Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Faka’ilo ‘e Lord Tu’ilakepa Palēmia mo e Pule’anga 'eke hono ongoongo Featured

Faka’ilo ‘e Lord Tu’ilakepa Palēmia mo e Pule’anga 'eke hono ongoongo

8 Ma'asi, 2017. ‘Oku lolotonga ngāue atu ‘a e fakafofonga lao ‘a Lord Tu’ilakepa ki hono fakahoko ‘a hono faka’ilo mo ‘eke fakalao ‘a hono ongoongo fekau’aki mo e vitiō na’e tuku mai ‘e he Palēmia ‘i he’ene Konifelenisi mo e kau faiongoongo ‘i he ‘aho Monite 6 ‘o Ma’asi ‘a ia koe Monite ia ‘o e uike ni.

‘Oku fakahoko foki ‘a e faka’ilo ko’eni ‘o makatu’unga ‘i he lau’i kovi’i mo hono tufaki ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he ngaahi kautaha ongoongo mo e mitia faka-sosiale tautautefito ki he facebook fekau’aki mo hono tufaki ‘o e faito’o konatapu ‘e he netiueka mei Colombia pea tukuaki’i tokua na’e kau foki kiai ‘a Lord Tu’ilakepa.

Na’e fakamafola foki ‘a e vitiō ko'eni ‘i he Letiō 87.5 pehe ki he ngaahi kauataha ongoongo pea neongo na’a nau to’o ‘a e hingoa ka ‘oku mahino koe ‘uhinga pe ‘eni kia Lord Tu’ilakepa. Na'e fakahoko kakato hono hulu'i 'o e vitiō ko'eni ki he kau faiongoongo lolotonga 'o e konifelenisi na'e fakahoko pea uki 'e he Palēmia.

‘I hano faka’eke’eke ‘e he ongoongo ni ‘a Lord Tu’ilakepa na’a ne me’a ai ‘o fakahā ‘ene fakame’apango’ia hono malava ‘e he Palēmia ke fakahoko ‘a e fa’ahinga tukuaki’i ko’eni hili koia na’e ‘osi fakahoko ‘a e tu’utu’uni ‘a e Fakamaau’anga ki he me’a ni ‘i he ta’u 2012. Na’e ‘ikai ha fakamo’oni ‘oku mo’oni ‘eni. Na’e iku ke tamate’i ‘a e faka’ilo ‘o 'ona fekau’aki mo e faito’o konatapu he na’e ‘ikai ha me’a pehe ‘e hoko pea na’e ‘ikai ha fakamo’oni kiai.

‘I he hoko atu ‘a e me’a ‘a e Tu’ilakepa na’a ne fakahā ai ‘oku ‘ikai ke mahino kiate ia pe koe hā ‘oku ‘ikai fakahoko ai ‘e he ‘Ofisi ‘o e ‘Ateni Seniale ha me’a ki he me’a ni he ‘oku mahino mai kiate ia koe ta’e faka’apa’apa ‘eni ia ki he Fakamaau’anga (contempt of court) mo ‘ene tu’utu’uni pea ‘oku ‘ikai ke fo’ou ‘a e founga ko’eni ‘oku fakahoko ‘e he Palēmia mo ’ene toutou tukuaki’i hala ‘oku fakahoko kiate ia.

Na’e me’a foki ‘a Lord Tu’ilakepa ‘o pehe foki ‘oku mamahi ‘a e Palēmia ‘i he fokotu’u na’a ne fakahoko ‘i he mafai faka-Konisitūtone kuo foaki kiate kinautolu ke fakahoko ha fokotu’u ke fakamalōlō’i ia mei he lakanga Palēmia. Na’e fakahoko e fatongia koia ‘i he laumalie lelei mo tau'ataina pea fai 'i he founga fakalao mo faka-Konisitūtone pea kuo ikuna ‘a e Palēmia ka ‘oku ‘ikai ngata ai kae hoko atu ia ki he ngaahi tukuaki’i ta’emo’oni mo loi ko’eni.

‘I he me’a ‘a Lord Tu’ilakpea na’a ne pehe na’e ‘omai ‘a e vitiō tatau ‘e he Palēmia ‘i he’ene tali ki he fokotu’u ke fakamalōlō’i ia lolotonga 'a e fili fakahā loto ke fakamalōlō'i ia pea na’e ‘ikai ke tali ‘eni ‘e he Fale Alea he ‘oku natula laui’ikovi’i kae kei vilita’e’unua pe.

“’Oku fiemalie pe foki ‘a e Palēmia ia mo vilita’e’unua he koe taimi koe ‘oku mo’ua ai pea ‘e totongi pe ia ‘e he si’i kakai totongi tukuhau ‘a e fonua”, koe konga ia ‘o e fakamatala ‘a Lord Tu’ilakepa ki he ongoongo ni.

‘Oku ‘ikai koha me’a fo’ou ‘ene vilita’e’unua ke fakahoko hono loto pea kuo ne ‘osi me’a’aki foki ‘i he’ene tali ki he fokotu’u ke fakamalōlō’i ia koia pe ‘oku totonu kene toki fakamalōlō’i ia ‘a ia koe fakamo’oni ia ki Tonga ni kotoa ‘a e siolalo, ta’etoka’i ‘a e lao mo e Konisitūtone mo e vilitaki ke tu’u pe ‘ene mo’oni pea koia pe ‘oku tonu mo mo’oni he fonua, koe me’a ia ‘a Lord Tu’ilakepa.

‘I he faka’osi ‘a e Tu’ilakepa na’a ne fakahā ai kuo ‘osi fakahoko ki he’ene fakafofonga lao pea kuo kamata ‘a e ngāue ke fakahoko ‘a e fakatonutonu ko’eni he koe feitu’u totonu ‘eni ke aofangatuku mei ai.

7 comments

  • Saia Vuki
    Saia Vuki Saturday, 11 March 2017 20:49 Comment Link

    'Ikai mea'i 'e he kau Minista ia 'oku 'ikai ke nau fa'ahi kinautolu mo e PM. 'Oku fa'ahi tokotaha pe 'a e PM ia. Pea 'oku ne va'inga fk-kata'aki 'a e kau Minisita Kapineti, 'i he 'ilo'ipau 'oku nau mate manavahe tevolo kotoa na'a 'akahi kinautolu kitu'a. Tongan PM is so smart as he follows exactly that Machiavellian political tactics. Go PM! Keep on doing it until they learn to form up a new solution.

    Report
  • Nia
    Nia Friday, 10 March 2017 04:54 Comment Link

    Koe ikai ia ke iai ha ne Poini kuo ne tuku atu ai ae video ke fkmanamana aki pea ne kohu hono atamai ia oona e ilifia a Lord Tuilakepa o kau mo ia ke oua e lava hano fkhifo ia. Sio ki he malie e founga ae PM , hu hu holo moe kakaa ene founga. Blackmail ki ai hhhhh,

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Thursday, 09 March 2017 12:36 Comment Link

    He'ikai pe toe 'osi e 'ulungaanga ngutulau moe fakakaukiti 'oe pm. Malo Tu'ilakepa, pea 'oua 'e fo'i e 'ave ngaahi me'a pehe ni ki he fakamaau'anga.

    Report
  • Tonga Monuia
    Tonga Monuia Thursday, 09 March 2017 08:06 Comment Link

    Malo Tu'ilakepa pea 'oua 'e fiu he fou pe he founga totonu.

    Report
  • Aisea Matiu
    Aisea Matiu Wednesday, 08 March 2017 20:14 Comment Link

    'Oku 'ikai pe matukutuku 'a e fehangahangai 'ae PM mo 'ene PULE'ANGA mo e navei 4 'o e PULE LELEI mo e TAKI LELEI na'a nau tu'uaki ta'emalolo mo fai hono taukapo 'o a'u mai pe ki hono ngaue'aki he'enau kemipeini mo e malanga Falealea na'e toki 'osi 'o nau ma'u mo fa'u Pule'anga ai pea ko 'eni kuo nau to e tafoki hake pe kinautolu 'o to w tamalamalaki kotoa pea kuo hoko 'o nau fepakitu'u mo fihitu'u mo uesia 'a e kakai mo e fonua kotoa.

    Ko e PM na'e taaimu'a hono liliu fakatekinikale 'a e navei 4 'o e PULE LELEI mo e TAKI LELEI mei he transparency, accountability, equality/equity mo e justice ki he 'ata-ki-tu'a, tali-ui, vahevahe- tatau/vahevahe-taau mo e fakamaau-totonu ka e 'IKAI ke liliu ki honau 'uhinga mo e anga totonu ko e PULE 'A E LAO (RULE OF THE LAW) he'enau ngaue kotoa pe (mo e ngaue kotoa pe 'a e kakai mo e fonua) 'o 'ata-ki-tu'a ko e LAO, tali-ui he LAO, vahavahe-tatau/vahevahe-taau he LAO mo fakamaau-totonu he LAO.

    'Oku 'hange 'oku 'i ai ha 'uhinga lalahi 'e ua 'o e me'a 'oku hoko 'a ia ko e (1) 'oku ngali ta'emahino ki he PM mo 'ene PULE'ANGA 'a e makatu'unga FAKALAO 'o e 'isiu ka nau mo'unofoa kinautolu he FAKATEKINIKALE 'o tupu ai 'enau he 'o fehopokaki tavale holo he siakale (2) 'oku ngali 'ilo pe 'e he PM mo 'ene PULE'ANGA 'enau maumau kuo hoko ka kuo nau ngotofu'u kotoa pe honau KITA 'o tupu ai 'enau 'afungi, ta'efieauna mo e ta'e'unua.

    Ko e me'a 'oku fakaloloma ko e mole 'a e 'atamai, ivi, kakava mo e koloa 'a e kakai mo e fonua hono feinga'i ke fakafokifoki mai mo fakatonutonu 'enau founga ngaue ke foki mai ki he PULE 'A E LAO (RULE OF LAW) 'o hange ko e ngaahi puta fakatonutonu ko 'eni he'enau ngaahi tukuaki'i hala kuo ta'efa'alaua mo fokotu'uniu fakafonuamo'unga he fonua..

    'Oku 'i ai 'a e lea 'a e filosefa 'iloa ko John Passmore 'oku pehe, "The more enlightenment and freedom-loving a society is, the lesser there is requirement for legalism" (Ka maama mo 'ofa tau'ataina ha kakai mo ha fonua 'oku si'i leva hono fiema'u 'a e lao). He'ikai fiema'u 'a e fakatonutonu fakalao 'a Nopele Tu'ilakepa 'o kapau na'e fai 'a e ngaue ke fakalao he funga 'o e maama, mo'oni mo e totonu mo e 'ofa u'uu'u he tau'ataina (mo e temokalati)!

    Report
  • Fakalalafu
    Fakalalafu Wednesday, 08 March 2017 19:03 Comment Link

    Malo Nepituno ke si'i tuku mai 'a e tafa'aki 'a e Nopele pea kuo mahino mai kiate kimautolu. Poupou atu Tu'ilakpea pea koe feitu'u totonu kuo ke fili he 'oku mahino mai hono ngaue'aki e mafai he tapalasia 'a e kakai. Kuo atu situ'a atu ;eni meia 'Aisake Eke kae toe mai 'a hai mo hai kihe siana.

    Report
  • Vaka
    Vaka Wednesday, 08 March 2017 18:12 Comment Link

    Fai foki mo fakailo he kuo fakaau ene mea ke faifaiteliha pe ia hono tukuhifo ahai mo hai

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top