Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Totofa ‘o Nuku’alofa: “Toko 7 Siutasi” Tau‘atāiná: Lavaki‘i ‘Enau Kakaí Filí Konga II Featured

Sione Ake Mokofisi Sione Ake Mokofisi

Fa‘utohi ‘a Sione Ake Mokofisi
Konga II

[Taukei sofisitiká (sophism; sophisticated; sophistication): “Faka‘uhinga‘i olopoto ka ko e kikihi loi mo e kākā, tautau-tefito ke taki hala‘i e kakaí ‘i he fe‘au‘auhi faka-politikalé, ko e fiema‘u mālohi pulé.” Na‘e tu‘usi ‘ehe pule‘anga fo‘oú‘a e kōlomu ni mei he pulusi faka‘osi ‘a e “Tonga Weekly” ‘a e pule‘angá, 23 Sānuali, 2015. Na‘e faka-fetongi‘aki ‘a e faka-tonuhia‘i ‘o e fili faka-fāmilí pē ‘ehe Pālemiá ‘a hono fohá ke ngāue ‘i he ‘Ōfisi ‘o e Palēmiá.]  
“Fahi-hoosi” Siokita ‘a e “Toko 7 Siutasí” Tau‘atāiná

Na‘e ‘ikai totonu ‘a hono toe vahevahe holo ‘e Faka-fofonga ‘Akilisi Pōhiva ‘a e ola ‘o e fili pāloti ‘a e kakaí na‘e fai mei he Fili Faka-kātoá (General Elections) – ‘o  27 Nōvemá, 2014. Kuo ‘osi tu‘utu‘uni mai ‘e he kakaí ‘a e fa‘ahi na‘e totonu kenau fa‘u pule‘angá ‘i he ‘aho ko iá.

Na‘e mālohi ‘a e fa‘ahi ‘o e kau Tau‘atāiná mo e sea ‘e hiva (9), pea sea ‘e hiva (9) ‘a e Fungavaka ‘o e Hou‘eikí, ka e sea pē ‘e valu (8) ‘a e PTOÁ. Ko e holo ia mei he sea ‘e 12 na‘e ma‘u ‘e he PTOÁ ‘i he Fili Fale Aleá ‘o e 2010.

Ko ia na‘e toe lele holo ai ‘a Fakafofonga ‘Akilisi Pōhiva , ko e taki ‘o e PTOÁ, hengihengia ‘i he ‘aho 28 Nōvemá ‘o tala ‘i he mītiá kuo ‘osi uluiange ‘a e sea ‘e taha ‘o e kau Tau‘atāiná (Faka-fofonga Sione Vuni Fā‘otusia, Tongatapu #7) ki he PTOÁ.  

Ko e founga kākā iá. Kuo ‘osi fokotu‘u paati ‘a e PTOÁ kenau ma‘u mafai ‘o fokotu‘u pule‘angá ‘oka nau ma‘u ‘a e sea ‘e 14 mei he Fili Faka-kātoá. Pea na‘e kau mālohi ‘a e mītia Tongá ‘i hono faka-mafola e kākā ní.

 Kā ‘i he ‘enau fo‘í mo e sea pē ‘e valú (8), ka e taki sea ‘e hiva (9) ‘a e Tau‘atāiná mo e Fungavaka ‘o Hou‘eikí, ko ia na‘a nau toe lele holo ai ‘o faka-‘aonga‘i ‘a ‘enau kau pone ‘i he mītiá ke tala koā ‘oku nau kei kau pē he laú.

Kuo fa‘ifa‘iteliha pē ‘a ‘Akilisi Póhiva ia mo ‘ene kau poné ‘i he mītiá ‘i hono mio‘i holo ‘a e fili ‘a e kakaí. Pea kuo fuoloa fau ‘enau fai e kākā ni pea kuo tau moho‘ota kotoa aipē ‘o hangē ko ha kau “vale fie-tokoni” (useful idiots) kitautolu.

Fakatātā #2:

Na‘e ‘ikai ko e “faka-fetongi hoosi” ‘a e “Toko 7 Siutasí,” kā na‘a nau “fahi-hoosi” ‘o fakatau ke ma‘u ai honau lakanga faka-minisitā (portfolios) takitahá. Ko e tali faka-mo‘oni fakatau eni (receipt) na‘e ma‘u lakanga faka-ministā kotoa ai ‘a e kau Tau‘atāiná “Toko 7 Siutasí” ‘i he pule‘anga fo‘oú:

1.    Siaosi Sovaleni (Tongatapu #3): lavaki‘i ‘a e toko 999; ma‘u Tokoni Palēmiá; Minisitā Fanongonongo/Fetu‘utakí; Minisitā ‘Ātakaí.
2.    ‘Aisake Eke (Tongatapu #5): lavaki‘i ‘a e toko 1,682; ma‘u Minisitā Pa‘angá.
3.    Pōasi M. Tei (Tongatapu #6): lavaki‘i ‘a e toko 1,036; ma‘u Minisitā Ngaahi Pisinisí.
4.    Sione V. Fā‘otusia (Tongatapu #7): lavaki‘i ‘a e toko 822; ma‘u Minisitā Laó.
5.    Saia M. Piukala (Vava‘u #14): lavaki‘i ‘a e toko 1,232; ma‘u Minisitā Ngāue/Taki-mamatá.
6.    ‘Etuate Lavulavu (Vava‘u #16): lavaki‘i ‘a e toko 767; ma‘u Minisitā Lalahi ‘o e Fonuá.
7.    Sōsefo Vakatā (Ongo-Niuá #17): lavaki‘i ‘a e toko 519; Minisitā Ngāue Faka-lotofonuá.

Kae kehe, ‘oku paati ‘e tolu (3) ‘a Tongá ‘i he vivili ‘a e PTOÁ ke nau fokotu‘u paatí. Ka ko e pangó, ‘oku faka-ngata-ngata ki he toko hiva (9) pē ‘a e Fungavaká ‘o Hou‘eikí. Kā ‘oku lava ‘e he PTOÁ, mo e kau “Tau‘atāiná” ke nau ma‘u ‘a e sea ‘e 14 ki he 17.

‘Oku tau sio totonú ‘i he founga ‘a e PTOÁ na‘e faí, ko  e faka‘ai‘ai ‘o e “fahi-hoosí” ke fakatau ‘aki e ngaahi lakanga minisitā´. Ko ‘enau foungá ‘oku ‘ikai ko e fekumi ki he Palēmia taukei mo fe‘unga ke hoko ko e taki leleitahá. Ka ‘oku nau “fahi-hoosi” ‘o fakatau tu‘unga ke totongi ‘aki ‘enau ‘ofa-mateakí (loyalty).

‘Oku ‘ikai totonu ke ‘uluaki “fahi-hoosi” ke ma‘u ‘ete minisitā´, pea faka-pale‘i ai ‘a e taki ‘o e faha‘i na‘e ulungiá (PTOA: 48% ki he 51% ‘a e Tau‘atāiná) ke hoko ko e Palēmiá. Ko e founga vave-taha ia ke fokotu‘u ha tikitató, pē ko e kau faka-fofonga kakaí ma‘u takitaki (bribery) mei tu‘á ke liliu ‘a e konisitūtoné.

Fēfē ke ‘oange ‘a e Fungavaka ‘o Hou‘eikí ke fili ‘e he kakaí, pea ngofua leva ke hiki honau tokolahí ke nau lava ‘o ma‘u ‘a e sea ‘e 14 ki he 17? ‘Ikai ko ha faka‘ai‘ai ia ke fefekaange ai ‘a e fe‘au‘auhí ‘a e paati ‘e tolú (3)?

“Kikite-Fakahoko-pē-‘a-Kita”

(Self-fulfilling prophesy: habitual behavior caused by expressed opinions of others with sophisications to influence us to act in their favor towards their desired goal: Ko e anga maheni kuo ako‘i ai kitautolu ‘e he kau takí “sofisitiká” ketau taliangi kuikui ma‘upē ‘o ‘ikai toe fehu‘iá.)
 
Fakatātā #3:

Lolotonga e “faka-fetongi-hoosi” ‘a e Fili Fale Aleá ke fakanofo ‘a hotau Palēmiá fo‘oú, na‘a ku faka-tokanga‘i ‘a e ngāue ‘a e kau sofisitiká. Na‘e fa‘ifa‘iteliha pē ‘a Fakafofonga ‘Akilisi Pōhivá iá, ko e taki ‘o e PTOÁ. Na‘a ne vahevahe holo ‘a e ola ‘o e filí, ka e ‘ikai fehu‘i ‘e he mītiá ko e ‘uhi ko ‘enau poné fokí ‘a Palēmia Pōhiva. Pea kuo tau manavahē kotoa kitautolu‘o faka-longolongo ilifia aipē he kuo tau angamaheni ki ai.

Na‘e faka-‘ika‘i ‘e he PTOÁ na‘e papitaiso-faka-uku kinautolu ‘e he kakaí ‘i he puha pālotí ‘o e ‘aho 27 Nōvemá. Na‘a nau melemo mo e sea pē ‘e valu (8) ‘a e PTOA; sea ‘e hiva (9) ‘a e Tau‘atāiná; pea hiva (9) ‘a e Fungavaka ‘o Hou‘eikí ‘i he ‘aho Fili Faka-kātoá (general elections).

Kae kehe, na‘a nau mio‘i mai ‘oku nau kei kau he laú, pea poupou‘i ‘e he mītiá: koe nusipepa “Kele‘á,”  “Taimi ‘o Tongá,” “Talakí” mo e ngaahi polokalama letiō mo e TV, pea mei muli foki.

Na‘e fokotu‘u paatí ‘a e PTOÁ, ko e ‘uhí ke nau fokotu‘u pule‘anga ‘i he ma‘u ‘a e sea ‘e toko 14. Ka ‘i he ‘e nau nounoú ko e tokosi‘i (minority) kinautolú, na‘e totonu ke ‘ikai ke nau kei kau he laú ki he fili ‘o e Palēmiá, mo e pule‘anga fo‘oú.

‘I he ‘enau toutou kikíhi mai ‘enau ngaahi founga faka-sofisitiká ‘i he ta‘ú ení ‘e 30, na‘a tau tukulolo ai pē, ‘o nau fa‘ifa‘iteliha ai. ‘Oku ui ‘a e mahaki faka-‘atamai ko iá ko e “kikite-fakahoko-pē-‘e-kitá” (self-fulfilling prophesy). ‘Oku nau hangē ko e kau houtamaki (bullies) ‘oku nau faka-tupu e kē ‘a e tamaiki  akó ‘i hala pule‘angá, pea tau tukulolo aipē´.

‘O hangē ko e tui fuoloa ‘a e kau Kominiusi Lūsiá: “Toutou tala pē ‘a e loí pea ‘e hoko ia ko e mo‘oní.” ‘Oku tau faka-hoko ai pē ‘e kitautolu ‘a ‘enau kākā, pea ‘oku tau anga‘aki ‘a e tui manavahé kia kinautolú.

Fokotu‘u Paati Kākā ‘Akilisi Pōhiva mo e PTOÁ
 
Fakatātā #4:

Ne tala faka-vavevave ‘e Fakafofonga ‘Akilisi Pōhiva hili pē ‘a e fili faka-tokolahí (general elections), kuo ului ‘a Fakafofonga Kakai Sione Vuna Fā‘otusiá (Tongatapu #7) mei he tikite “tau‘atāiná,” ki he PTOÁ. Ko e kākā mata‘ā‘ā eni ko e lavaki‘i ‘o e toko 822 na‘a nau fili ‘ia Sione Fā‘otusiá ko e kenititeiti Tau‘atāiná.

Na‘e ‘ikai faingata‘a ke fili ‘a e kakaí ‘i he Fika Tolú Sīpola Halafihí, ko e kanititeiti PTOÁ. Mahino ai ‘a e vāmama‘o ‘a e fili ‘a e kakaí ki he kau “Tau‘atāiná” ‘aki ‘a e 74%, ki he 26% ‘a e PTOÁ ‘i he Tongatapu #7. Tu‘utu‘uni mai leva ‘a Fakafofonga Pōhiva ia, ‘o hangē tofu pē ha tikitató ‘i he pongipongi Falaité, 28 Nōvemá, 2014:

1.    Tokua na‘a na palani pē mo Fā‘otusiá ke lele Tau‘atāina ke ikuna, pea foki ki he PTOÁ.
2.    ‘A ia ko ‘ena fa‘ufa‘u kākā ke lavaki‘i si‘i kakaí ‘o Tongatapu #7?
3.    Na‘e hala‘atā ke fehu‘i fokifokihi ‘a e kākā ni ‘e he mītiá; ‘o nau poupou‘i kotoa ke kei kau pē ‘a e PTOÁ ki he laú.
4.    Na‘a na ‘ilo meifē ‘a e iku‘anga ‘o e Fili Faka-kātoá kimu‘a ‘oku te‘eki ai ‘osi ‘a e filí?
5.    ‘Ikai ‘oku tata faingamālie tu‘o ua ‘a e PTOÁ ‘aki ‘enau fokotu‘u paati?
6.    ‘Oka nau ma‘u ‘a e toko 14 ‘i he Fili Faka-tokolahí tenau fokotu‘u pule‘anga leva kinautolú.
7.    Kā ‘i he ‘enau fo‘í, ko ia na‘e kīkīvoi mai ai ‘a Fakafofonga ‘Akilisi Pōhiva mo e fo‘i kākā tokua kuo ului ‘a Faka-fofonga Fā‘otusia ‘i he hengihengi ‘aho Falaite, 28 Nōvemá.
8.    Ka na‘e faka-‘ikai‘i ia ‘e Faka-fofonga Fā‘otusia kiate au mo e toko nima kehe ‘i he Kalapu Nuku‘alofá, ‘i he 3 Sānuali, 2015.
9.    ‘A ia ko e tokotaha ‘iate kinaua na‘e loí ki he kakaí.
10.    Mahino mai ai ‘a e anga‘aki ‘e he kau politiki ko ‘ení ‘a e loí ki he kakaí.
11.    Kuo nau anga‘aki hono ngaahi kovi‘i kitautolu ko ‘enau kau “vale fie-‘aongá” (useful idiots).

Founga Kākā Faka-pone ‘a e Mītiá mo e Faha‘i ‘a Palēmia Pōhivá

‘I he ngaahi fonua temokalati mahení, ko e loto ‘o e kakaí ‘i he ava ‘a e Fili Faka-kātoá (General Elections) 10:00 AM ki he tāpuní 4:00 PM, 27 Nōvemá, 2014, ‘oku mahino ai ‘a e faha‘i na‘e fili tokolahitaha ki ai ‘a e kakaí (majority), mo e faha‘i fo‘í pea tokosi‘í (minority).

‘E toki fetongi faha‘i ‘a e kau Faka-fofonga ‘o e Kakaí ‘amui, kā ‘oku ‘ikai ke to e ue‘i ‘a e ola ‘o e Fili Faka-kātoá ‘o e 27 Nōvemá, 2014. Na‘e toe tufotufa holo faka-tikitato ia ‘e Palēmia Pōhiva mo ‘ene kau poné ‘i he mītiá ‘i he ‘osi ‘a e Fili Faka-kātoá.     

Kae kehe, na‘e faka‘amu pea fiema‘u ‘e he kakaí ‘o Tongatapu #7 ‘a e faka-fofongá mei he tikite Tau‘atāiná ‘i he ‘enau filí ‘i he Tu‘apulelulú, Nōvema 27, 2014.

Ko e me‘a na‘e fai ‘e Fakafofonga Fā‘otusiá, mo ‘Akilisi Pōhivá ko ‘ena lavaki‘i ‘a e falala ‘a e si‘i kakaí na‘a nau pāloti ki he kau Tau‘atāiná,  Hoko ai e fahi-hoosi ‘a e “Toko 7 Siutasí,” ko hono lavaki‘i ‘o e kakai.

Na‘e fili ‘a e toko 8,339 Tau‘atāiná, 51%; fili ‘a e toko 8,046 ‘i he PTOÁ, 48%. Fili Faka-kātoá: 16,835.

(Ko e taukei faiongoongo mo fa‘u kōlomu ta‘u lahi ‘a Sione A. Mokofisi ‘i he mītia ‘Ameliká mo Tongá ní fokí. ‘Oku maheni ngāue faiongoongo nusipepa faka-‘ahó, ‘ētita nusipepa faka-uiké, ngaahi makasiní paakí mo e pulusi Initanetí. Na‘e lava mei Ako Mā‘olunga Liahoná; kuo ma‘u MBA mo e lēsoni si‘iange ‘i he mītiá. ‘Oku Talēkita English, Journalism & Languages ‘i he Tonga International Academy, Haveluloto, Tongatapu. Tu‘asila e-meili: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.).

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top