mahino mai 'oku nounou ho'o 'iló ki he fatongia 'o e mītiá.
    1. Fatongia ia 'o 'ou ke 'oua 'e loi mo kākā'i e kakaí (public) 'i ho'o fakamatalá 'i he "public media". Tatau koe mo 'Akilisi mo e Kele'á 'i he 'enau ngaahi mo'ua halaia 'i he lau'i kovi 'o e kakaí kuo fokoleta. 'Oua na'a ke pehē ko e founga totonú ia.
    2. 'Oku mo'umo'ua 'a e Nepitunó fakalao 'i ha'o lau'i kovi'i ha taha 'i he fõfõ'anga ko 'ení. Ka ko e fatongia mamafá ko e tokotaha 'oku fie faka'aonga'i 'a e mītiá ke "fakahāhā tau'atāina hono lotó" (freedom of expression), 'aki 'a e faitotonú.
    3. Ko e fatongia tatau 'oku faitotonu ki ai 'a e kau faiongoongó (journalism ethics), 'oku totonu ke fai tatau ki ai ho'o fakamatala 'i hení. Maumaú, 'oku 'ikai teke angatotonu ke fakahā mai ho hingoa totonú, koe'uhi 'oku ke ongo'i ai ho fatongia ke tasilosilo mai (transparent) ho'o ngaahi fakamatalá.
    4. 'Oku 'ikai pule fakaleveleva ha tokotaha ki he mītiá ke fa'ifa'iteliha 'o hangē ko e lau'i kovi'i tavale 'o e kakaí 'e 'Akilisi Põhiva mo e Kele'á. 'Oku kei pūkea ai 'a Māteni, mo Laucala, mo e kau 'êtita 'o e Kele'á, 'o nau pehē ko e totonu pē ia.
    5. Ko e mītiá ko e koloa tukufakaholo ia 'a e kakaí (public). 'Oku tau faka'apa'apa'i 'a e tokotaha kotoa 'o 'ikai fai ha "kape'i ta'aki" (personal attacks), pe fakamaa'i 'i he anga sio lalo mo e meheka.
    6. Faikehekehe ia mo e Facebook mo e toenga 'o e "social media". 'Oku 'ikai ko e "public media" kinautolu, ke fai tavale ho'o mou kapekape, loi, mo e hāfua he 'oku takitaha fakaafe'i 'a e kāinga mo e ngaahi kaume'á faka-ngatangata.
    7. Ka 'oku ke fiema'u tokoni, pea ke me'a atu 'o kau 'i ha kalasi ako faiongoongo (Journalism 101) 'i he kolisí pe 'iunivēsití.

    Report
  • loholoho
    loholoho Sunday, 12 June 2016 19:58 Comment Link

    Sione A. Mokofisi kataki he'eku lave atu he me'a koai, pea he'ikai ke fiema'u ia ke toe 'ai fakamo'oni keke 'ilo he 'oku 'ikai taau ke kau e Kutufisi he talanga 'a e kakai lalahi. Ko ho fatongia ia 'o'ou keke 'alu 'o fekumi ki he me'a kuou lave kiai. Katoa e 'u me'a ko eni na;e fakahoko ia 'oku ke kei sii faifatongia koe he fonua 'o e'Ikale pea mo hono masani. Kataki atu koe kumi keke 'ilo 'a e me'a kuou 'oatu kae 'oleva hoo kalanga kaaimu'a, na'a ko koe ia 'oku fai pehee. Kuo toki mo'oni he 'aho ni 'a e lea 'a e kau kava tonga, sai ange tau mo e laione he fakafekiki mo e vale kai talo, malo mo e 'ofa

    Report
  • Puamau Leone
    Puamau Leone Sunday, 12 June 2016 09:59 Comment Link

    Kapau koe mooni e mea oku fakamatala e loholoho pea oku fakafiefia ia kiate au mahino leva e support e Akilisi e ngaahi fakava'e ne fai mei mu'a. Koe mea kou fehuia leva pe koeha ne ikai kene support pehei ai moe system ako netau sii lele mai aki kae hu mai o veteki aki ene kii tui mo hono famili mo ene kau poupou?Hange leva he taimi ni oku selective pe ene ngaue o fakatatau pe kiheene asenita fakaeia e!

    Report
  • Oua e Fiu
    Oua e Fiu Saturday, 11 June 2016 23:09 Comment Link

    Mahalo Tama kuo ke kau koe he TAFEA, he LOVAI 'oe aniafi moe aho ni, kuo asi mai ai e Tafulu Sione A Mokofisi,
    Hange fkhua 'ae kau Kava Tonga. KO KOE PE FOKI. 'Oku ke fkngofua 'ae ng Hingoa Fktenetene ke tui hotau ha'ofanga, kae kehe 'oku mau polepole he tui homau ng kakala koia he ko homau kahoa tau leva...........
    Malie masi'i Loholoho, he koe kupu koe 'oe Tree of life(Niu) pea 'oku ke Tauloto hono Ha'amo 'ae Kavenga koe fuhinga niu 'oku ma'u moui ai 'ae Tonga kotoa.......Pea toki to hifo 'ae Loholoho 'o ta'aaai'aki 'a Mokofisi moe Fa'a tafulu he 'aho uha ni...........mou ma'u a Sapate lelei pea 'ofa ke AFUA ka tau loto leleiaaaaaa.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Saturday, 11 June 2016 17:46 Comment Link

    FAIFAI MĀLIE HIFO LOHOX2...Tuku ho'o kaaimu'a, na'a ke 'ilo e ngaahi alea faka-vaha'a-pule'angá 'anefé?
    Ta'e falala'anga ho'o talanoa fiepotó he 'oku 'ikai fakahā mai ho hingoa totonú.
    'O kapau 'oku e lohiaki'i kimautolu 'aki ho hingoá, 'e 'ilo fēfë 'oku ke ma'u fakamatala mei he feitu'u totonu?

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Friday, 10 June 2016 16:41 Comment Link

    ABSOLUTELY SPOT ON, MARK HANSON...
    Ko e "kuhū-te-'elo-patō-te-'emó" ena 'a 'Akilisi Põhiva 'i hono tuku-ki-lalo mo e lau-lanu ki he kau Siainá 'i Fale Aleá 'i he kuohilí. Hangē ko Hitler 'ene fehi'a ki he kakai Siú 'o tāmate'i ai e toko 6-miliona 'i he Tau Lahi Hono II.
    Ka ko e kau Siainá na'a nau tāpuni hono tutu 'e Akilisi mo e kau Temokalatí 'a Nuku'alofa 'i he 16/11. Ko e founga kākā tatau mo e feinga pule faka-leveleva tatau mo Bainimarama 'o Fisí.
    Toki haveki pe 'e he saikolone pea kole tokoni ki Nu'usila, pea toki fakalelei mo PM John Key, ka e tuku 'ene lēlēa'i kovi'i 'a NZ.
    Ko e aleapau ko 'eni 'e faka-palataha 'a e ma'u monū'iá ki Siaina. 'E 'ikai omi e kau Siainá 'o fetuku pa'anga mai (tukukehe 'a e totongi fakapone he lalo tēpilé), 'e lahiange 'enau fetuku pa'anga mei Tongá ni.
    Ko e "corruption" 'a Lavulavu 'e kei hokoatu 'i he alea mo e kau Siainá.

    Report
  • loholoho
    loholoho Friday, 10 June 2016 15:44 Comment Link

    Ko e polokalama eni ia ne 'osi fuoloa pe hono alea'i 'ehe Ta'ahine ko Lupepau'u lolotonga 'ene kei hoko ko e Talafekau Lahi ki Siaina pea hokohoko mai ai. Ne poupou kiai 'a e Look East Policy 'a e La'aa kuo unga fonua King George V. Ne 'osi fakamo'oni'i ia e Hon Tuivakano he taimi na'e pule'anga ai, pea ko hono toki fakapapau'i eni. 'Oku 'ikai hano kovi he ko hono fakafaingofua'i 'a e fefolau'aki he vaha'a e ongo fonua, he kuo hoko a Siaina ko hotau hoa fefakatau'aki, 'o hange ko e lau 'a 'Oua 'e Fiu. Ko e ta'au eni ia 'o e taimi pea he'ikai lava 'o ta'ofi e peau 'ene hake. Ko ena 'oku 'iai pe hono fakangatangata 'aia ko e 'aho 'e pe 30. Kle atu ki he 'Etita ke liliu fakatonga mai e ongoongo ke mahino kia Vasiti mo e kau talanga ka tau nounou, 'ofa atu

    Report
  • Okusi Niuila
    Okusi Niuila Friday, 10 June 2016 15:06 Comment Link

    Koia oua e fiu ka na'e ikai foki ke oli'ia a Akilisi ia i Siaina, na'e kokono he fktau e paasipooti ki he kau Siaina pea hikitanga a Tupou 4 moe Fale 'o e Tu'i, tu'u atu o talaki i Nuusila kuo mole a Tonga ni ia ki Siaina, he ta koe faalesi osiosinga, na'e fai pe otu me'a koia ke toutou lava ai ki Fale Alea ke totongi hono otu moua hopo, koeni kuo a'u ki he sea pea mahino ai 'ene ta'emalava ta ko ene lava ana ko e teke e he kakai not him and his ability.

    Report
  • Vasiti
    Vasiti Friday, 10 June 2016 13:56 Comment Link

    K o e mo'oni lahi ia na'e 'aonga ke 'oatu ha la'i Tohitapu mo leleaki'i atu e PM ki ha Clinic he kuo 'osi 'alasaima pea mahino mai 'ene ta'e'ofa ki he kakai kuo taimi ke ma'alu ki tu'a. Peheange mai ko ha me'a 'oku malava ke heu'i atu ki tu'a.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top