Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Kākā'i ‘e ‘Etuate mo ‘Akosita Lavulavu Pule’anga (TVET Grant) ke ma'u $553,800.00 ‘Unuaki ‘o Tonga: Lipooti ‘Atita Featured

Ongo Talēkita 'Etuate & 'Akosita Lavulavu Ongo Talēkita 'Etuate & 'Akosita Lavulavu

Konga 1

18 Novema, 2016. Kuo fakahū mai ‘a e lipooti ‘a e ‘Atita ‘i he ta’u 2016 fekau’aki mo e ngāue kākā, ngaue’aki ‘a e lekooti loi mo ‘ikai fou he founga ngāue na’e fakahoko ‘e ‘Etuate Lavulavu ‘a ia koe Talēkita ‘o e ‘Unuaki ‘o Tonga ‘o a’u mai ki he konga ki mui ‘o e 2014 pea mo ‘Akosita Lavulavu ‘a ia koe Talēkita ia mei he kong ki mui ‘o e 2014 ‘o a’u mai ki he 2016.

Ko e lipooti ko’eni ‘oku fakalilifu ‘o fekau’aki tonu ‘eni mo hono lohiaki’i mo kākā’i ‘o ngāue’aki ‘a e ngaahi lekooti loi ke ma’u mai ‘a e pa’anga na’e a’u ‘o laka hake he vaeua miliona ma’ae ‘Apiako ‘Unuaki ‘o Tonga ‘i he Semisitā 1 2013, Semisitā 2 2014 mo e Semisitā 1 2015.

Ko e pa’anga tokoni foki ko’eni ‘a e Pule’anga ‘oku fakafou ‘i he polokalama TVET pe ko e Technical Vocational Educational Training Grant ‘o taumu’a ki he ako ngāue faka-tekinikale ‘i he fengāue’aki mo e Potungāue Ako.

‘Oku totongi leva ‘o fe’unga mo e pa’anga ‘e $600 ki he fo’i ‘ulu ki he semesitā pea ‘oku ‘i ai hono ngaahi tu’utu’uni ‘o kau ai kuopau ke lēsisita ‘a e tamasi’i pe ta’ahine ako, pau ke totongi ‘ene ako, pau ke ‘uhinga lelei ‘ene kau ki he ako ‘o kau ai hono puipuitu’a fakaako pea fe’unga, pau ke fakapaasi ‘e he TNQAB ‘a e koosi faka-tekinikale ‘oku ako’i, tu’unga taau ‘a e faiako mo e ngaahi tu’utu’uni kehe pe.

Founga hono lēsisita kākā’i ‘o e fanau ako

Fakatatau ki he fakamatala ‘a e Lipooti ‘Atita koe founga na’e lēsisita ‘aki ‘a e tamaiki ako na’e ‘alu ‘a e ni’ihi pe mei he ‘apiako ‘o lēsisita tavale mai ‘a e fanau a’u ki e kakai lalahi mei he ngaahi feitu’u kehekehe ‘o kau ai ‘a e ngaahi kolo pea na’e ui ‘eni koe “lesisita mei tu’a”. Na’e ‘i ai moe fanau ako ia na’e fakahū mai ‘i he founga koe Fakafetongi Koloa (Commodities Exchange) 'o totongi ‘aki ‘a e koloa faka-Tonga, puaka, kato me’akai, hina lolo, mo e ngaahi koloa kehekehe pe.

Na’e ‘iai mo e konga koe hūmai ‘i he founga koe nō tokua kae tātā fakafoki (student loan agreement). Na’e ‘iai leva mo e konga koe kau ngāue fakataimi ‘i he ‘Apiako ‘o kau ai ‘a e kau kuki, kau tafi kau folōsou, to'otama ka na’e lesisita mo kinautolu ‘oku nau kau he ako.

Ko e me’a ne pango mo fakalilifu koe konga ‘o e kau lēsisita na’e fai hono faka’eke’eke ‘o a’u ki he ngaahi kolo ‘o mahino mai na’e ‘ikai kenau ako kinautolu pea kau kiai mo e konga ‘o e ngaahi hingoa ‘oku mahino mai ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha kakai pehe ia ‘i Tonga ni mo mamani ka koe fa’u ‘ata’ataa pe.

Na’e mahino foki mei he lipooti koe semesitā ‘e tolu ko’eni na’e toho ai ‘a e pa’anga ‘ova he vaeua miliona ko’eni ka koe toko 19 pe na’e ako mo totongi ako ‘a ia koe pa’anga ‘e 100 ki he semesitā pea ko kinautolu pe na’e totonu ke foaki ange kiai ‘a e $600 ki he fo’i ‘ulu fakatatau mo e tu’utu’uni ‘o e pa’anga tokoni ko’eni.

Ko e toko 34 na’e hū mai ‘i he founga fakafetongi koloa (Commodities Exchange) pea ‘oku ‘ikai ha lekooti ki he founga totongi ko’eni ke lava ke fakapapau’i ‘aki tukukehe ange ‘a e ‘ikai ke tali ‘e he founga ‘atita ‘a e Pule’anga. Na’e ma’u ‘i he founga ko’eni ‘e he ‘Unuaki ‘o Tonga ‘a e $20400.

Ko e toko 23 na’e ‘ikai kenau ako pe ‘ikai kenau ‘ilo ‘oku kau honau hingoa he lisi ‘a e ‘Unuaki ‘o Tonga pea totongi heni ‘e he TVET ‘a e $13,800 ki he ‘Unuaki ‘o Tonga ‘i he ‘ata’atāloa pe. Na’e ‘i ai leva moe toko 105 na’e kau honau hingoa he lisi ‘a e ‘Unuaki ‘o Tonga ka na’e ‘ikai kenau ako pe totongi ha ako.

Ko e toko 105 ko’eni ‘oku anga pehe ni fakatatau ki he lipooti ‘Atita;

a. Toko 3 na’a nau ako kinautolu ‘i ‘Ahopanilolo ka kau honau hingoa he lisi toho pa’anga ‘a e ‘Unuaki ‘o Tonga.

b. Toko 5 ‘ikai ha tohi talitotongi totongi ako

c. Toko 8 koe kau faiva folōsou kae ‘ikai ke ako

d. Toko 4 koe kau ifi kae ‘ikai ako

e. Toko 71 na’e hiki honau hingoa he lisi kae ‘ikai ako

f. Toko 3 koe kau ngāue falekai kae ‘ikai ako

g. Toko 11 na’e lēsisita ‘i he ngaahi ta’u ki mu’a kae ‘ikai kenau ako he semesitā ‘e 3 ‘oku fai ai ‘a e lipooti ko’eni

Ko e toko 105 ko’eni na’e ma’u ai ‘e ‘Akosita mo ‘Etuate Lavulavu mo e ‘Unuaki ‘o Tonga ‘i he founga ni ‘a e $63,000.

Ko e toko 278 ‘oku hā he lisi na’e kole nō totongi ako (Student Loan Agreement) ‘a ia koe $670 ki he tokotaha hili koia ‘oku $100 ‘a e totongi ako ki he semesitā pea ‘ikai ma’u ha lekooti ki he founga ko’eni pea ‘ikai falala’anga. Na’e ma’u ‘i he founga ko’eni ‘a e $166,800.

Ko e toko 62 na’e hū ‘i he fakafetongi koloa ‘a ia na’e ma’u ‘i he founga ko’eni ‘a e $37,200 pea toko 100 na’e hū ‘i he founga koe alea ngutu pe ‘a ia na’e totongi he founga ko’eni ki he ‘Unuaki ‘o Tonga ‘a e $60,000.

Na’e ‘iai mo e toko 286 na’e ‘ikai ha foomu kole hū pea ‘ikai kakato ha lekooti ka ‘oku hā mahino mei he fakamatala ‘a e lipooti koe founga ‘ikai fakalao mo fakapāpeliane ‘eni ka na’e totongi heni ki he ‘Unuaki ‘o Tonga ‘a e $171,600.

Na’e ‘i ai mo e toko 35 ka na’e fai e fekumi ki he ngaahi kolo ‘oku ‘ikai ha kakai pehe pea na’e totongi heni ki he ‘Unuaki ‘o Tonga ‘a e $21,000.

‘Oku hā atu he Tepile 1 ‘a e fakaikiiki ‘o e tokolahi mo e founga na’e lisi ai kinautolu ki he kumi pa’anga ko’eni pea koe Tepile 2 ko e fakaikiiki ‘o e ngaahi totongi kuo fakahoko.

Tepile 1

Tepile 2

Ngaue’aki ‘a e pa’anga ki he ngaahi me’a fakafo’ituitui

‘Oku fakaloloma he ko e konga ‘o e pa’anga ko’eni na’e ma’u mai ia ‘o totongi ‘aki ‘a e nō ‘a ‘Akosita Lavulavu mo ‘Etuate Lavulavu ‘i he Pangikē Fakalakalaka ‘a Tonga ‘Akauni Fika 152111 pea ‘alu fakahanga tonu leva ki he ‘Akauni Taautaha ‘a ‘Akosita Lavulavu Fika 152112. ‘Oku kau heni ‘a e $22,575 koe fakatau me’alele, $54,982 koe fefolau’aki he vaha’a ‘o Tonga mo Nu’usila pehe ki Vava’u mo Tongatapu, $4957 koe totongi kole visa ki Nu’usila, $6475 ko e kumi koloa naunau fale mei Nu’usila.

Na'e hoko foki 'eni lolotonga 'a e teu fili Fale Alea 2014 pea 'oku fepaki foki 'eni moe lao moe taumu'a na'e foaki 'aki e tokoni ko'eni. Na’e ‘i ai moe fakamatala ‘a ‘Akosita ‘o pehe ko e konga ki he vahe ‘a e kau faiako ka na’e faka’ikai’i fefeka ’eni ‘e he kau faiako na’e faka’eke’eke he lipooti ko’eni.

Na’e fokotu’u mai foki ‘i he Lipooti ko’eni ‘a e ‘Atita ‘a e ngaahi me’a ni –

1. Ke totongi fakafoki ‘e ‘Akosita Lavulavu, ‘Etuate Lavulavu mo e UTRI ‘a e $553,800 ki he TVET mo e Pule’anga

2. Ke ta’ofi leva ‘a e founga ‘oku ngāue’aki ‘e he ‘Unuaki ‘o Tonga ki hono lesisita ‘o e fanauako

3. Ke muimui ki he ngaahi tu’utu’uni ‘a e lao mo e ngaahi fiema’u ‘a e TVET kimu’a pea toki foaki ha pa’anga tokoni

4. Ke tuku atu ki he Potungāue Polisi ‘a e me’a ni ke fai kiai ha ngāue.

Toki hoko atu atu ki he konga 2

19 comments

  • siaafafine
    siaafafine Sunday, 27 November 2016 22:21 Comment Link

    Mou kataki'i pe ka e 'oua ke lava 'a e ngaahi misiona 'a 'Akosita mo 'Etuate ki Vava'u 16 ka e toki fai hano faka'ilo he ko e case ni ia te na iku kinaua ki Tolitoli. Ki'i toloi atu e faka'ilo ka e lava ai leva 'a e tufa: toilet palangi, tanu hala mo e ngaahi fale lalanga. Yes, Go Lavu! Go to Tolitoli! Go to the selo. Malie pea toe lelesoni. Malie eh?

    Report
  • sake
    sake Tuesday, 22 November 2016 17:02 Comment Link

    kuo hange ongome'a ni ia ha fa'etangata 'a Tonga ni pehee pe 'enaua kena tata kuo na tata pea toe vakaii pe koe fahu kinaua o e kapineti

    Report
  • Matangi Tokelau
    Matangi Tokelau Tuesday, 22 November 2016 11:35 Comment Link

    Faka'ofa e si'i kau taukapo 'o e ongo me'a ni he 'oku mahino pe koe si'i kau toungaue moe kau lalanga 'oku lohiaki'i ngofua pe. 'Oku tau fiefia pe 'oku mo'ui e 'Otua he ke po'uli ka 'e 'aho.

    Report
  • Taepoto
    Taepoto Tuesday, 22 November 2016 08:49 Comment Link

    'Oku mahino heni 'a e vaivai 'a e kau taki moe filifili manako pe koe fe 'a e keisi 'oku leleaki'i ke fai mo hopo'i pea ko fe 'oku tata'o. Koe hia 'eni kuo fakamo'oni'i faka'ofisiale pea 'oku 'iai e hisitolia 'o e ongo me'a ni he me'a tatau. Kuo taimi ke fakangata aa kae tuku e malanga'i e tau'i e faihala kae poupou pe kiai.

    Report
  • halatoa
    halatoa Monday, 21 November 2016 12:15 Comment Link

    oku fakafolofola pe foki e takanga holo ha ngaahi me'a oku angatatau,he kanena angakehekehe heikai tenau mali,iai pe moetau leatonga ko e taakanga a pipi mo kahi,koe afe pe a kahi o fangota ku fangota mo pipi ia ioooo

    Report
  • Talofa
    Talofa Monday, 21 November 2016 07:20 Comment Link

    Ko fe kau loea lou'ulu a e ofisi Fale Alea kemou siofi e lipooti atita koena fai ha gaue ka Pohiva Tuionetoa mo Akosita naa pehee e mamaani ko hoomou Fale Alea koe ananga e kau faihia

    Report
  • Fakalalafu
    Fakalalafu Saturday, 19 November 2016 20:02 Comment Link

    Na'e 'ikai ke 'iai ha 'amanaki 'e pehe moe ki'i fefine he 'oku mahoino pe 'a Lavu ia 'oku 'iai hono hisitolia kakaa pea 'e kei loi pe ia neongo hono ma'u lelei e me'a kotoa. Na'e 'iai e 'amanaki 'e fakapoto atu 'a e Fakafofonga Vava'u 16 ka ta koaa 'oku hoko pe fau moe au he mala'e 'o e kakaa moe mata fefeka. Tau sio mai ha tali 'oku fa'u mai. Malie pea toe Lesoni.

    Report
  • siaafafine
    siaafafine Saturday, 19 November 2016 16:16 Comment Link

    'Oku totonu ke fakahoa ange 'a e lipooti 'atita na'e 'osi fai he ngaahi ta'u ko eni fekau'aki mo e 'Unuaki 'o Tonga pea mo e lipooti ko eni. Ne 'osi fai hono 'atita'i pea na'e taki ai e tokotaha ko Maama. Koe tokotaha tatau pe eni na'a ne taki hono 'atita'i e CDU potungaue ako. Ka 'oku kei 'ao'aofia pe na'e fakafoki ki fe'ia e pa'anga ne nau tauhi 'i tu'a. 'Oku totonu ke ke toe fakafoki ho'o kau ngaue Sefita ki he CDU he kuo ngali fakalongolongo 'a 'Akilisi na';a ne ta'aki 'a e me'a ni. 'oku toe fakalongolongo pe he ngaahi mo'ua 'o Lavulavu. Pea 'e fai ko a e tautea 'o Lavulavu 'afe'ia. Tau kei fakaongoongo he ko ia pe na'a ne kole ke tuku ke ne tautea. Ka ko hai te en totongi fakafoki e pa'anga ne tohi sieke he tanu 'o Talihau kia 'Akosita.

    Report
  • Tukia Sikulu
    Tukia Sikulu Saturday, 19 November 2016 15:15 Comment Link

    Ko e ongoongo koeni e ofo e taha kotoa, mo loto fifili ka heikai pe ke ongo ia ki Vavau 16

    Report
  • Tukulalo
    Tukulalo Saturday, 19 November 2016 12:50 Comment Link

    Malo hono 'omai e ongoongo ko'eni pea 'oku tala 'ehe kau tufimomo 'ia ongo Talekita koe lotokovi 'a hono 'omai e mo'oni. Kapau koe faka'uhinga ia pea 'oku faka'ofa mo'oni koe kaha'u e fonua. ka 'ilo ha fai kovi pea tala ia koe lotokovi.. "E kau pe foki e tevolo moe tevolo...malie ee..

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top