Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

‘E mole nai e Tokoni ‘a Nu’usila ki he Sipoti 2019? Featured

Pa'ake Teufaiva Pa'ake Teufaiva

Nuku’alofa, 7 Ma’asi 2016. Kuo mahino mai mei he kau ma’u mafai ‘e fakahoko ‘e he Pule’anga Papua Niukini ‘a hono fakapa’anga ‘a hono langa ‘o e Pa’ake Teufaiva.

‘E fakahoko ‘eni ‘i he mahina ko ‘Okatopa fakatatau ki he fakamatala ‘a e CEO Le’ole’o ‘a e Potungāue ki he Ngaahi Ngāue Lalahi Pesalili Tuiano ki he ongoongo ‘a e Letiō Tonga ‘i he ‘aho ni Mōnite ko hono 7 ‘o Ma’asi 2016.

Na’e fakahoko foki ‘a e femahino’aki ‘a e Pule’anga motu’a ia mo e Komiti Fokotu’utu’u ‘a ia na’e fakalao’i ‘e he Fale Alea mo e Pule’anga ‘a ia ‘oku Sea ai ‘a e Palēmia Malōlō Dr. Feleti Sevele ‘e fakahoko ‘a e ngāue ko’eni ‘i Ma’asi ‘o e ta’u ni 2016  pea koe tokoni ia ‘a e Pule’anga Nu’usila.

Kaikehe, na’e lolotonga ‘a e femahino’aki ko’eni foki kuo folau atu ‘a e ‘Eiki Palēmia ia ki Papua Niukini ‘i he mahina ko Sanuali 2016 pea na’e lava mai foki hili ‘a e ‘a’ahi ko’eni ki Papua Niukini  ‘a e Minisitā Sipoti ‘a Papua Niukini Hon. Justin Tkatchenko ke fakapapau’i ‘enau tokoni ki Tonga ‘i he mahina ko Fepueli ‘o mahino ai ‘oku nau taketi mo kinautolu ke langa ‘a e Pa’ake Teufaiva.

‘Oku toe mahino mai foki mei he fakamatala ‘a Tuiano ‘oku ‘i ai ‘a e Facility Committee pe ko e Kōmiti ‘oku nau tokanga’i ‘a e ngaahi naunau ki he Sipoti ‘a ia koe Komiti ia ‘e malumalu ai ‘a hono fakahoko ‘a e langa ‘o e Pa’ake Teufaiva. ‘I he taimi tatau ‘oku fai hono fehu’ia pe koe fē ‘a e komiti ‘oku totonu ke nau tokangaekina ‘a e fatongia ko’eni he ‘oku ‘ikai ngata he vave ‘a e taimi ke fakahoko ai ‘a e Sipoti ka ‘oku ho’ata mai foki mo e fefusiaki ‘i he teuteu ko’eni ki he Sipoti.

Ko e poini mahu’inga ia heni ko e tokoni ‘a e fonua ‘e ua ki he poloseki pe ‘e taha hangē koia kuo mahino mai mei he kau ma’u mafai ‘e to’o ‘e Papua Niukini ia ‘a e fatongia ki hono langa ‘o e Pa’ake Teufaiva mei Nu’usila. ‘Oku malie foki he ‘okapau tetau fakahoa ‘a e tu’unga mo e malohi faka’ikonomika ‘o e ongo fonua ni pea ‘oku mahino ngofua pe ia tukukehe ange ‘a e hisitōlia mo e fa’unga ‘oku lalanga ai ‘a ‘etau fengāue’aki mo e ongo fonua ni pea ‘oku malava mei ai pe ‘oku fakapotopoto ‘etau ngaahi nga’unu holo ko’eni pe ‘oku fakatu’utamaki kiate kitautolu.

Kapau ko e mahino ‘eni ia ‘e tuku e ngāue  Teufaiva ke fakahoko ‘e Papua Niukini pea ‘e fēfē leva ‘a e tokoni ia ‘a Nu’usila?. Kapau ‘e malava ke ‘unuaki ‘eni ia kiha poloseki kehe telia na’a fai ha tafoki he ‘oku ‘ikai ke ‘i he tu’unga fakapalofesinale ‘a e fetukuaki ko’eni kae tautautefito ki ha taimi ‘oku tau fu’u fiema’u ai ‘a e tokoni faka-pa’anga ki he Sipoti.

‘Oku ‘i ai ‘a e 'amanaki ‘e malava ;eva ke solova ‘a e fefusiaki ko’eni he ko e 2019 ‘ena ‘oku ‘i he tuliki mai pe telia na’a tau toki hahaka hake kuo tomui.

4 comments

  • Hafoka
    Hafoka Thursday, 10 March 2016 10:56 Comment Link

    'E faifai pea foki kotoa e ngaahi tokoni ia he ave o e ngaue ki he ngaahi kautaha fakapone koeni oku sasala holo. Ko e namu ia ne fetuku e zika ku toe oma ange 'ene takai 'ana he 'aho mo e po.

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Tuesday, 08 March 2016 02:15 Comment Link

    Ko 'etau toe loloa pe foki koe vale he taki moe 'ikai mahino 'a e ngaahi va fakatipilometika. Mo'oni e lau, hala he fika moe laukonga 'ae PM/Minisita Ako/Minisita ki Muli ko eni. 'Ange'ange holofa 'ae ako he fengai'itaki 'ae va moe ngaahi fonua muli. Li'aki 'ene ongo fu'u potungaue mahu'inga 'e 2 kae 'alu ia 'o fai 'ene tufi veve fasi'a malualoi kakaa lahi. Ko hono mo'oni 'oku 'ikai pe teitei mahino ia kihe PM ko eni hono fatongia faka-taki. Taimi lelei ke ha'u a 'ene fanau 'o taki ki 'api he'ene lava 'o luelue maau, na'a faifai 'enau fie pule moe kaunoa he fakalele pule'anga pea si'i 'ekisiteni 'enau tangata'eiki he lahi e 'ohonoa holo. Tuku atu mu'a e ngaue ia 'ae Komiti Sipoti kia nautolu, pea tuku atu moe hikoveve ia kihe potungaue 'oku 'a nautolu e ngaue ko ia.

    Report
  • OTHER PERSON
    OTHER PERSON Monday, 07 March 2016 23:18 Comment Link

    Mani talu e mei tuai ko e Pule'anga Nu'usila pe 'a hono tokonia kitautolu 'i he ngaahi fiema'u vivili mo mahu'inga ki he fonua 'i he Ako, Mo'ui Lelei, Taki Mamata, Langa Fakalakalaka pea mo e ngaahi tafa'aki kehe pe. Ko e 'aho ni 'i he fili ko 'eni kuo tau fakafisinga'i leva 'e kitautolu 'oku 'ikai kei fu'u mahu'inga pea mo 'aonga 'a e tokoni ia 'a NZ na'e 'osi fuoloa 'a e mahino ko kinautolu 'a e fakapa'anga ko ia. Ko e to'onga ia 'oku ho'ata ki ai ko e sio lalo pea 'oku mo'oni ai 'etau lea 'oku taka, 'Fotu 'a 'Ulua kae ngalo 'a Tukuku'. 'Oku ou fifili ai pe 'oku fefe nai 'a e fakakaukau.'a e kau taki ki ha maumau 'o ha va fakatipilometika pea mo NZ he 'ikai faka'apa'apa'i 'a 'enau fua aleapau ki he ngaue ni. 'Oku ou lave'i pe ki he fakahoa 'a e tu'unga fakapa'anga 'a e ongo fonua ni pea mo 'ena tu'unga fakalakalaka, kiate au kuo 'osi fuoloa 'a e mafao atu 'a e takimu'a 'a NZ 'i he tafa'aki 'e 2 ko ia. Ko ia 'eni ia kuo tukuange ia 'e Tonga 'o hange hano sipi'i 'afungi he mata. 'Oku ou manavasi'i ai ki he hotau va pea mo e fonua 'aonga lahi ko 'eni 'i he kaha'u ha'anau fakatatafe 'a 'enau ngaahi tokoni ki hotau ngaahi tu'utamaki vivili, ka ko e toe faka'ofa ange e ka ko kitautolu pe he'etau fo'ui na'e fai - ko ha fili matu'aki hala lahi.

    Report
  • Ului M
    Ului M Monday, 07 March 2016 23:04 Comment Link

    Koe fo'i fepaki e 2 oku asi,Komiti nae fakalao'i ehe Fale Alea oku Sea ai a Sevele moe Komito oku lau e Tuiano. Pea koe fepaki uluaki ia.
    Koe fepaki hono ua koe tokoni a Nuusila moe tokoni a Papua ki he feituu pe e taha.
    Kuo hasino mai leva e feke'ike'i pea moe fakakauleka hotau Pule'anga moe tele he masoli. Oku ikai kemou tanu hifo etau vale kae fakae'a pehee ke ha?Alu e taimi moe fakautuutu a e ngalivale kihe langilau.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top