Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Pekia mo’unga’i tangata ‘o e Ngāue Faka- Pule’anga - Lord Tufui-‘o-Talaheu Featured

Lord Tufi of Talaheu he'ene kei talavou si'i Lord Tufi of Talaheu he'ene kei talavou si'i

Nuku'alofa, 28 'Epeleli 2016. ‘Oku mātu’aki ongo mo’oni ki he Pule’anga Tongá ‘a e taufa kaafakafa kuo hake ‘i he fonuá ‘i he pekia ‘a  e taha ‘o e kau mo’unga’i tangata ‘o e Ngāue Fakapule’angá ko Taniela Hoko’ila Tūfuí, ‘a ia na’e fakakoloa  ‘e he ‘Ene ‘Afió Kingi Siaosi Tupou V ‘aki ‘a e Hingoa Nōpele ‘Ikai Tukufakaholo koia ko e Lord Tūfui – ‘o – Talaheu’.

‘Oku fakafofonga’i ‘a e Pule’angá, ‘e he Talafekau Lahi ‘a Tonga ki ‘Aositelēliá, Ta’ahine ko Pilinisesi Lātūfuipeka Halaevalu Mata’ahó, ‘i he Ouau ‘o e Me’afaka’eikí, ‘a ia ‘oku fakahoko he ‘aho ni, Tu’apulelulu, ‘aho 28 ‘o ‘Epeleli, 2016 ‘i Ballarat, Victoria, ‘i ‘Aositelēliá.  

Na’e ‘afio ‘a e Tama Tu’í Kingi Tupou VI mo e Ta’ahine ko Kuini Nanasipau’u’ mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo’ ‘i he Ouau Misa Fakamanatu ‘o e Pekia’ ‘i he Fale Lotu  Faka - ‘Epikopō Malia Tupu ‘Imakulata ‘o e Siasi Katolika Loma’ ‘i Ma’ufanga’, na’e fakahoko ‘i he taimi 2.30 efiafi ‘o e ‘aho ni.  Na’e me’a ai mo e Hou’eikí Nōpele ‘a ‘Ene ‘Afió, Kau Ngaue Faka-Pule’angá, Kau Taki Lotú, Kāingá mo e tokolahi e Kakai ‘o e Fonuá.

Pea ko e konga eni ‘o e Tohi Fiekaungāmamahi mei he Palēmiá mo e Pule’angá kuo fakahoko atu ki he uitoú Dr. Kerry James, The Lady Tufui mo e fāmilí.                 

Ko hono fakatoka ‘a e makatu’unga to’o fatongia ‘a Lord Tūfui’ ‘i he Ngāue Fakapule’angá, na’e hāhāmolofia, he na’a ne kamata pē ‘i he tu’unga mā’olunga ko e ‘Ulu ‘o e Potungāue, ‘i hono fakanofo ia he 1965 ki he lakanga ko e Fakahinohino Lao ‘a e Pule’angá ‘i he Potungāue Fakahinohino Laó.

Na’a ne tā ai ‘a e ‘uluafí, he ko e fuofua Tonga ia ke fakanofo ki he lakanga ni,   ‘a ia na’e fālute ai ‘a e fatongia māhanga ko e Pule Fale’i Faka – Lao ‘i he Va’a Pule mo e Va’a Fakamaau’anga ‘a e Pule’angá, fakataha mo e Pule Fatu - Lao Faka – Fale Alea ‘i he Va’a Fatu – Lao ‘a e Pule’angá.

‘Ikai koia pē, ka ‘i he lolotonga ‘ene fataki maa’imoa ‘i he lakanga ni, na’e mokoi ‘a e finangalo ‘o ‘Ene ‘Afió Kuini Salote Tupou III, ‘i he Fakataha Tokoní, ke fakanofo ia ki he tu’unga ko e Fakamaau Le’ole’o ‘i he Fakamaau’anga Lahí, pea mo e Fakamaau’anga Kelekelé, ‘i he taimi ‘oku mavahe ai ‘a e Tu’i Fakamaau Lahí mei Tongá ni. Pea ne tupangi ai e faingamālie ki he Tongá ke ne a’usia ‘a e lakanga Fakamaau Le’ole’o ko ia ‘i he Fakamaau’anga Lahí.

Hili ha ta’u ‘e 5, na’a ne hiki hake he 1971 ki he lakanga mā’olunga taha ‘i he Ngāue Fakapule’angá, ‘a ia ko e Sekelitali ki he Pule’angá. Ka na’e pau ke ne kei fakahoko pē he taimi tatau, pea mo e lakanga ‘Ulu ‘o e Potungāue Fakahinohino Laó, kae ‘oleva ke fokotu’u ha taha ki he lakanga ko iá ‘i he 1972.

‘I he kamata ke fakatoka ‘a e fakava’e ‘o e Polokalama Liliu ke to e Lelei Ange ‘a e Fa’unga ‘o e Ngāue Faka-Pule’angá, na’e fetongi ai ‘a e hingoa ‘o e lakanga na’e ‘iate iá mei he Sekelitali ki he Pule’angá, ke Sekelitali Pule mo e Sekelitali ki he Kapinetí.  ‘I he taimi tatau na’e to e tānaki atu ki hono fatongiá pea mo e ngaahi tefito’i tu’unga takimu’a kehe ‘o hangē ko e Sea ‘o e Poate Ngāue Fakapule’angá, Tokoni Sea ‘o e Kōmiti Sikolasipí, Mēmipa ‘o e Kōmiti Laó,  Kōmiti Tokangaekina ‘o e Polokalama Langa Fakalakalaká, Kōmiti Fale’i ki he Fefolau’aki Vakapuna Sivilé, mo e Talēkita ‘i he Poate Pule ki he ngaahi Pisinisi lalahi ‘a e Pule’angá ‘o kau ai ‘a e Poate ‘Uhila, Komisoni Fetu’utaki, Poate Vai, Komisoni Fakamafola Leá, Hōtele Teitilainé mo e Kautaha Vakapuna Faka-Tu’í.

Pea ne taaimu’a foki ‘i hono fatu ‘o e ngaahi Tu’utu’uni Tatakingāue ki hono Tanupou ‘o e ngaahi Potungāue ‘a e Pule’angá, ‘o kau ki ai ‘a e Potungāue ki he Ngāue ‘a e Kakaí,  Fefakatau’akí mo e Ngaahi Ngāue’angá, Potungāue Fefolau’aki Vakapuna Sivilé, Va’a Fakamatala ‘a e Pule’angá, Potungāue Malini mo e Ngaahi Taulangá, pea mo e ‘Ōfisi ‘o e Komisiona ki he Vā mo e Kakaí.

Ko e fakatoukatea ‘a ‘ene ngaahi ‘ilo mo e taukei makehe ‘i he Laó mo e Takingāué, na’e ‘ikai ke fakangatangata ai ‘a e maamaloa ‘o ‘ene to’o fatongia’ ‘i he tafa’aki fakalotofonuá pē, ka na’e ope atu ai ‘a e kalofiama ‘o e Fuka Tongá ‘i he ngaahi fakapuepue fakavaha’apule’angá.

He na’a ne Sea he ta’u lahi ‘i he Poate Pule ‘a e Kautaha Vakatahi Fakafeitu’u ko ia ko e Pacific Forum Line.  Pea na’á ne kau ki he Kulupu ‘a e Kau Mataotao ‘i he ‘Otu Kominiuelí, ki hono fatu ‘a e Lipooti ki he Tu’unga Laveangofua ‘o e Ngaahi Pule’anga Iikí ‘i he fakafeangai he Sosaieti Fakaemāmani Lahí.

Pea ne taaimu’a foki ‘i hono fakafofonga’i ‘a Tonga ki hono alea’i fakavaha’apule’anga ‘a e ngaahi tefito’i Aleapau Fakaemāmanilahi ‘e fakaai pea hākeaki’i ai e mo’ui ‘a e kakai ‘o e fonuá, ‘o kau ai ‘a e Konivēsio ki he Lao ‘o e Tahí, Konivēsio Lomé ki he Fetokoni’aki Faka’ekonōmika ‘a e ‘Otu Pule’anga Fakatahataha ‘a ‘Iulopé pea mo e Ngaahi Fonua ‘o ‘Afilika, ‘Otu Kalipiané mo e Pasifikí, Talite Fakatokolahi ki he Toutaí‘i he Vā ‘o ‘Amelika mo e Ngaahi Pule’anga Mēmipa ‘o e Kautaha Toutai ‘a e Forum, Fakataha ‘a e Kau Taki ‘o e Ngaahi Pule’anga Kominiuelí, mo e Fakataha ‘a e Kau Taki ‘o e Ngaahi Pule’anga ‘o e Pasifikí.    

Ko e tu’utai mo e fisifisimu’a ‘o e fataki maa’imoa kaafakafa mo māteaki’i fonua ‘a Taniela Hoko’ila Tūfui ‘o Talaheu’ oku fanāfotu ia ‘i hono  ngaahi fakakoloa makehe mei Loto Tatau, mo e Pule’angá, ‘o hangē  ko e:-

(1)   Fakanofo ia ‘e he ‘Ene ‘Afio’ Siaosi Tupou V ki he Hingoa Nōpele ‘Ikai Tukufakaholo, ko e Lord Tūfui – ‘o – Talaheú ‘o ne kau ai ‘i he fuofua Hou’eiki Lao ‘e toko 4 ‘o e fonuá, ke nau Mēmipa ‘i he Fakataha Tokoní;

(2)   Foaki kiate ia ‘a e Mētali mo e Fakangeingei ‘o e Tu’unga Fakalāngilangi   ko e Grand Cross of the Order of Queen Salote.

(3)   Mokoi e finangalo ‘o ‘Ene ‘Afio’ Taufa’āhau Tupou IV, ‘i he Fakataha Tokoní, ki he tatau ‘a Lord Tūfui mei he Ngāue Fakapule’angá.

(4)   Fokotu’u ko e fuofua Sea ‘o e Kōmiti ki hono To e Vakai’i ‘a e Tu’unga  Vāhenga ki he ngaahi Lakanga Mā’olunga Angé, ‘i he 2003.

Pea ‘i he kakato ‘a e ta’u ‘e 36 ‘o hono to’ukupu ola ‘aki ‘e he Hau ‘o e ‘Otu Tongá mo hono Pule’angá, ‘a Lord Tūfui ‘o Talaheú‘i he Ngāue Fakapule’angá, na’a ne tatau atu leva ki he ‘Ene ‘Afió ‘i he Fakataha Tokoní, ‘o kamata lau mei  Siulai 2001.

PMO

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top