Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Feinga Potungāue Ako ke Fakakakato Ngāue ke Totongi Pa’anga Taha Kilu Nima Mano (150,000) kia Piveni Piukala Featured

Piveni Piukala Piveni Piukala

Nuku'alofa, 7 'Okatopa 2015. ‘Oku lolotonga fakahoko ‘a e ngāue ‘a e Potungaue Ako ki hono fakakakato ‘a e ngāue ‘o fakatatau ki he founga ngāue anga maheni kae lava ‘a Piveni Piukala ‘o fa’u ‘a e polokalama sofiuea (integrated assessment software) ke tokoni tokua ki hono sivisivi’i ‘a e ngāue ‘a e fanauako.

‘Oku fe’unga ‘a e mahu’inga ‘o e ngāue ko’eni mo e pa’anga ‘e taha kilu nima mano ($150,000).

Na’e fakahoko ‘a e faka’eke’eke ki he Potungāue Pa’anga pea na’e fakahā mei ‘Ofisi ‘o e CEO ‘oku lolotonga fakahoko ‘a e ngāue ko’eni ke fou pē ‘i he founga ngāue pea kuopau ke fou ‘i he komiti fakatau (procurement committee) ‘o fakatatau ki he lao mo e founga ngāue.

‘Oku fehu’ia lahi ‘e he kau ako ‘o e fonua kae tautautefito ki he kau faiako mo e kau ngāue ‘i he Potungāue Ako ‘a e Pule’anga ‘a e fo’i ‘aliaki ko’eni he kuo mahino lelei ko e loto pe ‘eni ‘o e Palēmia pea ‘ikai ngata ai ko’ene pone ‘a Piukala he ko e kaungame’a fafale hono foha ko Siaosi Pohiva.

Na’e fakahoko foki ‘a e tālanga lahi fekau’aki mo e ngāue ko’eni ‘oku vili ta’e’unua kiai ‘a e Palēmia mo Piukala pea na’e ‘osi faka’eke’eke ‘a e kau mataotao he mala’e ‘o e ako mo e sivi hangē ko Dr. Vīsesio Pongi mo Dr. ‘Uhila Mo e Langi Fasi ka ‘oku mahino mai ‘a e tuiaki ‘a e Palēmia ka ko e Minisitā Ako ke fakahoko pe ‘a e ngāue ko’eni.

Na’e ‘osi fakamahino ‘e Dr. Fasi mo Dr. Pongi ‘oku ma’u kātoa pē he sofiuea (software) lolotonga ‘oku ngāue’aki ‘e he Potungāue ‘a e founga naunau ke fakahoko ‘aki hono sivisivi’i ‘a e ngāue ‘a e fānauako ka ‘oku mahino ‘eni ‘e to e fai ‘a e fakamole ko’eni ia tokua he ‘oku poto anga ‘a Piukala ia he kau mataotao na’a nau ako mo ngāue tonu ‘i he mala’e ni.

‘Oku mahino foki ‘a e ‘ikai ufi ‘a e hū mai ‘a Piukala he kapau na’a koha toe taha ange na’e sio lōlōa ki he tu’unga maau ‘oku ‘i ai ‘a e Potungāue mo e  ako ‘i he fonua ni tukukehe ange ‘a e tu’unga faka-politikale ‘o e Palēmia  ka ‘oku mahino mai pe ‘i he’ene fakamatala ‘oku hā mai he mītia ‘a e ‘afungi mo e fu’u fiepoto ‘o hangē ‘eni ia ‘oku laka ia he kau mataotao ‘oku nau fa’u ‘a e polokalama ‘a e Microsoft.

Kapau leva ko e ‘uhinga ‘ene vilitaki ko e ‘ofa fonua pea na’e totonu ke ngāue ta’e totongi pe ia ma’a e fonua he ‘oku ‘ikai mahino ‘a e ola ‘o e fo’i fakanafala ‘oku pūlou kema mai moia. ‘Ikai ngata ai ko e konga ia ‘ene tokoni ki he Palēmia ka ko e tangata’eiki hono kaungatangata pea kuo ‘ilo lelei kiai ‘a e Tonga kotoa.

Kuo mahino foki mei he Potungāue Ako na’e fekau’i (commission) ‘a Piukala ‘e he Palēmia ‘i Siulai 2015 kene hū mai ki he Va’a Sivi ‘o fakahoko ‘a e ngāue ai pea ‘oku ta’e totongi tokua (volunteer) pe ‘ene ngāue koia ke muimui’i tokua ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e sivi 'a e fanau ako ‘o a’u ki he foomu 7. ‘Oku tau manatu heni ki he faiva fuhu ‘a ia ko e fakapoi ‘a e hema kae tau lelei e mata’u ia 'i he loto kapa pa’anga ‘a e Potungāue.

‘Oku ‘asi foki he tohi ‘imeili ‘a e taha ‘o e kau Tokoni Talēkita ki he kau faiako ‘a ‘ene fakahā ko e fehikitaki ‘oku lolotonga fakahoko ‘i he Potungāue ko e Minisitā pe ‘oku ‘ilo ki hono ‘uhinga. Ko e me’a mālie ‘eni he ‘oku toe fehu’ia pe heni pe ko e fē ‘a e ‘ata ki tu’a (transparency)?. Ko e anga maheni 'oku 'omai 'a e 'uhinga ki he kau ngāue ke 'oua 'e 'ao'aofia  ha tu'utu'uni ka 'oku 'ikai ko hono fakahoko fakakautau. Ko hono fa'o mo'oni 'eni 'o e mo'oni, 'ata ki tu'a mo e fetaliui'aki 'i he kopate 'a ia 'oku 'ikai toe kehe ia mo hono tuku fakatafa'aki 'o e Lao hangē ko e tautapa 'a e Palēmia ka ko e Minisitā Ako ia 'a e fonua.

‘Oku ‘i ai ‘a e tailiili ki he ngaahi fakamole ko’eni ‘a e Pule’anga ‘i he funga ‘o e ngaahi kaveinga ‘oku ‘ikai fakapapau’i pea ko e ngāue ko’eni ki hono fakakakato ‘a e konituleki kae totongi ‘a Piukala ko e ‘ata totonu ia ‘o e filifilimānako (nepotism) ‘a ia ko e taha ia ‘o e ngaahi fili tefito ‘o e temokalati.

v1l1#$2015

17 comments

  • Talofa
    Talofa Monday, 21 December 2015 09:21 Comment Link

    Na'a ku ma'u tepu hake he news 'anepo 'a e launga 'a e kau seti sivi ko e 'ikai ke totongi ange 'enau seti sivi ka kuo ma'u e ola ia 'o e sivi, mahalo ko e Kalasi 6 mo e Form 2. Me'a faka'ulia ko e 'ikai ma'u e ki'i totongi ia koia ka e ma'u e fu'u kilu ia 'a Piveni. Ka kou sio sio 'oku tonu ke feinga e kau seti sivi ke nau palahi hange ko Piveni, nofo ki he 'api, inuinu mo e 'api haihaiane mo e Palemia, lahilahi ki nauti ruby kae lava ke ma'u vave atu si'omou seniti.

    Report
  • Sosefina Lotoaniu
    Sosefina Lotoaniu Monday, 12 October 2015 11:29 Comment Link

    Kataki mu'a pe e lava ke tuku mai ha petition ke mau fakamo'oni atu ai he ngaluope. Oku mau tokolahi I muli ni oku mau tuku telinga kotoa atu ki he ngaahi ongoongo moe ngaahi fokotu'utu'u oku hoko I hotau ki'i fonua tupu'anga. Maloo e fua fatogia mei Tonga'eiki na.

    Report
  • Siaafafine
    Siaafafine Monday, 12 October 2015 09:16 Comment Link

    Kau tangata, 'e fakahoko he 4.00pm 'o e 'aho ni e press conference 'a e CEO malolo 'o e Potungaue Ako pea ko e fakafofonga ia 'o e komiti ngaue 'a e tohi tangi ki he tu'i ke fakahifo 'a e minisita Ako, 'Akilisi Pohiva, pea mo 'Etuate Lavulavu mei he lakanga Minisita Ako he kuo lahi 'ena maumau'i e lao mo e ngaahi tu'utu'uni ngaue. Na'e tohi foki e Minisitaa ki he CEO malolo 'I Ma'asi ke 'alu 'o livi malolo kae fakahoko e ngaahi liliu 'oku ne loto ki ai. 'Oku 'asi foki he tohi ko eni 'oku fakafaingata'a'ia'i 'e he CEO e me'a 'oku loto e Minisitaa ke liliu he Potungaue.
    Ko e kamata eni e feinga 'a e minisitaa ke faka'ata'ataa hono hala ke kaakaa he na'e fakafepaki'i lahi 'e he CEO ia hono 'omai 'a Piveni 'o fakahu ta'e fakalao ke ngaue contract $500.00 he 'aho ta'efou he process.
    Ko ia ai kau tangata 'oku fiema'u lahi ho'omou poupou he'e 'oatu he letioo e ngaahi feitu'u ke mou lava hake ki ai 'o fakamo'oni he tohi tangi. Fai e feinga ke maau pea fakahu e tohi tangi ki he tu'i he uike kaha'u.
    Ko e fika telefoni ena te mou ala fetu'utaki ai ki he CEO malolo mo e fakafofonga e komiti tohi tangi.
    7773 3934, 7758 595, 21 458.

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Monday, 12 October 2015 02:38 Comment Link

    Mo'oni ia Sifa mo Niponi...'Oku ui eni ko e "faka-hoko kikite 'onekita" (self-fulfilling prophecy). Ko e lahi pe 'enau loí mo e kākā pea tau tui atu aipē 'o pehē ko e totonú pe ia...Pea tokolahi e kau Tonga nofo muli 'oku nau ō ki Tonga 'o lohiaki'i e kakaí tokua kuo ma'u honau mata'itohi mo e taukei ngāue ke ma'u ai ha'a nau pa'anga. Hili iá, ko e kau loi mo e kākā (con artists).

    Report
  • Sifa
    Sifa Sunday, 11 October 2015 20:01 Comment Link

    'Oku ou pehee 'oku tau kaungaahia kotoa pe he'etau siosio atu pe kanau omi pe 'o fai hotau filio'ii. Pea ko e taimi nii ku 'osi pehemai pe a Pive ia mo Sia, KAUMAI TONGA KETAU NETIPOLO katau ta'utu atu pe 'o pasi ... maalie ee

    Report
  • Niponi
    Niponi Sunday, 11 October 2015 18:13 Comment Link

    Na'e fokotu'u 'ehe poko ko'ena 'a e polokalama ke ngaue'aki 'e he Vava'u High School pea na;e totongi kiai moe pa'anga pea talu ai 'oku 'ikai mahino hono ola. Ko'ena kuo feinga mai ki he ako 'a e fonua fakakatoa. Kuo mole e maa ia he fa'ahinga kakai pehen ni.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Saturday, 10 October 2015 04:44 Comment Link

    Mālō Faiakó, Siafafine mo Fifita...Na'e fk-manamana mai pē 'a SIAOSI Pōhiva pea u fk-afe'i atu ke "Go Ahead, make my day, sue me," pea talu ai. (Empty threats, that was). Ko Pīveni pē na'a ne tala 'ena kautahá. Ko e $150,000 ke totongi kia Pīveni 'oku te'eki fai ha ngāue, Ko ia 'oku tau fk-fuofua atu 'oku 'ikai ko ha polokalama komipiuta ma'a e fanga-kumā, ka 'e lahi hake 'i he lau $-miliona. 'Oku 'ikai ko 'ena monomono, ka ko 'ena fk-fetongi 'aki 'ena polokalama fo'ou. Ko e valé pe 'e tui ko e fk-mole ma'ama'a pē. Pea mou kātaki Lucy, ko e hā tetau toe "applaud" ai ha ngāue lelei 'a e Potungāue mo e kau Minisitá? 'Ikai ko honau fatongiá ia, ke fai e leleitahá? Pea ka tōlalo, ko e fatongia 'o e mītiá ke fk-anga'i.

    Report
  • Faiako
    Faiako Friday, 09 October 2015 18:07 Comment Link

    'Oku fakatu'utamaki e Pule'anga ko;eni mo e founga taki 'oku nau fakahoko he 'oku 'ikai kenau toe ufi kinautolu ia kiha me'a. Ko'eni kuo 'omai 'e he Palemia 'a Lavulavu ke Minisita Ako le'ole'o 'a e tangata na'e loi kuo 'i ai hono toketa (Ph.D) pea toe loi kuo MA mei Salt lake ka hili koia na'e 'ikai. Ne fakanofo Palofesa 'i he funga kotoa 'o e loi. Ko 'e 'eni kuo pamupa mai'aki 'e he Palemia kae toi mei mui.
    Kuo tau manatu kia Dr. 'Ana Taufe'ulungaki moe kakai ako mo'oni 'o e fonua. Kuo 'alu 'eni 'e ako ke tataki 'ehe kau criminal.

    Report
  • Fifita
    Fifita Friday, 09 October 2015 15:36 Comment Link

    Kuo a'u e malie e fokotu'utu'u ngaue 'a e Palemia ki he fu'u fakaoli 'aupito ka ko hono kovi ko hono poupou'i pe 'e he'ene kau pone 'a e ngaue hala....
    Date: Mon, 5 Oct 2015 14:00:05 +1300
    Subject: Re: Media Enquiries
    From: claudetupou@gmail.com
    To: lucymafi@hotmail.com
    Malo Lucy 'a e fkmanatu mai 'a e Media. Mahalo 'e lelei ke ke kole ki he FM ke 'oua mu'a 'e ta mai 'o faka'eke'eke lolotonga koia 'oku nau hiki. Kau ia he foi fakanafala ( Media - mania Pulling) ta'emalie mo'oni.

    Koe kii fehu'i pe Lucy na'e 'alea'i fkku 'a e development of an integrated assessment software and for Piveni to develop this software for the sum of TOP$150,000 (not millions).

    Talu mei he'eku D/CEO mei Me 2015 ki Sept. 21, 2015 na'e te'eki ke fai ha talanoa ki ha totongi. Koe talanoa na'e fai na'e fekau'aki:

    1. Pe ia mo'ena pehee mo Siaosi Pohiva 'oku 'ikai ma'u 'e he EQAP 'a e capacity koia fk - computer ke nau fakahoko 'a e lipooti koia ki he Raw Marks
    2. Koe palopalema leva 'o e MET pe 'e anga fefee hano outsource 'e he EQAP 'a e ngaue'ni kia Piveni
    3. Na'e 'osi fai 'a e touotu fetu'utaki ki he EQAP ki he me'a'ni
    4. Pea ko 'enau tali na'aku foki mai moia he 'aho 18 'o Sepitema, they have the computer capacity
    malo
    From: Lucy Moala-Mafi
    Date: Mon, Oct 5, 2015 at 3:01 PM
    Subject: RE: Media Enquiries
    Dear All,

    Just letting you know that the issue of the development of a software (TEMMIISS) for the Ministry is being put on hold until the Hon. Minister returns from abroad. This is the direction I received last week.

    Meanwhile, please focus on the implementation of your own divisional plan and achievement of set targets, and submit your quarterly report by Friday, 7th October.

    In your quarterly report to the Hon. Minister, you can say whatever you want. If you are not happy with anything that is happening in the Ministry, this is your opportunity to say so. If there are great things that the Ministry is doing, please applaud them. There are pros and cons to everything. The quarterly reports will also help the incoming new CEO.

    Thank you for your continuing support.



    Mrs. Lucy MOALA-MAFI
    Deputy Chief Executive Officer (Responsible for Human Resource Management & International and UNESCO Affairs)
    Ministry of Education and Training - Kingdom of Tonga;
    Phone: (676) 23511; Fax: (676) 23596
    'Oku malie ngaahi fetohi'aki ni he 'oku mahino e moveuveu mo e ngaahi fokotu'utu'u 'a e Palemia 'oku 'ikai 'ilo ki ai e konga lahi ia e kau ma'olunga he Potungaue ka 'oku fakamono fakapoto holo pe 'ene kau pone...'okapau 'oku mo'ui e konisenisi e kau ngaue mateaki he Potungaue Ako pea 'oku totonu ke mou lea 'aki ki he Palemia 'oku hala kae 'oua e longo mo poupou'i e faihala

    Report
  • Siaafafine
    Siaafafine Friday, 09 October 2015 10:08 Comment Link

    'Oku lolotonga 'i Tonga ni 'a Siaosi. Ko 'ene me'a 'oku fai ko hono feinga'i e 'u pepe sivi ke 'oua 'e toe ai ha pepa sivi 'e laka he 100% kae faingofua 'ena ngaue ke lava 'o fit in e 'u sivi kotoa ki he'ena software. Hange 'oku pehe ha me'a. 'oku 'ikai nai ko e standardise ia ? Tuku hifo e ngaahi lesoni na'e laka he 100 ke 100 pe. Ko e me'a ia na'e lava lelei 'e he standardiztion 'o fai he toki hili e fai e sivi kuo fai 'ia 'e he ongo mataotao ko eni kimu'a 'oku te'eki fai e sivi ia. MALIE PEA TOE LELELOI, EH ?
    Kataki Mokofisi 'oku fai koaa ho'omo hopo mo Siaosi afee ?

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top