Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Heka He Four Wheeler Kae Fakafekiki He Motu'i Silipa Featured

Heka He Four Wheeler Kae Fakafekiki He Motu'i Silipa

Heka He Four Wheeler Kae Fakafekiki He Motu'i Silipa

16 Novema, 2015.

'Etita,

Ko e tefito'i palopalema 'i Tonga he taimi ni ko e fakafekiki he OLD TRADITIONS 'a ia ko e STANDARDIZED MARKS mo e RAW MARKS. 'Oku te'eki ai ke hā mai ha sio ia ki he ngaahi NEW APPROACHES OF ASSESSMENT ke tuha mo taau mo e taimi. 'A ia 'oku nau kei kīkīvoi pe nautolu hono define mo tu'uaki 'a e benefits mo hono expose e ngaahi downfall 'o e ongo types of assessment.

Ka ko e me'a ke fakatokanga'i kuo shift e me'a kotoa ia ki he laka e taimi mo e kuonga. Ko e fakamatala mahino taha te u ala lava ko e sio ki he Traditional ways 'a ia na'e fe'unga pe ia mo e kuonga ko ee, when teachers were the main source of information. Pea tatau ai pe pe ko e Raw or Standardized marks 'e kei fe'unga pe ia. Ka kuo readily available e information ia and teachers are no longer the main source of information he kuo ma'u ngofua pe ia he net and other sources. Therefore there needs to be a shift. Pea ko 'ene nga'unu ko ee mei ai ki he teachers are facilitators of learning, 'e too leva e fakamamafa he fanau ako (student centered) pea ko e emphasis leva ko hono ako'i e fanau kenau Learn how to Learn. 'I he tu'unga pehe leva pea 'oku tonu leva ke nga'unu mo e curriculum, scheme of work mo e emphasis pea mo e founga hono assess e tu'unga 'ilo 'a e fanau.

Ko e RAW mo e Standardized 'oku na fakakikihi pe naua he fu'u pepa sivi tatau. 'A ia ko e fakamatala faingofua taha ko e pepa sivi tatau ka ‘e kee ai e Raw mo e Standardized. Ko e fakatātā mahino taha, ko e 'ikai lava 'e he pepa sivi motu'a ia ke fakaho'ata mai 'a e tu'unga 'ilo 'oku 'iai e tamasi'i mo e ta'ahine ako 'o e kuonga ni. He kuo 'oku 'osi shift e tu'unga fakakaukau ia e fanau ako ka e kei sivi'i 'aki pe ia e fu'u ongo founga motu'a.

Ko e 'uhinga ia 'oku fo'i maaka 16 pe 30 ai pe mei he teau pea ha mahino mai 'oku 'ikai ko e fanau ka ko e founga assessment (Raw or Standardized) faka'ofa. Ki'i fakatātā, tau pehe ko e fehu'i he sivi 'oku peheni. Ko e ha 'oku makoko ai e nge'esi kapa inu hono kuku'i e Sione? ko e tali 'o e pepa sivi he traditional way 'oku fakangatangata pe ia ki he 'uhinga 'a e faiako mo 'ene seti sivi, tau pehe " na'e makoko he na'e fefeka hono kuku'i 'e Sione" ka to e 'ova ha tali ai 'e hala leva ia.

Ka 'oku tonu ke shift ki he founga fo'ou ko hono sivi'i e level of achievement pe 'ilo 'a e tamasi'i pe ta'ahine ako...hange ko eni... ko e nge'esi kapa 'oku ngaahi ia mei he metali ko e aluminium, pea 'oku flexible he ko e taha ia ee ngaahi naaunau 'o e metali... fakatatau ki he fokotu'utu'u hono atomi, 'oku lahi e + mo e - 'a ia ko e force of attraction 'oku fefeka fe'unga kene pukepuke 'a e nge'esi kapa ke 'oua na'a movete ka e makoko pe he taimi 'oku kuku'i ai 'e Sione.... 'e fakahalaki ia??? ka 'i he taimi tatau 'oku tonu loua pe ongo tali ka 'oku 'i he tu'unga ma'olunga ange tali ia hono ua. 'Oku ou manavasi'i na’a ko e me'a ia 'oku lolotonga hoko 'i Tonga he kīkīvoi he ongo founga motu'a... ko hono fakahalaki mo fakangatangata e 'ilo ma'olunga 'etau fanau.

Faka'amu 'e lava e pule'anga mo e tafa'aki fakafepaki kena 'aa 'o 'ilo 'oku hala fakatou'osi ee me'a 'oku na kīkīvoi ai, pea nau ngaue fakataha ke nga'unu ki ha founga 'e fe'unga mo e kuonga. He 'oku fai 'ena tau hamu he fu'u me'a hala ka e faka'ofa e to'utupu mo e fanau 'o e fonua. Ko e kalusefai mo e ngaue lahi 'oku tonu ke fakahoko... ka 'ikai ko e faka'ofa ee ka ko Tonga...

'Ofa atu ki he Tonga kotoa.
Faka'apa'apa Atu
Tevita Taueli 'Asi

9 comments

  • Tevita Asi
    Tevita Asi Friday, 20 November 2015 14:51 Comment Link

    Malo Matemaatonga.... you are absolutely right... hhhhh ko e 'uhinga ia si'eku tohi atu ko 'eku fanongo atu ki he fakafekiki he raw mo e standardized pea mo e ngaahi fu'u polokalama komipiuta ..... hhhhhh.... ka e si'i faka'ofa 'etau fanau.... hange hano kola holo ha taha OTA hufanga he fakatapu..... hono pehe'i e ako 'i Tonga...... kuo taimi kenau huu mai ki tu'apule'anga he kuo fuoloa ee taakakau holo 'etau fanau 'atautolu ai.... kataki ha taha kuo mahino ki ai e si'i me'a ku fai atu ki ai e 'au'aupinati 'o fakalika atu ki he kakai e fonua 'a e teu fakapoo 'a e PM 'e fai hhhhh.... I am interested to know what the old government has been developing.... ka ko e 'uhinga 'eku pehe ku nau hala ko e 'ikai 'asi mai ha liliu henau founga assessment.... and can someone please tell me pe ko e ha ee me'a ku liliu ki ai 'a e PM... regardless 'a e toe foki ki he RAW mark... pe fakalea 'e taha "kai 'Ota" hufanga atu he malu 'o e fuka.....

    Report
  • Matemaatonga
    Matemaatonga Thursday, 19 November 2015 21:47 Comment Link

    Malo mu'a e fakamaama Tevita Asi. Pea Oku mooni Lahi e tohi ke fai ha fakaaata kiai a Tonga. Koe me'a Koee Oku ou tokanga au kiai Koe founga hono fakahoko oe liliu ehe Palemia moene kau pone. Koe ha kuo faka ohovale Pe kuo tuutuuni ehe Palemia/Minista Ako ia ae foi liliu. Kae ikai ke fakaali e fakakaukau pea tuku ha taimi feinga ke fai hano vakili mo fakatotolo mo fekumi Pe Oku lelei ia kihe fonua Pe ikai. Uki e ngaahi apiako kau poto moe mataotao ke fai ha sio kiai pea toki ngaue mamalie Kae pau kiai. E fiemau e taimi lahi aupito ia kiai. Uki ha ngaahi Fono fakaapiako mo fakakolo pea lea Ai kau mataotao kihe fanau moe matua kihe lelei oe liliu makatuunga meihe ngaahi ola oe fekumi moe fakatotolo kuo fai. Ka koene fokotuu Pe ehe Palemia/Minista ia e liliu he mahina e 4 kuoosi pea liliu leva ia. Fakamolemole Pe ka Oku asi mai Ai e valengangau. Na Koe ohofi vave'i Pe koeuhi ke fakatau e polokalama computer a Piveni mo Hono foha. He nae tukuakii ena polokalama kanau matatolu matafefeka mai o tala Koe loi. Koena kuo e'a Oku iai ena polokalama. Malie Puleanga Pohivaz.... Oku ikai ke ilo Pe Koe ngangau e tokotolu Pe Koe matuaki kakaa Pe ia. Ka Ko Piveni moe taengali taimi ke toe foki Pe Ka Tinitini ke hoko atu ena koniseti ee. Malo

    Report
  • Tevita Asi
    Tevita Asi Wednesday, 18 November 2015 16:28 Comment Link

    hhh... kataki ko e lavelave pe eni pea 'oua fu'u personal hhh... na'a ku kamata faiako heni he 1999.... na'e kei lele pe 'a NZni he system motu'a.... pe a tuku mai e draft 'o curriculum 'o fai e sio ki ai mo develop fakataha ai pe mo e kau faiako mo e assessment... 2000 tupu si'i ku kamata kemau nga'unu ki ai... pea neongo 'oku kei lele 'aki e system ko ia ka 'oku kei monomono pe mo nga'unu.... kapau 'e 'ikai talanoa'i ke 'ilo 'oku 'iai e ngaahi founga kehe... 'e nga'unu fefe leva???.. ko e fehu'i??? kuo 'osi 'iai ha draft fo'ou 'a e curriculum ke aafe ki ai??? if so ko e ha 'oku kei ngaue 'aki ai e assessment motu'a ??? fakamolemole atu Fahina ko e anga pe talanoa he kapau 'e toe tali 'a Tonga he next 10 years!!! 'e si'i faka'ofa... kataki mark... 'oku fiema'u ke hanga 'e he PM mo e pule'anga 'o 'ilo kuo taimi ke fai ee nga'unu pea ko e nga'unu e vaka he 'iai e tisolo hhhh...... kapau ku mahu'inga e fanau ki he PM, he needs to provide money ke fakalele 'aki ee ngaahi liliu... ko e 'uhinga ia 'oku ou feel sorry ai ki he fanau he 'oku lahi ee excuses ia ka koe ha e ngaue kuo malava.... pe ko e tali pe ke kumi e fu'u polokalama komipiuta 'a saosi mo piveni hhhhh

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Wednesday, 18 November 2015 08:52 Comment Link

    'Oku sai 'aupito he fakakaukau 'oku ke 'omai T.'ASi, ka ke manatu'i ko Nu'usila ena ia 'oku ke talanoa mai ai, pea he'ikai teke fakatatau 'e koe a Tonga ki NZ ma'u pa'anga. 'Io, 'oku lolotonga feinga e Potungaue Ako ke 'unu a Tonga ki he founga ko ena, ka 'oku kamata mei he silapa, teuteu'i e kau faiako etc. pea toki a'u ki he assessment. koe liliu 'a NZ ki he system fo'ou ko ena na'e fai ia he ta'u e hongofulu tupu lahi, pea fakamoleki ki ai e pa'anga 'e laui miliona 'o a'u ki he tu'unga ko ena 'oku 'iai he taimi ni. Mo'oni e lau 'a Fahina, tuku pe a Tonga ke feinga he me'a ko eni 'oku fe'unga mo hono ivi moe kakai 'oku ne ma'u, he koe ki'i system sivi ia moe ako na'e 'ohake ai e to'uako 'e fiha pea kuo nau a'u ki he tumutumu e ako moe ngaue, 'o kau ai e fa'ahinga na'e fetukutuku 'o kumi hufanga ki NZ moe ngaahi fonua muli. Na'e 'ikai mei tali kinautolu ke nau ngaue mo hoko atu 'enau ako ka ne ta'e'oua e ki'i la'ipepa na'e o atu mo ia mei Tonga, 'o kau ai a T.'Asi moe fa'ahinga tokolahi 'oku nau lolotonga faiako 'i NZ.. Koe ongo founga ko eni 'oku fai ai e tipeiti 'i Tonga koe ma'u kotoa pe mei NZ, pea koe feliliuaki holo e system ia 'a NZ he ngaahi 'uhinga fakapolitikale. Kuo mei 'asi ha kau politiki ia mo ha founga fo'ou pea afe ki ai a NZ 'o tala koe tonu taha ia, pea tau aafe kotoa ai pe kiai 'o hange koe feinga afe koeni he taimi ni. Kapau pe 'e ma'u mai 'e T.'Asi ia ha $10miliona 'e toe vave ange hono fakahoko e founga lelei ko ena 'oku ne tu'uaki mai.

    Report
  • Fahina
    Fahina Tuesday, 17 November 2015 18:08 Comment Link

    Oku ki'i ma'olunga e fakamatala ia mei he me'a oku tau tokanga kiai e talanga .. Kapau ko e founga ia 'oku ngaue'aki I NZ he ngaahi 'aho ni oku talanoa mai kiai a Taueli Asi pea mahalo na'a 'iai ha kuonga kuo a'u kiai ka 'oku fu'u vave 'ene fakamatala 'ana mei he reality oe me'a oku hoko he ngaahi aho ni. Oku kei pepa sivi pe 'a e ako 'o a'u ki he Univesiti. Koe tanaki mai pe 'a e course work kiai he ngaahi 'aho ni ka kuo mahino 'eni ia koe konga lahi 'oe ngaahi course work a e fanau koe fai ia 'ehe kakai kehe koia oku allocate ai pe ki'i maaka fakafe'unga kae kei 'I he pepa sivi pe 'a e konga lahi 'o e maaka mo hono sivi'i 'oe manatu'i moe mahino'i 'ehe tamasi'i ako 'a e me'a ne ako'i kiai 'I lokiako..
    Tau pehe ke tukuange pe fo'i fakapoto ko 'eni ke 'alu katau nofo ki he lelei oe ongo founga mo hono kovi ke ngaue'aki e he ngaahi ako'anga o Tonga...

    Report
  • Sifa
    Sifa Tuesday, 17 November 2015 14:47 Comment Link

    'Oku toe faka'ataa mai 'e Tevita Asi ia e founga e taha Kainga ketau sio atu kiai, he kuo hange fekihiaki he standardize pea mo e raw marks ha fo'i cd makohikohi. Tau toe ki'i sio atu ki tu'a, he kuo hake mai e fakalakalaka pea ketau 'alu fakataha pea mo e taimi!

    Report
  • Tevita Asi
    Tevita Asi Tuesday, 17 November 2015 14:21 Comment Link

    hhhh..... malo Mark... kataki ko e taumu'a eku tohi ke fakalika ki Tonga 'oku hala loua 'ena fakafekiki he raw mo e standardized... he ko e kalasi seti sivi ko ia ne fe'unga pe ia mo e taimi koee.... (kataki nate si'i seti sivi pe hhh)... ko e student centered ia na'e 'omi ia he notion kehe ka koe kuonga ni ko e ako'i e tamasi'i ke learn how to learn ka ko e 'ikai poto he memorize e facts hhhhh.... kataki Sione ko e founga kou fakalika atu 'oku lele ai e pule'anga NZ... ko hono assess e achievement 'a e tamasi'i mo e ta'ahine ako fakatatau ki he'enau tu'unga fakakaukau.... 'o 'iai e Achieve, mo e Achieve with Merit and Achieve with Excellent. (not kindergarten hhhh) 'Oku 'ikai fakatefito ia ha polokalama computer kene standardized e maaka... hhhh kou tui tokolahi ange 'a NZ i Tonga (large population of students)... ko e 'uhinga ia 'eku tohi ke fusi mai homou tokanga ki tu'apule'anga mo e fakalakalaka 'o e ako ka e lava kemou sio 'oku out of date founga assessment 'oku ngaue'aki 'i Tonga... he 'oku 'ikai toe veiveiua 'ene tekeutua mai he ola e sivi mo e fakakikihi 'i Tonga he taimi ni.... kuo fuoloa e shift ia e tu'unga fakakaukau e fanau ko e 'uhinga ia 'oku 'ikai lava ai 'e he raw pe standardized marks 'o assess fakalelei nautolu....

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Tuesday, 17 November 2015 11:51 Comment Link

    'Oku mahino mei ho'o fakamatala T.'Asi na'e te'eki ai pe ke ke kau koe ha seti sivi pe maaka sivi he ngaahi sivi fakapule'anga pe external exams. Pea toe 'asi mai foki ai na'e 'ikai pe ko ha faiako fakamatoato koe 'i loki ako he koe talu e practice e student centered teaching and learning mei fuoloa te'eki keke hu ki he Kolisi Faiako.

    Report
  • Sione T
    Sione T Tuesday, 17 November 2015 09:26 Comment Link

    Tevita Taueli 'Asi,

    Malo 'aupito si'o vahevahee. Kataki fakamolemole pe ka ko e anga 'eni 'eku mahinoo hono lau si'o fakahahanuu. Kuo ke milihi 'a e method of teaching, source of informations and education development, method of assesment and evaluation 'o hange ha kapa sipeketi. Ko e founga evaluation ko 'ena 'oku ke lave ki ai ko e student profiling system; ko e founga lelei pe ia he'ene totonu 'a'ana pe 'a ia 'oku lelei 'aupito ia he evaluation of students performance in kindergarden, professional rugby players, Pastors in churches, etc..... Fe'unga ia mo e ngaahi ngaue mo e ako natula tatau mo ia 'oku ou lave ki aii, Ko e academic performance 'oku te'eki ai ha founga assessment kuo fakamo'oni'i fakafika/saienisi ki he large population of students 'e laka hake he exams mo e standardise marks. 'Oku ou 'amanaki pe 'e tokoni atu 'eni ki ha ngaahi talanga 'e faii...Faka'apa'apa Atu, Sione T

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top