Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fanofano E Palēmia: Kei Tukuaki’i Pe Kau Taki Lotu Featured

TNews photo TNews photo

‘Aho 28 Mē, 2015

Tangata’eiki,

Fakamolemole mu’a kae tu’u atu ‘eku tohi ko’eni mo ‘eku fifili he kuo kehe ‘eni kuonga ‘a e māmāfuli ‘a e to’onga mo e angafai ‘a e kakai hotau fonua ni pea kuo kamata ma’ama’a ‘a e ngaahi fakamamafa tupu’a ‘i he fonua. Ko e ngaahi faka’ilonga ‘i he ‘aho ni ‘oku ta’e’amanekina he ‘oku taaimu’a pe ‘a e kau Taki ‘o e Pule’anga ‘i hono fakangaloku ‘a e ngaahi tukituki tupu’a ‘i he fonua.

‘Oku ou ‘uhinga 'eni ‘etita ki he malava ke lea ta’eufi mo tukuaki’i ‘a e kau Taki Lotu pea a’u pe ki hono talamai ‘oku nau ta’e mahino ‘a ia ko hono ‘uhinga mo’oni ‘oku nau vale (Tapu ange He mo e Kau Taki Lotu) 'o 'ikai mahino kiate kinautolu 'enau me'a 'oku fakahoko.

‘Oku ‘ikai keu tui koha faka’ilonga lelei ‘eni pea ‘oku fu’u lahi ‘a e ngaahi lea hangatonu ‘i he TV, Letiō, Nusipepa ‘o kau ai mo e ‘Initaneti ko hono si’i tāpalasia ai pe si’i kau Taki Lotu. ‘Etita ‘oku ou fakatumutumu he ‘oku fo’ou kiate au ‘a e me’a ni pea ‘oku ou tui ta’e toe veiveiua koe ngaahi nunu’a fakatu’utamaki ‘eni ‘o e Temokalati mo e ngaahi totonu (human rights) pea ‘oku fakatupu tailiili.

‘Oku ou fakatumutumu ‘i hono faka’eke’eke mai ‘o e Palēmia ‘i he Televisone Tonga ‘anepō Pulelulu 27 ‘o Mē pea ‘oku ne kei tukuaki’i ai pe ‘a si'i kau Taki Lotu mo e ngaahi siasi na’e ‘ikai kenau ‘asi ange tokua ki hono talanga’i ‘o e ngaahi Kaveinga fekau’aki mo e CEDAW ‘i he ngaahi ta’u kuo maliu atu. Na’a ne toe pehē foki na’e ‘ikai ha’anau tokoni ‘e taha ki he me’a ni.

‘Oku mālie he ‘oku fakahā mei he tafa’aki ‘a e Kau Taki Lotu ‘i hono toutou faka’eke’eke mai kinautolu ‘i he mītia ‘oku nau kau ma’u pe talu mei mu’a ki hono talanga’i ‘a e ngaahi kaveinga pehe ni pea koe konga mahu’inga ia honau ngaahi fatongia. 'Ikai ngata ai ka 'oku tau fokoutua kotoa 'i Tonga ni pea 'oku tau 'ilo 'a e fatongia 'o e ngaahi fungavaka 'oku tau 'i ai. 'Oku 'ikai koha 'Otua 'a e Palēmia kene 'ilo e me'a kotoa.

‘Oku fai 'a e hoha’a he koe Palēmia ‘eni ‘oku taaimu’a mai 'i hono tukuaki’i e kau Taki Lotu pea ‘oku ‘ikai koha faka’ilonga lelei ia. ‘Oku mahino mai mei heni ‘oku kamata ke mavae māmālie ‘a e Pule’anga mo e Siasi pea ‘oku ou tui ta’e toe veiveiua koe mala ‘eni ki he fonua.

Ko e Palēmia vili ta’e’unua (kataki pe katau fakalea mahino pē) ‘o e ‘aho ni pea ‘oku ‘ikai ha’ane teitei toka’i ‘a e Lotu mo e Ngaahi Siasi he ‘oku kei tu’u kāivi pe ia ‘i hono tala ‘i he Televisone ‘oku ‘ikai tene ongo’i ‘oku ‘i ai ha ngāue hala ‘a e Pule’anga.

Na’a ne fakahā ‘e ‘omi ki he kakai kenau fili fakahā loto kiai (referendum) lolotonga koia ‘oku ‘ikai ha lao pehe ‘i he fonua. Ko e fa’ahinga fanofano ‘eni ‘oku fakatu’utamaki lahi ki he fonua pea ‘oku tala mahino mai mei ai ‘a e mama’o mei he ‘Eiki he kuo a’u ‘eni ke fepaki e Pule’anga mo e Siasi ‘a e ongo lou ‘olive tupu’a na’e lau kiai ‘a Molitoni. Ko e fo'i pulu 'eni 'a e Palemia kene tali mo faitu'utu'u ni kiai. 'Oku ou fokotu'u atu ki he Palēmia ke tuku e fanofano kae tu'utu'uni ke ta'ofi 'a e fakamo'oni ki he CEDAW ka 'oku 'ikai kohono fakahoko ha tu'utu'uni hala ke faito'o 'aki ha fehalaaki.

‘Oku taukave’i ‘e he Palēmia ‘oku ‘ikai ha ngāue ‘e hala ka ‘oku fakaoli he ‘oku ne fokotu’u mai ‘a e faito’o hala ki he ngāue ‘oku ne pehe ‘oku ‘ikai hala. Kuo a’utaki mai foki mei he ongoongo ‘a e Kaniva Tonga ‘a e fakahā ‘e he Minisita Lao Sione Vuna Faka'otusia koe taonakita faka politikale (political suicide) ka fakahoko ‘a e fokotu’u ‘a e Palēmia ke fai ha fili fakahā loto (referendum) he ‘oku ‘ikai ha lao pehe ‘i he fonua.

Ko e ngaahi faka’ilonga ‘eni ‘o e movetevete ‘i he kau Taki pea 'oku lau kiai e himi 'a Molitoni Himi: 390 SUTT veesi 3 "Tuku hono ngaahi fili ke Movetevete pe Tuku 'enau tu'utu'uni ke Liliu ke vale pe 'E Sihova, &c."

'Oku 'i ai 'a fekau mahu'inga 'i he kuonga ni 'oku ne tala mahino mai ‘oku ‘i ai ‘a e totonu ‘iate kitautolu kakai ‘o e fonua ke fehu’ia pe ko ‘etau fononga nai ki fē?.

Teu toki hoko atu....

Faka'apa'apa Atu & Lotu

Tonga Monu'ia

 

13 comments

  • Otule lahi
    Otule lahi Tuesday, 16 June 2015 11:57 Comment Link

    Fakamolemole atu e Pongongo mo Hohomo, koe toe hanu ikai ko homo loto, mou ofa mai unuunu mai kia Otule ke tau tulihofo he loloto, pea tau kii laka kia Felehuhuni, heékui homo mata he fakakele a Teéteé mo Feké. Siuhu fakataupasi kiai!!!!! makafeke kiai!!!!!

    Report
  • Saia Fahina
    Saia Fahina Sunday, 14 June 2015 19:26 Comment Link

    Oku taki tauhi pe 'a e me'a ke tui kiai moe 'ene mahino. Ko e Palemia 'oku ne tokanga'i 'e ia e fonua pea koe takilotu hono kainga lotu 'o'ona. Oku te'eki matungau e ngaahi me'a 'a e lotu kuo nau ala atu ki he me'a 'a e fonua. Tau 'oange ha faingamalie 'o e Pule'anga ke nau ngaue'i e fonua katau lotua. Oku te'eki ke ala mai e Pule'anga ke fakangofua ha me'a 'e taha he 'uuni me'a oku hoha'a kiai e kau Takilotu.. oku takitaha tauhi pe 'ene konisitutone. Tau lea pe ki he kau takilotu he 'oku nau kei tangata pe te'eki ha ma'oni'oni.. nau kei angahala tatau pe mo koe mo au pea nau fehalaaki pe. Oku tau ki'i mo'ua he fkmatamatalelei 'I Tonga ka kuo loa kaliu hono kapa e fonua 'ehe fakasotoma moe abortion te'eki ke fakamo'oni ia ki he CEDAW ko 'eni.

    Report
  • Felehuhuni
    Felehuhuni Saturday, 13 June 2015 21:08 Comment Link

    Ko hono fklea pe taha ko e palemia koe taha oku ikai ilo e Otua , ko hai ia ke ne fkfepaki ki he kau taki lotu, ai ke te iloi kita, pea oku fktevolo pe hono puleanga mo hono kuonga koeuhi koe ikai iloi e Eiki, lahi e longoa'a pea kuo hange puleanga ko eni ha fanga kapakuka he longoa'a noA'ia, ikai I ai ha poini hange ha puleanga ha fangavale. Ave palemia Kia houeiki he ko enAu mea kae tuku e tangi ke tatau he koe fonua eni ia ne tuku ki langi. Fkosi kuo kamata ke asi Mai e ngaahi tala ae tohi matolu, kmta ke ngaunu ke pulei fkkautau if tonga will sign the CEDAW hooooiii ikai ketau ilo e fuu pango pehe palemia ko eni lahi ange ene fkongo go ki he kakai but do not have the wise decision within him koe ha e uhinga... Koe ikai ofi mo iloi e Eiki ... Ofa atu ki he tonga kotoa tau lotu pe ke lahi for a new tonga n a new premier in the near future fuu loloa e tau ia e 4.....ofa atu

    Report
  • lalohakalo
    lalohakalo Friday, 05 June 2015 18:36 Comment Link

    'Oku mo'oni 'aupito student\s85501960 ho'o lave ki he 'Eikivaka ko Akilisi. Ko e tangata na'a tau pehee 'e mate ki he'ene principle ka taa koee ko e vaipalo pe ia. He kuo tuku e principle ia hee kae sio pe ia ki he'ene lelei 'a'ana. 'Aia koe 'uakai fie-PALEMIA. Lahiange 'ene fie PALEMIA 'i ha'ane toe manatu ki he me'a na'a ne malanga'i mai eni he ta'u tolugofulu tupu kuo hili. Pea ku 'iai 'etau lea Tonga 'oku pehee ko e valoki e KULO ki he FAKAPAKU. Kuo hola hono la'i 'alelo 'o toi he taimini ko hono fo'o la'e pe eni ku hanga mai. 'E malava pe ke tau pehee ko e tangata la'e fefeka e Palemia. Kaikehe ko e ngaahi me'ani kotoa ko e taha pe ia hene ngaahi tekiniki kuo too ai e kakai e fonua ni.

    Ko e me'a e taha 'ene fkanga ki he kau inukava. Tuku e fkanga ki he kau inukava he ku nau tokoni kinautolu ki he langa fklakalaka e fonua. Lakaange ia hene puhi veve mo favai he Fale Alea. He taumaia 'oku tokoni ia ki he kolo 'oku nofo ai 'o hange ko e tokoni 'a e ngaahi kalapu kavatonga ki he ako sikolasipi kau ai mo e tokoni e kau inukava ki he langa e faleako he 'api lautohi 'o Longolongo 'aia ne 'ikai kene 'ilo ia 'e ia. Kapau ne tanaki hono favai he ta'u ko eni e tolungofulu tupu ne malanga fkpolitikale mahalo 'e 'aonga ia ke fu'ifu'ia'ki e ngaahi ma'ala mo e toutu'u he taimi la'ala'aa ko eni.

    Ko e me'a e taha 'oku fu'u lahi 'ene loto ngalongalo ke vakai fklelei na'a tu'u pe ia 'o ha'u ki he ngaue kae ngalo ke tui hano falani loto. He kapau ku 'ikai kene 'ilo mo manatu'i 'ene me'a 'a'ana huanoa a ha fklele ha pule'anga. 'Oku totonu ke ki'i 'ave kia Mapa ke sivi e tu'unga ku 'iai hono 'atamai naku fonuhia pe ia he mahalokovi ko e lotokovi.

    TONGA EEEHH MOU 'A HAKE A O SIO LELEI KIHE SIANAAAAA.....

    Report
  • student\s85501960
    student\s85501960 Friday, 05 June 2015 14:48 Comment Link

    'Oku 'ikai ha ofo he ngaahi me'a kuo fai 'e he Pule'anga 'o 'Akilisi Pohiva. 'Oku tatau tofu pe 'ene palemia mo ha 'Eikivaka 'oku 'ikai ha vaka tonu ke heka ai. Ka ko 'ene suto pe he vaka kehe. Pea kuopau ke vaihaka ia ki he ni'ihi 'oku 'onautolu e vaka na'a faifai pea fekau ke hifo ki lalo he ko e vaka kehe ia. Ka kuo taimi ke fakamalohi'i ke hifo koe'uhi he 'oku 'ikai falala ia ki he 'ene timi na'a nau mohe taha mo lele 'one'one. Ko e kau tama eni ia na'e 'ikai kau ia he mohe taha 'oku falala taha ki ai.
    Fu'u lahi 'etau talanoa he'enau 'ai me'a noa'ia. Tau talanoa he taimi ni pe ko e ha e founga fakahifo ai e 'Eikivaka kae kumi ha 'eikivaka mei he ni'ihi 'oku 'o 'anautolu e vaka.

    Report
  • Pola Loiti
    Pola Loiti Friday, 29 May 2015 16:15 Comment Link

    'Oku malie me'a 'a e Palemia he 'oku ngali tu'u fehaangaki eni moe me'a ne fokotu'u 'i he Fale Alea mei he tafa'aki pe 'a e pule'anga. 'ikai ngata ai toe fehaangaaki moe lau 'a e kakai 'oku nau poua e CEDAW 'o pehe kuo lauimiliona e pa'anga kuo hua'i mai ki he ngaahi kautaha nau teke CEDAW. Ko 'ene lahilahi pehe leva pea 'oku ofi eni ia he 'avanga femaleleaki 'a e fetokehekehe'aki e ngaahi fe'unu, pea hehema ai pe moe fakakaukau 'ae tokolahi hange 'oku ki'i fakatatafa e hu'u moe fotunga e kupesi 'oe CEDAW.
    Kole atu tau tomu'a feinga'i e hu'u taha e fe'unu pea ke lanutaha kae malava ke fai ha sio lelei ki he Kupesi pea 'e toki makatu'unga mei ai e li 'a e siate folau pe koe hu'u ki pulotu pe ko palataise.

    Pola Loiti

    Report
  • S. Takamilo
    S. Takamilo Friday, 29 May 2015 15:09 Comment Link

    Malo mu'a e vahjevahe pea 'oku malie Fifita pehe kia Mark moe kau tangata pehe ki he kau fefine hono 'omai e ngaahi fakakaukau mo toe fakaloloto atu ke tau oe sio lelei ki he ngaahi mo'oni 'oku muimui mai he CEDAW.

    Report
  • Fifita
    Fifita Friday, 29 May 2015 12:29 Comment Link

    Faimgata'a ke fai ha talanoa lelei ki he kaveinga ni he ko e lahi e fetokehekehe'aki he faka'uhinga'i e CEDAW..he 'oku fakatou mo'oni pe he talanoa hono lelei mo hono kovi..ka 'oku totonu ke 'omai e Konisitutone 'a Tonga 'o fakahoa'aki e ngaahi tu'utu'uni aleapau 'a e CEDAW , ke siofi pe 'oku 'ikai ma'u he'etau Konisitutone e ngaahi me'a 'a e CEDAW..but I believe that nearly all of the agreements on CEDAW is already within our Constitution...and whatever differences means that our Constitution looks beyond and concentrated in our life in Tonga based on our heritage and tradition and social interaction in which we still exist and proud of as a Tongan to live in peace and harmony with one another...ko e fehu'i leva pe ko e 'ai e CEDAW ke liliu 'aki e Konisitutone 'a Tonga ki he ha?...CEDAW was created in 1979 based on countries where women's rights was suppressed as in developing countries in Africa and Asia..Tonga became a full member of the UN in 1999 but women's rights has always been held in high regards in our Tongan society...koeni ia kuo 'ai ke label tatau kitautolu ia mo e ngaahi fonua ko ia 'oku tapalasia ai e totonu 'a fafine , ..me'a 'oku mahino he aleapau ko e muimui 'a Tonga ia ki he fiema'u 'oku 'omai he CEDAW..which means our Constitution is not important when it comes to International agreements, it's what applies to all members that counts disregarding our tradition and culture and that's when CEDAW is most dangerous.

    Report
  • Fifita
    Fifita Friday, 29 May 2015 10:55 Comment Link

    As I have mentioned before in previous comments that the real issue behind the Prime Minister's decision regarding CEDAW has never been about women's rights..CEDAW is just another tool for his own personal and political agenda..if we go back in time and assess how this person has been playing a lot of good people and even his own supporters to get where he is now..so where are those people ?..FORGOTTEN !!!..So what is the real issue and agendas behind CEDAW that the Prime Minister is forsaking the voice of the people for ?..Ko e pa'anga 'oku ma'u he ngaahi kautaha NGOs kuo 'osi mahino pe ia ki he tokolahi , ..ko e feinga koee ke teke hono langi mo fakangali lelei'i hono 'imisi ke sio mai ngaahi fonua lalahi 'oku ne 'osi lea'aki pe ko e taha ia e 'uhinga...ka 'okapau 'oku fakafepaki'i he tokolahi e kakai e ngaahi fo'i fokotu'u 'oku fai pea 'ikai pe tuku ai 'ene vili ta'e'unua pea 'oku tonu ke tau toe fifili pe koe ha 'uhinga totonu , 'oku totonu ke ne manatu'i koe issue koeni 'oku taumu'a ki he fakalukufua pe koe tokolahi ( majority ) pea koe Temokalati ia kuo laui ta'u 'ene fafanga mo fakakuihi 'aki e kakai e fonua ni...ko e ha e me'a 'oku hoko he 'ahoni ?..kuo tau toe foki pe ki he me'a na'a ne fakafepaki'i he ngaahi ta'u lahi kimu'a he kuo 'ikai toe fanongo ia ki he tokolahi kae fusi ho'ona ia loto mo 'ene fakafo'ituitui..kuo kuihi he'ene fiema'u mafai mo fieha ki mamani 'ene faitu'utu'uni ki he lelei fakalukufua e fonua pea mo hono kaha'u , he ko e taumu'a totonu ia 'ene tu'ukaivi ke me'angaue 'aki e CEDAW ke holoki 'aki e fokotu'utu'u fakasosiale e fonua ni mo hono tukufakaholo pea to'o e mafai ko ia 'oku kei 'i he malumalu e Tu'i mo e hou'eiki 'a ia ko e kelekele..that's the real issue behind his decision regarding CEDAW..Stalin and Hitler are similar examples of what this Prime Minister has been doing for years..,by brainwashing people and feeding them with all the lies and bad decision that former governments have done , using influential people as his supporters for his benefit and later eliminate them to avoid opposition and then he is the only one to take the glory and power...this Prime Minister has past his prime and should step down based on his decisions since he has been in office , all his decisions has been wrong from the start..his PA and Advisers chosen ( Nepotism ) , the Ministry of Education issue regarding Piveni Piukala and his son, Siaosi and now CEDAW... he is doing all the decisions that he has been going against before being Prime Minister , fu'u lahi pe fakaanga ia ki he me'a 'oku 'ikai ke te mahino'i pe taukei ai...I wouldn't be surprise if another 16/11 riot happened again here in Tonga because of him .

    Report
  • osiekutumu
    osiekutumu Thursday, 28 May 2015 23:53 Comment Link

    Oua te mou hoha'a he oku ilonga Pe kei kindy are Palemia oku puli meiate ia oku kovi e aka kihe mea masila.... Vaveni pe ha oange hano totongi mei langi ene anga kovi kihe kau taki lotu. Oku matai setane mai Pe ene sio mo hono fotunga! Koe lucifer ia o Tonga!

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top