Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Te'eki Ngalo Palōmesi Ke Holoki Peseti 15% Totongi Vai Mo e ‘Uhila Featured

Palēmia 'O Tonga, Samuela 'Akilisi Pohiva Mo e Kau Poupou Hili 'A e Fili Palēmia Palēmia 'O Tonga, Samuela 'Akilisi Pohiva Mo e Kau Poupou Hili 'A e Fili Palēmia

Tangata'eiki,

Kataki mu'a kae fakaa'u atu 'a e ki'i fakahoha'a ko'eni na'a mo'ungaloa ia 'i hono tipeiti'i 'o e Patiseti 'e he Fale Alea 'O Tonga.

‘Oku lolotonga lele foki ‘a e feme’a’aki ‘a e Fale Alea ‘i he Patiseti Fakaangaanga ‘a e fonua ki he ta’u faka pa’anga 2015/2016 pea ‘oku lolotonga tu’u telinga ‘a e kakai ‘o e fonua ki he taimi ‘e a’u ai ki he palōmesi na’e fakahoko ‘e he Paati ‘Otu Motu Anga’ofa ‘a ia ‘oku taki ai ‘a e Palēmia ‘o e ‘aho ni mo’ene paati lolotonga ‘a e kemipeini ki he fili Fale Alea 2014 tenau holoki ‘aki ‘a e peseti ‘e 15% ‘a totongi ‘o e ‘uhila mo e vai kapau tenau hoko ‘o Pule’anga.

Na’e ‘ikai foki ke fu’u hoha’a ‘a e kakai ‘o e fonua he na’e toutou ‘ohake foki ‘e he Pule’anga ko’eni ‘oku te’eki ke nau ngāue kae ‘oua leva ke a’u ki he patiseti ‘o e ta’u faka pa’anga hoko ‘a ia ‘oku lolotonga fai hono tipeiti’i ‘i he Fale Alea ‘i he lolotonga ni. Ka neongo foki ‘eni ‘oku mahino mai pe foki ia ‘oku nau ngāue pe kinautolu ki he ngaahi tafa’aki kehekehe pe neongo ‘oku lahilahi ‘a e longoa’a ‘i he fonua.

‘Oku mahu’inga foki ke fakatokanga’i heni na’e ‘i ai ‘a e kakai fili na’a nau muimui ‘i he Paati mo fili kiate kinautolu ‘i he ‘uhinga ko’eni mo e ‘amanaki tanau a’usia ha vai ma’ama’a moha totongi ‘uhila ‘oku hoa mo honau vavai. Ko e talu ‘a e hoko hake ‘a e Pule’anga ko’eni mo hono fakalonglongo’i ‘a e fo’i palōmesi ko’eni pea ko’eni kuo tau a’usia ‘a e patiseti ‘oku te’eki pē ke mahe’a mai ‘oku ‘i ai ha faka’ilonga ‘e holo peseti ‘e 15% ‘a e totongi ‘o e vai mo e ‘uhila.

Ko e me’a pe ia ‘oku hoko he taimi ni ko’ene kakakaka pe ‘a e totongi ‘o e ongo tefito’i fiema’u ko’eni ki ‘olunga pea ko e tu’u ‘a e ‘ea ki he kaha’u ‘e ngali tōtō holo pe ‘i he langilau. Neongo ‘a e ngaahi poloseki sola ko’eni kuo kamata mai ‘i he fonua ka koe konga foki ia ‘o e ngāue ‘a e Pule’anga motu’a pea ‘oku hala’atā ke hā sino mai kuo ne malava ke holoki ‘a e totongi ‘o e ‘uhila.

‘Oku mole ke mama’o ‘oku ‘i ai ha ‘uhinga ‘e toe ‘ufi’ufi atu ‘i he tohi ko’eni ka koe fakamanatu atu pe ki he Palēmia mo e paati ‘oku mau kei talitali atu ki he fo’i palōmesi ko’eni mo e fehu’i pē ‘e hoko ‘afē ‘a e fo’i holoki peseti ‘e 15% ‘a e totongi ‘o e vai mo e ‘uhila. ‘Oku ‘ikai puli ‘eni he kakai tokolahi ‘a e ngaahi polokalama mo hono toutou fakamafola mai he mitia ‘a e fo’i tukupā ko’eni.

Na’e kau foki ‘i he palōmesi ko’eni mo e toutou malanga mai ‘a e kanititeiti ‘a e paati mei he taha ‘o e ngaahi vāhenga fili ‘o Vava’u ‘i he letiō ‘o fakamatala ‘e holoki mo e tute mo e tukuhau. Ko’eni kuo ne ‘i he sea pea ‘oku tau kei fakaongoongo pe ki he mana koia. Ko e me’a pe ia ‘oku mālie he ‘oku ‘osi ho’ata mai ia ‘i he feme’a’aki ‘oku lahilahi ange ‘a e tukuhau ‘e toe tanaki mai.

‘Oku ‘i ai ‘a e faka’amu ‘e ‘ohake ‘a e kaveinga ko’eni ‘i he Fale ke fai ha vakai ki ai lolotonga hono tipeiti’i ‘a e patiseti pe koe hā ‘a e tu’unga fakalao, faka konisenisi, faka mōlale mo fakalotu ‘o e fa’ahinga palōmesi ta’e hoko pehe ni.

Kaikehe ‘oku tau faka’amu ‘oku ‘ikai ko’ene kamata ‘eni ‘a e founga kemipeini faka temokalati ‘oku hoko he ngaahi fonua lalahi ‘a ia ‘oku fa’a palomesi ai ‘a e kau taki faka politikale ‘o pehe “read my lips” pea koe lau hoku loungutu (hufanga he fakatapu) pea hili ange ‘oku ‘ikai hoko ha me’a ia.

‘Oku ‘i ai ‘a e faka’amu ‘e ‘ikai hoko ‘eni koha me’a ‘e anga maheni ‘aki hono faka’amanaki’i ‘a e kakai 'o e fonua telia na’a iku ‘o hoko ‘a e loi ia ‘o mo’oni hangā koia ‘oku tau lolotonga tautaumala atu ai. 'Oku 'i ai 'a e lea taka koe "muimui pe 'a kai mapu" 'o ngali na'a 'oku kau pe 'i loto he patiseti ka 'oku taitaimi pe pea ko'ene toki pango kapau 'e ma'u hake 'oku 'i he tu'a takafi ia.

Faka'apa'apa Atu

Mate Mālie'ia

Nuku'alofa

3 comments

  • Sifa
    Sifa Monday, 29 June 2015 09:46 Comment Link

    Toki pehee 'e he PM, "koloa pe 'oku tokolahi 'eku kakai neu takitaki holo honau ihu he ta'u eni e 30+ pea ko e 'aho ni, teu ha'i honau va'e mo honau nima 'o li ki tahi mo e 'ulu kovi" ha! ha! Kuo tui e kakai ia ki he lea a e siana laka hake ia he'enau tui ka Sisu, kai hake ena, vakai pe ko e 'Otua fua'a 'oku tau tauhi kiai, pea 'oku 'ikai toe fiema'u 'e IA ke 'iai hano ua, kamou 'ai'aime'a pe!

    'Akilisi kiai!

    Report
  • student\s85501960
    student\s85501960 Sunday, 14 June 2015 12:23 Comment Link

    'Oku mo'oni e lau Vikia ! VIkia 'a 'Apolosi ka kuo tau piponu kei pongipongia pe he loi mo e fili 'ai pone.

    Report
  • Manu Moala
    Manu Moala Thursday, 11 June 2015 20:17 Comment Link

    "He 'ikai Tunu hake pe 'ae "unga pea Kula"
    Tama Tonga, tu'u 'o ngaue, he ko ho'o koloa kuo fkmonuu.............Koe pole 'ia kuo tuku mai 'ehe Pule'anga kihe Tonga kotoa pe......
    'Oua 'e Fiu.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top