Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Totonu ke vahevahe “Tonga High School” me'a 'ofa mo e ngaahi 'Apiako kehe Featured

Totonu ke vahevahe “Tonga High School” me'a 'ofa mo e ngaahi 'Apiako kehe

TOTONU KE VAHEVAHE “TONGA HIGH SCHOOL” ME’A ‘OFA MO E NGAAHI ‘APIAKO KEHEKEHE
            Totofa ‘o Nuku’alofa…Voliume 3. Fika 9. Mē 17, 2016
                Fa’utohi ‘a Sione A. Mokofisi

Ko e hā ‘oku ma’u aipē ‘e he Tonga High School ‘a e me’a leleitaha ‘oku me’a ‘ofa mai mei muli ki he ngaahi apiako ‘a Tongá ni? Kuo u faka-tokanga’i ‘oku ‘uluaki ‘oange ‘a e ngaahi faingamālie lalahi ‘i he ngaahi komipiuta, nauanau faleako, langa faka-lelei’i faleako, mo e kau faiako ako leleitaha ki he Tonga High School.

Kuo toki tū’uta mai ‘a e ngaahi naunau komipiuta fo’ou fe’unga mo e $800,000 mei Siaina, pea kuo foaki kotoa atu ia ki he Tonga High. Na’e faingamālie’i ai ‘e he Tokoni Palēmiá Ministā Siaosi Sovaleni (ko e tokotaha ako Tonga High mo ia), ke tali ‘a e ngaahi me’a ofá ni na’e foaki mai ‘e he ‘Ōfisa Kolo ‘o Dongguan, Vahefonua Guangdong, China, ‘i he uiké ni. Sai ia, toe ma’u monū’ia aipē THS.

“‘Oku fiema’u ke ‘i ai e pōto’i ‘ilo mo e ngāue faka-komipiuta; fiema’u e tamaiki akó kenau pōto’i ‘ilo ki he ako faka-komipiutá,” lau ia ‘a Minisitā Sovaleni. “Pea ke tokoni mo faka’ai’ai ‘o e tamaiki akó kenau mateuteu ki he ako faka-kolisi mo e ‘iunivēsití, pea kenau hokoatu ‘o ako saienisi komipiuta.”

Lelei mo ia, ‘oatu kotoa ia ma’a e Tonga High School, ka e kei tohi peni-vahevahe, pepa-laine, sioka, mo e palakipoe ‘a e ngaahi ‘apiako kehé. Ko e hā ‘oku ‘ikai vahevahe atu ai a e ngaahi me’a’ofá ki he ngaahi ‘apiako kehé?
 
‘ATAMAI MĀ’OLUNGA ‘O E “KI HE LELEITAHA”

Ko e fakamo’oni eni ‘e taha ‘a e fetuku kotoa ‘e he kau ngāue faka-pule’angá − tokolahi ‘o kinautolu ko e kau ako THS − ‘a e ngaahi faingamālié ma’a e Ako’anga Mā’olunga ‘o Tongá. Pea kuo hoko ‘a ‘enau motó, “Ki he Leleitha” ko ‘enau fasi-tau mo ‘enau tui faka-lotu.

He ‘oku ma’u ‘e Tonga High ‘a e fānauako leleitahá, pototahá, ‘atamai māsilatahá, pea ō hake aipē ‘enau fānaú ‘o hoko ko e fānauako Tonga High. ‘Oku hokoatu aipē ki honau ngaahi mokopuná. Ko e toe pē kenau mali-fāmili; ka ‘oku hulu ‘enau femali’aki ‘ia kinautolu pē; pea kuo fokoleta ‘enau faka-fanau ta’e mali ‘o tokolahi fe’au’auhi mo e ‘one’one ‘o e matātahí.

Lolotonga e kei tulituli hake ‘a e ngaahi ‘apiako kehé mo e tu’u-mo-‘omó, ‘oku totongi leleitaha ‘a e kau faiako ‘a THS. Pea si’i feinga e kau faiako ‘a e ngaahi apiako kehé kenau heka pasi holó, ‘oku faka’uli motoká fo’ou holo ‘a e kau faiako THS. ‘Io, ko e ola ia ‘o e feinga “Ki he Leleitahá” foki.

FIEMA’U “INTERNET” TA’E TOTONGI MA’A E ‘APIAKO KOTOA

Pea ‘oku tau faka’amu kotoa ko e lea ‘a Minisitā Sovalení ko ‘ene ‘uhingá ‘e ma’u faingamālie faka-kātoa ‘a e fānauako ‘o Tongá ni: “‘Oku fiema’u ‘a e kau ngāue pōto’i ‘i he tekinolosia komipiutá; ‘oku fiema’u e fānauako pōto’i ‘i he tekinolosia komipiutá, pea kenau ako tekinolosia komipiutá.” Ka ‘oku ‘ikai teu lea’aki e totonú, he ko e faingamālie pe eni ia ki he fānau ako THS.

Lava eni e ta’u ‘e taha kakato ‘eku foki mei ‘Amelika ’o faka-kaungā-tamaki ‘i hono langalanga ‘o e kolisi Tonga International Academy, Haveluloto. Kuo mau kamata ‘emau ngaahi kalasi tekinolosia komipiuta. ‘Oku mau kamata’aki e ngaahi kalasi fiká, pea mo e “business management,” ‘o hokoatu ki he “Comp TIA A+ Certification”. Pea ‘e tatau tofu pē mo e ngaahi ‘apiako kehé, ‘a e fiema’u lahi ‘o e komipiutá. Ka ko e fiema’u lahi tahá ko e Ngaluopé (Internet) ta’e totongi. ‘Oku si’isi’i e ‘aonga ‘o e ngaahi komipiutá ka e ‘oua leva kuo ‘i ai ‘a e Ngaluopé.

Ko Liahona High School pē ‘e taha ‘i Tongá ni kuo fuoloa ‘enau ako’i ‘a e ngaahi kalasi ako komipiutá. Na’e faka-mālohi’i kotoa ‘a e tamaiki akó kenau lēsisita ‘i he ngaahi kalasi komipiutá. Ko e fakahā ‘ia ‘e Folau Kioa, ko e Tokoni Palesiteni Pasifiki Sauté, ngaahi ‘apiako ‘a e Siasi Māmongá. Pea ko e tali ‘a hono faka-komipiuta ‘o e ngaahi ‘otu motú ko e tatali ki he Ngaluopé.

(Sione A. Mokofisi is a syndicated columnist in Tonga. He’s Director of English, Journalism & Business Management at Tonga International Academy. He holds a MBA degree from the University of Phoenix-Arizona; BS in Electronics Computer Technology from Brigham Young University-Hawaii; AA Electronics Technology from Mesa Community College-Arizona. E-mail address: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.)

5 comments

  • Fahina
    Fahina Tuesday, 31 May 2016 08:37 Comment Link

    Oku malie he kuo mahino koe takitaha fai ma'ana pe 'oku feinga kiai e kau taki he ngaahi 'aho ni. 'Alu pe ae tokoni PM o feinga ma'ae ako na'e fakakaungatamaki ai pea 'ikai lava ia ke toe mafao atu na'a lave ai ha ni'ihi. Kuo ongo na he ope 'a e kole 'a e Pule'anga ki he Kolisi Tutuku Kolisi Tonga ke nau langa ha hall o e ako lolotonga he kuo 'ikai lava 'ehe Pule'anga oe toe langa ha fale ako fo'ou pe ko ha hall fakataha'anga oe fanau ako. Taimi tatau oku tau fanongo ki he lau kilu hono faka'ataa 'ehe kapineti ke fakatau'aki e me'a ngaue maumau 'a e taha oe kau pisinisi lalahi o e fonua.
    Kuo tu'u mai e MOE o anga'i e polokalama IA a e ngaahi ako na'e fokotu'utu'u koe konga ia o e sivi'i o e fanau ki he anga 'o 'enau lava me'a 'I tu'a ta'e kau kiai e sivi. Ko hai 'oku ha'ana e totonu ke feliliuaki e polokalama assessment oe fanauako I Tonga. Ke ta'ofi e IA kuopau ke omai ha kau mataotao kenau sivi'i e polokalama koia pea mo hono vaivai'anga kae hange 'eni ia kuo tu'u mai e Minisita 'oe Ako ia 'o kape 'ene kau ngaue mo tukuhifo 'oku kovi e mo angahala e IA. Te tau toe alu holomui he ngaue 'a e kau kapineti siokita ko'eni...

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Sunday, 22 May 2016 03:18 Comment Link

    MĀLŌ MONEATA...Ko e mafai mo e pule 'o e Pule'anga Tongá 'oku mei ta'e fakangatangata; ko ia 'oku puna fa'iteliha holo ai 'a e kau taki 'o e Pule'angá 'o fekumi mo alea'i ha ngaahi faingamālié ma'a e fonuá.
    1) Ko e fehu'í leva, 'oku faka'aonga'i totonu 'a e mafai pulé ki he lelei mo e faingamālie ki he kakai kotoa 'o Tongá? Pe 'oku ma'u mai pē ia 'o foaki ki he ni'ihi tokosi'i?
    2) Ko e temokalati 'oku feinga'i 'a e faingamālie ke 'inasi ai 'a e Tonga kotoa (egalitarianism).
    3) Kuo tū'uta mai 'a e tekinolosia komipiuta ki Tongá ni; ko e hā 'oku feinga'i mai aipē 'a e faingamālié ma'a THS?
    4) 'Ikai 'oku totonu ke 'inasi 'a e 'apiako kotoa 'i he ngaahi faingamālie 'oku ma'u maí?

    Report
  • Sione A Mokofisi
    Sione A Mokofisi Saturday, 21 May 2016 17:11 Comment Link

    MĀLIE 'OFA FUKOFUKA...Ko e me'a ia 'oku tau lau ki ai. 'Oku 'ikai ko e ngaahi me'a 'ofa mei mulí ko e koloa 'a THS. Ko e foaki mai ma'a e fānauako Tonga kotoa.
    1) Fakautuutu aipē tu'umālieange 'a e kau tu'umālié, ka e faai hifo 'a e tu'utāmaki 'a e kau masiva e?
    2) 'Oku 'ikai ko Sisa 'a e THS...Ko Sisá na'e pule fakaleveleva (emperor). Ko e lau 'a Sīsū ke tau totongi 'a e tukuhau ki he Pule'angá he ko e laó ia 'o e fonuá.
    3) 'Oku 'ikai ha lao 'i Tongá ni ke tu'umālie pe 'a e THS ka e femolimoli'i 'a e toenga 'o e ngaahi 'apiakó.

    Report
  • Moneata
    Moneata Saturday, 21 May 2016 07:57 Comment Link

    Neongo oku fakapalataha hoo feinga Sovaleni ka oku ke feinga. Fakafiefia ia a e ikai keke hange ko hoomou Palemia hala haane feinga e taha maae fonua koe fakamaaulau 'ata'ataa pe mo folau perdium lahi holo.

    Report
  • Ofa Fukofuka
    Ofa Fukofuka Saturday, 21 May 2016 05:11 Comment Link

    Tuku ai pe me'a ae THS maa nautolu manatu kihe lau kia Sisa koe ha e imisi oku ha ai pea ave pe kiai
    Kapau koe uhinga koe fanau THS oku nau ngaue fakapuleanga moe Minisita pea ko'eni mou oo ako ke au kiai o ngaue fakapule'anga mo Minisita kae tuku e valelau moe mole hotau taimi he ke noia he me'a oku ikai fuu aonga
    Kohono mo'oni kapau koe tokoni oku omai kihe THS pea tuku pe ia ai..koe kole tokoni kotoa oku oatu e taumu'a feituu oku ai ke ave kiai etc
    Kataki pe e tau unu atu kihe me'a oku aonga kae ave pe me'a a Sisa kia Sisa

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top