Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Totofa ‘o Nuku’alofa: “Toko 7 Siutasi” Tau‘atāiná: Lavaki‘i ‘Enau Kakaí Filí Konga I Featured

Sione Ake Mokofisi Sione Ake Mokofisi

The Nuku'alofa Journal...Volume 2. Number 2...February 13, 2015

Fa‘utohi ‘a Sione Ake-mei-hakau Mokofisi

Konga I

[Taukei sofisitiká (sophism; sophisticated; sophistication): “Faka‘uhinga‘i olopoto ka ko e kikihi loi mo e kākā, tautau-tefito ke taki hala‘i e kakaí ‘i he fe‘au‘auhi faka-politikalé, ko e fiema‘u mālohi pulé.” Na‘e tu‘usi ‘a e kōlomu ni mei he pulusi faka‘osi ‘a e “Tonga Weekly,” 23 Sānuali, 2015, ‘o faka-fetongi‘aki ‘a e faka-tonuhia‘i ‘o e fili faka-fāmilí pē ‘ehe Pālemiá ‘a hono fohá.]

Nuku‘alofa, TONGA:  Kuo ‘osi eni ‘a e to‘u-fili Fale Aleá 2014 mo ‘eku faka-tokanga‘i ‘a e me‘a va‘inga faka-politikalé ko ‘eni…Kuo pehē ‘e he tokolahi tokua na‘e faka-hoko ‘a hono filí ki he lakangá mā‘olungá, ko hotau Palēmiá Samuelá ‘Akilisi Pōhivá, na‘e fai ‘i he founga totonú, mo e ma‘á fokí.

(‘O kapau ‘oku mou tui ki he fananga mo e faka-talatupu‘a [myth] ko iá, pea mou me‘a ange ki he fakatau atu ‘o hoku motu mo e hōtele ‘oku tu‘u ‘i Vava‘u ki he $10 pē. ‘E fai ‘a e fakatau ni ‘i he Uafu Ko Vuná, ‘i he Hala Vuná. Taimi: 12:01 AM, Sāpate kaha‘ú).

Pāloti ‘a e kakaí ‘i he ‘aho 27 Nōvemá, 2014: Tau‘atāina, 51%; PTOÁ 48%.

Na‘e poupou‘i fefeka ‘a Palēmia Pōhiva ‘e he mītiá nusipepá, letiō, mo e TV ‘i Tonga ni. Kau mai ki ai mo tu‘apule‘angá foki, ‘i he ‘e nau fie ‘uma mai (tapu mo e Palēmiá) ki hotau Palēmiá fo‘oú he ko honau ‘ofa‘angá.

Kau “Taukei Sofisitiká”

‘Oku ou kole atu, kātaki mu‘a ‘o ki‘i tolotoloi hifo ‘etau kailangaki‘i kuo “Hā‘ele mai hotau Fakamo‘uí,” ‘o hoko ko hotau Palēmiá. Na‘a tau ‘iloange vavé ni pē ko e taki eni ‘o e kau “palōfita loí” ‘i hotau kuongá ní.

Ko e kau “taukei sofisitiká” ‘oku nau lea ‘aki e lea mei he ngaahi ‘alelo mangamangá, pea ‘oku nau kofu mai ‘aki ‘a e pulupulu ‘o e fanga lamí, kā ko e fanga ulofi kinautolú.

Kuo tau a‘u ki he konā kōnokoná ‘i hono kākāa‘i, pea fusi ‘o takitaki holo hotau ‘ihú (faka-tapu atu) ‘o hangē ha fanga-valé ‘i he ngaahi ta‘u lahí. Mo‘oni ai ‘a e tu‘utu‘uni na‘e fai ‘e he “Liukava Kominiusi Lūsiá” (Bolshevik Revolution, 1918), pea fokotu‘u ai ‘a e pule‘anga kominiusi USSR (United Soviet Socialist Republic), pea toki holoki ‘i he 1991.

Ko e moto ‘o ‘enau menifesitó faka-kominiusí na‘e pehē: “Toutou tala ma‘upē ‘a e loí, pea ‘e hoko ia ko e mo‘oní.”

Faka‘auha Liukava‘i ‘e he Kau “Taukei Sofisitiká”

Pea na‘a nau a‘u ai ‘o faka-‘auha ‘a e Fale ‘Aló ‘o e Pule‘aga Tu‘i ‘o Lūsiá (Tsar Nicholas II, 1918). Ka e kimu‘a aí, na‘a nau faka‘auha ‘a e Fale ‘Aló ‘o Luis XVI ‘i he “Liukava ‘a Falanisē´” (1787). Ko e ongo pule‘anga tu‘i kei pule faka-levelevá ení.

Na‘e te‘eki ai ke faka-temokalati ‘a e ongo fonua tu‘i ni (Lūsia mo Falanisē), ‘o hangē ko e tuku-faka-holo ‘a e ‘Emipaea ‘o Pilitāniá. Pea mo Tonga ni foki na‘e faka-temokalati ‘e King Siaosi Tupou I (1875) ‘i he ‘E Ne faka-ngata ‘a e pule-fakaleveleva ‘a e Tu‘i Tongá (1836).

Pea hoko mai ki Polinisiá ni ‘a e ngāue kākā ‘a e kau “taukei sofisitiká” ‘i he “Liukava ‘o e “Pule‘anga Tu‘i Konisitūtoné ‘o Hauai‘i” (1893), ‘a ia na‘e liliu ‘e King Kamehameha I (1810).

Na‘e faka-hoko ‘a e liukava ‘o Hauai‘i mei he loi mo e kākā ‘a e kau “taukei sofisitiká” ‘i he mītiá; ko e kau tangata pisinisi lalahi ‘Ameliká na‘a nau to‘o faka-mālohi‘i ai ‘a e kalauni ‘o Kuini Lili‘uokalaní (1838-1917). Pea ko kinautolu pē na‘a nau pule‘i ‘a e mītiá, ‘o tatau mo e nusipepa ‘a Palēmia Pōhivá ko e “Kele‘á” ‘i Tongá ní. Ko e kau “taukei sofisitiká” kinautolú.

Na‘a nau feinga liukavá‘i hotau “Pule‘anga Tu‘i Konisitūtoné ‘o Tongá” ‘i he 2006, neongo na‘e ‘osi fokotu‘u temokalati ‘e King Siaosi Tupou I ‘i he 1875. Ka na‘e ‘ikai lava ‘e nau liukavá.

Fakatātā #1: ‘Ikai ko e PTOÁ mo honau kau poupoú na‘a nau tutu ‘a Nuku‘alofá:? “Ko ‘enau liukava na‘e ‘ikai lavá ‘o nau tutu ‘a Nuku‘alofá ‘i he 2006, pea vela pakupaku ai ‘a e toko valu (8).”

Ko e ‘analaiso ‘a e mataotaó saienisi hisitōliá ko Dr. Ian C. Campbell (2009)² mei ‘Aositelēliá, “Na‘e ‘ikai ko ‘enau (PTOÁ) feinga liliu-temokalati, pe ki he faka-maau totonu (justice). “He na‘e ‘osi faka-hoko ‘a e ngaahi liliu faka-temokalati ‘a e pule‘angá. Ko ‘enau loto mānumanu mo e fie sauní (revenge) na‘e faí.”

Ko ‘enau feinga ke to‘o e mālohi faka-pule‘angá mei a hou‘eikí mo e Fale ‘Aló ‘o Tupoú. Pea fakataha mo ‘enau mānumanu koloa ‘o hae mo faka‘auha ‘a e mo‘ui ‘a e kakai nofo melinó.

‘Ikai ko e ‘uhinga ia kuo tau nō-pa‘angá lau-lau-milioná ai mei he Pule‘anga Siainá? ‘A ia ‘oku tau lolotonga tāmo‘ua ki ai mo ‘etau fānaú, mo e fanga mokopuná ki he kaha‘u ta‘e ‘iloá?


(Vakai mai ki he Konga II ‘apongipongi…)


(Sione A. Mokofisi is a published bi-lingual journalist in the U.S. and Tongan media. He wrote for daily papers and served as editor on weekly newspapers and magazines. He is a Liahona High School graduate; Mesa Community College, Arizona; BYU−Hawai‘i, Lā‘ie, Hawai‘i; University of Phoenix School of Advanced Studies−Arizona. He is serving as Director of English, Journalism, and Languages at Tonga International Academy, Haveluloto, Tongatapu.)

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top